Autor daje pregled istraživanja prapovijesnog lokaliteta na položaju Sjenjak u Novoj Bukovici. Istraživanja vodi Institut za arheologiju iz Zagreba u suradnji sa Zavičajnim muzejom iz Slatine. ...Poseban naglasak stavljen je na nekoliko ukopanih objekata s nalazima zanimljivim s motrišta kronološke osjetljivosti i kulturne pripadnosti. Uz povijest istraživanja autor donosi i rezultate izuzetno važnih, prvih interdisciplinarnih istraživanja provedenih na arheološkome materijalu s ovog podravskog lokaliteta.
U tekstu autor iznosi sliku horizontalne stratigrafije, odnosno prijedlog vremenskog okvira unutar kojega je korišteno ranosrednjovjekovno groblje na položaju Kužno groblje kraj sela Mahovljana u ...dolini rijeke Vrbasa na sjeveru Bosne i Hercegovine.
U dijelu grobnog inventara pretpostavlja se mogućnost oblikovanja autohtonih oblika nakitnih tvorevina koje omogućuju uspostavljanje kronologijskih odnosa s onodobnim kulturnim krugovima.
Kao i svi drugi drevni izvještaji i biblijski sadrže probleme. Prije svega izvještaji su često nepotpuni. Drugo, ne možemo uvijek biti sigurni da poznajemo metodu kojom su ljudi onog vremena vršili ...računanje. Na primjer, jesu li godinu računali s početkom u proljeće ili u jesen, ili se u frazi kao što je "tri godine" rabilo uključivo računanje. Osim toga, nije uvijek moguće uskladiti biblijsku sa svjetovnom kronologijom.
Zbog ovih i drugih razloga koje bismo mogli navesti, nije moguće izraditi potpunu i točnu shemu biblijske kronologije. Međutim, moguće je konstruirati približnu kronološku skicu, posebice za vladavinu hebrejskih kraljeva, koja može biti od velike pomoći istraživaču Biblije.
Namjera ovog članka je da iznese razloge za izbor datuma iznesenih u ovoj skici. Sljedeće stranice istražuju izvore podataka, raspravljaju o načelima i metodama kojima su se služili znanstvenici pri konstruiranju drevne kronologije i objašnjavaju primjenu ovih načela na kronološke probleme ovog razdoblja biblijske povijesti. Moramo spomenuti da su se učeni ljudi razlikovali u svojim zaključcima o biblijskoj kronologiji i da u ovom članku nećemo naći nijednu čitavu kronološku shemu koja je dosad objavljena.
Novozavjetni kronološki problemi su ili unutarnji, te se bave tumačenjem samog teksta, ili vanjski, te se bave odnosom novozavjetnih događaja i svjetovne kronologije. Namjera ovog članka je iznijeti ...činjenice koje mogu biti poznate, te ukazati na zaključke do kojih se može racionalno doći u vezi s najvažnijim vanjskim kronološkim problemima: datiranje (1) Kristova rođenja, (2) njegova krštenja, i prema tome početka njegova djelovanja i (3) njegova raspeća i uskrsnuća. Kao predgovor tome, potrebno je objasniti više starih kronoloških era i metoda računanja godina.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Autori ovog članka pokušavaju prikazati vrijednost oralnih i pisanih rodoslovlja koja su se koristila za računanje kronologije. U članku smo upozoreni na nedostatke ovih rodoslovnih lista jer je ...moguće da su neka imena izostavljena. I unatoč ovim nedostacima rodoslovne liste su jedini dokumenti koji nam bar donekle mogu pomoći u računanju kronologije. Osim toga postoje tri verzije ovih rodoslovnih lista (Masoretski tekstovi, Septuaginta i Samarijanski Pentateuk) i svaka od njih daje različite godine za iste biblijske osobe. U tu svrhu autori predstavljaju sve tri liste u istom vrijednosnom svjetlu, s time što predlažu daje Masoretski tekst najautentičniji.
Potaknuta nedavno nađenim mikenskim idolom, tzv. «Damom iz Filakopija» na otoku Melosu, autorica ponovno raspravlja problem nastanka i vremenskog opredjeljivanja srednjobrončanodobnih idola u ...jugoslavenskom Podunavlju. Zbog izričitih stilskih i ikonografskih veza «Dama iz Filakopija» povezuje se s idolom iz Kličevca, a iz toga proizlaze zaključci o porijeklu, značenju i kronologiji srednjopodunvske idoloplastike.
Kulturno-antropološke rasprave su često usmjeravale pažnju čitatelja na ispitivanje događaja koji se ponavljaju u obliku jednog cikličkoga kronološkog obrasca. Povijesni opisi se obično bave ...jedinstvenim slijedom događaja u linearnom vremenskom okviru.
Iako se gledišta razlikuju, mogu se ponekad kombinirati u raspravi jednog autora, pa su tako proučavani radovi trojice istočno-europskih znanstvenika, dva antropologa (Milenka Filipovića iz Jugoslavije i Josepha Obrebskog iz Poljske) i jednog ekonomista (Rudolfa Bićanića).
Sva trojica su se bavila seljačkim društvima i njihovim odnosima prema nacionalnim grupama. Cilj im je bio istražiti dublji smisao ovih različitih poimanja i načina na koje oni upotpunjuju njihovo znanje o sociokulturnim procesima.
