ŠTO SE KRIJE IZA RANE? - PRIKAZ BOLESNIKA LAGINJA, STANISLAVA; ŠEREMET, JASMINA; MARINOVIĆ, MARIN ...
Acta medica Croatica,
04/2014, Letnik:
67, Številka:
Suplement 1
Web Resource
Odprti dostop
Kronična rana je rana koja unatoč standardnom medicinskom postupku ne cijeli očekivanom dinamikom. Najvažniji čimbenici u nastanku kronične rane su infekcija i ishemija tkiva. Međutim, kronične su ...rane na potkoljenicama u 80 % slučajeva posljedica i kronične venske insuficijencije. Posttraumatske rane su komplicirane okolnom kontuzijom i nekrozom, naročito ako nije primarno učinjen odgovarajući debridement. Sve otvorene rane su primarno kontaminirane.
Kronične rane su rane koje uz standardne postupke liječenja ne cijele u razdoblju unutar 6-8 tjedana, ovisno o lokalizaciji i etiologiji same rane. na cijeljenje rane utječe niz čimbenika, fizički, ...psihosocijalni, odnos bolesnika prema bolesti, stanje same rane, kao i iskustvo i znanje medicinskog osoblja te financijske mogućnosti ustanove. liječenje kronične rane počinje uzimanjem adekvatne anamneze. vrlo je važno svakom bolesniku pristupiti holistički. treba uzeti u obzir sve situacije koje mogu dovesti do prolongiranog cijeljenja rane. Psihosocijalni status bolesnika ima važnu ulogu u procesu liječenja kronične rane.
Porastom očekivane životne dobi povećava se broj starijih osoba u populaciji. Uz povećanu životnu dob, raste i incidencija od ozljeđivanja. porast komorbiditeta (poremećaji cirkulacije, dijabetes ...melitus, metabolički disbalansi, itd.) dodatno utječe na smanjenje biološkog potencijala regeneracije tkiva, što pak vodi daljnjem porastu broja kroničnih rana. one su značajan zdravstveno-sociološki i ekonomski problem za društvo. Zahtijevaju značajan angažman medicinskog i nemedicinskog osoblja u prehospitalnim i hospitalnim ustanovama, troše značajne materijalne i nematerijalne resurse te rezultiraju smanjenom kvalitetom života bolesnika i njegove obitelji odnosno skrbnika. debridement je krucijalni medicinski postupak u liječenju akutnih i kroničnih rana. rezultat debridmana je uklanjanje svih prepreka u rani i neposrednoj okolini rane, koje opstruiraju odvijanje fizioloških procesa u cijeljenju rane. debridement se ponavlja prilikom svakog previjanja rane kada ima indikacija za njegovu primjenu. postoji više vrsta debridmana. Svaki ima svoje prednosti i nedostatke. Metodu debridmana određuje liječnik ili druga stručna educirana osoba na osnovi karakteristika rane i u skladu sa svojom stručnosti i mogućnostima. U istoj rani mogu se kombinirati razne vrste debridmana s ciljem što bržeg i kvalitetnijeg cijeljenja rane.
ULOGA DEBRIDMANA U LIJEČENJU KRONIČNIH RANA HULJEV, DUBRAVKO; GAJIĆ, ALEKSANDAR; TRILLER, CIRIL ...
Acta medica Croatica,
02/2013, Letnik:
66, Številka:
Suplement 1
Web Resource
Odprti dostop
Debridement je proces uklanjanja mrtvog tkiva iz rane. Struktura, boja i neugodni mirisi devitaliziranog tkiva se razlikuju. osim toga, devitalizirano tkivo može biti suho ili sa secernacijom. ...Devitalizirano tkivo usporava ili u potpunosti onemogućuje zarastanje rane te je indicirano da ga se u okviru liječenja rana mora odstraniti. Cilj debridmana je pretvaranje kronične rane u stanje akutne rane i iniciranje procesa zaraštavanja. Debridement je osnovni postupak u liječenju svake rane, ali i tretman koji se mora ponavljati u ovisnosti o stvaranju nekrotičnog tkiva. Postoji više načina debridmana. to su kirurški, autolitički, kemijski, enzimski, mehanički i biološki. Korištenjem ranijih znanja i napredovanjem tehnologije uvode se i novi oblici debridmana pa se pored standardnih metoda sve više uvode i metode debridiranja vodenim mlazom pod tlakom (hidrokirurgija, water-jet), te ultrazvučno asistirani tretman rana (uAW). Metoda debridmana za koji se liječnik odlučuje ovisi o količini nekrotičnog (devitaliziranog) tkiva prisutnog u rani, veličini i dubini rane, osnovnoj bolesti, te eventualnom komorbiditetu i ukupnom zdravstvenom stanju. često se metode debridmana međusobno kombiniraju kako bi se postiglo što bolje uklanjanje devitaliziranog tkiva. Debridement također značajno smanjuje broj bakterija u rani. nezavisno koju metodu debridmana izabrali, osnovno je svesti bol na najmanju razinu.
Kronične rane svugdje u svijetu, pa tako i kod nas, postaju sve veći zdravstveni, socijalni i ekonomski problem. Najčešće kronične rane su posljedica venske insuficijencije na potkoljenicama i ...njihova je učestalost 75% od svih kroničnih rana. Troškovi liječenja bolesnika s vrijedovima nisu zanemarivi. Prema dostupnim podacima iz raznih zemalja kreću se od 1% do 3% ukupnih sredstava koja se izdvajaju za zdravstvo. Skupo, dugotrajno, mukotrpno i često neizvjesno liječenje još uvijek je veliki, kako zdravstveni, tako socijalni i ekonomski problem. U radu je opisan suvremeni pristup liječenju potkoljeničnog venskog vrijeda s osvrtom na trošak i korist (cost benefit) takvog pristupa. Bolesnica je prije hospitalizacije tijekom 4 godine liječena bez kompresivne terapije samo previjanjem i lokalnom primjenom različitih vrsta obloga. Ne postoje točni podaci o vrstama obloga koje su korištene, kao niti podaci o mikrobiološkom statusu rane tijekom tog razdoblja liječenja. Nakon prijema u bolnicu pristupilo se pripremi dna vrijeda, te je vrijed, nakon postizanja zadovoljavajućeg lokalnog statusa, prekriven slobodnim kožnim transplantatom. Nakon otpusta iz bolnice, zaostali manji defekti kože tretirani su alginatnim oblogama, te su u razdoblju od 3 tjedna u cijelosti sanirani. Za liječenje tijekom tri mjeseca (prijeoperacijsko razdoblje od mjesec dana, bolničko liječenje i razdoblje nakon otpusta iz bolnice do kompletne sanacije) ukupno je potrošeno 17.085,95 Kn. Aproksimativna procjena četverogodišnjeg bezuspješnog liječenja iznosi više od 100.000,00 Kn. Suvremenim i aktivnim pristupom mogu se ostvariti bitne uštede pri liječenju bolesnika s kroničnim potkoljeničnim vrijedom, a što je u skladu sa sadašnjim saznanjima.
Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati i prikazati pojavnost kroničnih rana, spolnu i dobnu strukturu ispitanika, etiologiju kroničnih rana, komplikacije kroničnih rana, uzročnike infekcije ...kronične rane, zastupljenost i učestalost pojedinih problema iz područja zdravstvene njege/sestrinskih dijagnoza te zastupljenost sestrinskih intervencija u bolesnika s kroničnom ranom u kući. Uzorak je činilo 118 bolesnika s kroničnom ranom koji su u dvogodišnjem razdoblju bili korisnici usluga zdravstvene njege Ustanove za zdravstvenu njegu Jadranka Plužarić. Provedena je retrospektivna ana- liza dostupne sestrinske i medicinske dokumentacije ispitanika. Rezultati pokazuju da su najzastupljenije kronične rane dekubitusi i dijabetički ulkusi. Najčešće dijagnosticirane prateće bolesti jesu bolesti srčanožilnog sustava, dijabetes te moždani udar. Većina ispitanika imala je pet i više problema iz područja zdravstvene njege. Zdravstvena njega bolesnika s kroničnom ranom zahtijeva cjelovit i individualiziran pristupu bolesniku i njegovoj obitelji.
Mnogi kliničari se unatoč znanju i razvoju sofisticiranih postupaka u liječenju rana i danas susreću s ranama koje teško cijele ili uopće ne zacjeljuju. unatoč ponovnom preispitivanju strategije ...liječenja i usmjeravanja pozornosti na biološke čimbenike još uvijek se relativno malo pozornosti usmjerava na psihosocijalne čimbenike koji su navedeni kao jedan od uzroka koji dovode do nastajanja atipičnih rana. jedan od čimbenika je i tendencija samoozljeđivanju prouzrokovan psihološkim poremećajem nazvanim „hospital addiction syndrome“ ili „Munchausenov sindrom“ koji pripada skupini stanja koji nazivamo umišljeni poremećaj u kojem se netko s velikom potrebom za pažnjom pretvara da je bolestan ili se namjerno ozljeđuje. osobe s „hospital addiction syndrome“ i kada su suočene s dokazom kako su simptomi umišljeni ili su posljedica samoozljeđivanja uglavnom negiraju te tvrdnje, pa često odlaze iz bolnice unatoč savjetima liječnika te su često u potrazi za drugim liječnikom i bolnicom.
U procesu cijeljenja rane događaju se brojni procesi kojima se, čak i u idealnim prilikama, stvara funkcionalno manje vrijedno tkivo uz strukturne i funkcionalne promjene. Brojni su čimbenici rizika ...za nastanak kronične i teško cijeleće rane. Prisutnost rane kao i dugotrajnost liječenja utječu na sve sfere života bolesnika te dovode do pada kvalitete života. Prikazom pretilog bolesnika s ranama potkoljenica, limfedemom i otežanim kretanjem uz bolove radi osteoartritisa kuka te pareze peronealnog živca uz kljenut stopala, opisan je model skrbi prema principu sveobuhvatne individualizirane skrbi uz biopsihosocijalni pristup. Necijeleće rane i pretilost bile su zapreka za neophodan operativni zahvat ugradnje totalne endoproteze kuka. Dijagnostički postupci uključivali su procjenu bolesnika i čimbenika cijeljenja, procjenu vaskularnog statusa nogu obojenim doplerom i mjerenjem pedobrahijalnog indeksa, procjenu edema, rana kao i psihosocijalnog statusa bolesnika. U terapiji su primjenjena pomagala za kompresivnu terapiju, lokalni postupci obrade rane uz pokrivala i njega kože. Provedena je edukacija bolesnika i člana obitelji o kompresivnoj terapiji, uz davanje savjeta i savjetovanja o prehrani i vježbanju kao i suportivna psihoterapija. Kronične rane na desnoj potkoljenici zacijelile su za dva tjedna, a na lijevoj za 11 tjedana, bez recidiva od dvije godine. U vremenu od 20 mjeseci bolesnik je postigao preporučenu tjelesnu težinu te je podvrgnut planiranoj operaciji koja je polučila dobar terapijski rezultat u vidu nestanka bolova i dobrog hodanja, bez ikakvih komplikacija zahvata. Partnerski odnos s bolesnikom uz visok nivo motiviranosti i suradljivosti, poglavito u primjeni kompresivne terapije, utjecali su ne samo na cijeljenje rana, što je bio primarni cilj, već i na podizanje ukupne kvalitete bolesnikova života. Za takav opseg skrbi potrebna su dodatna specifična znanja i vještine zdravstvenih djelatnika kao i dodatna oprema ordinacija koja skrbi za bolesnika s ranama.
