We analyzed and discussed bathing water quality at 11 official bathing sites in Kaštela (Croatia) in the period 2009-2022. The results showed spatial and temporal variations in quality. The worst ...bathing water quality was in the eastern part of the area, at beaches Torac, Kamp and Gojača. Levels of indicator microorganisms at identified sources of fecal pollution near these beaches indicate a significant load of fecal material to these areas. The observed decrease in annual fecal indicator bacteria exceedances, while not statistically significant, indicates a trend toward improvement in water quality. The number of sites with worse annual and final assessment showed a decreasing trend only since 2017 and 2020, respectively, which is not a ‘sufficient’ time period to draw a clear conclusion about the trend. The improvements are probably the result of intensive work in recent years to improve the sewage system in the area. In the annual and final assessment, bathing sites from Kaštela with ‘poor’ water quality accounted on average for more than 27% of all waters with ‘poor’ quality in Croatia. This implies that additional efforts are needed to eliminate the sources of fecal pollution in the area.
U ovom smo radu analizirali kvalitetu mora za kupanje na 11 službenih plaža u Kaštelima (Hrvatska) u razdoblju 2009.-2022. Rezultati su pokazali prostorne i vremenske varijacije kvalitete. Najlošija kvaliteta mora za kupanje zabilježena je u istočnom dijelu područja, na plažama Torac, Kamp i Gojača. Razine indikatorskih mikroorganizama na utvrđenim izvorima fekalnog onečišćenja u blizini ovih plaža ukazuju na značajno opterećenje fekalnim materijalom u ovim područjima. Iako trend smanjena broja prekoračenja graničnih vrijednosti indikatorskih mikroorganizama tijekom godine nije statistički značajan, ipak upućuje na poboljšanja. Broj lokacija s lošijom godišnjom i konačnom ocjenom pokazuje trend pada tek od 2017. odnosno 2020. godine, što nije dovoljno vremensko razdoblje da bi se moglo jasno zaključiti o trendu. Poboljšanja su vjerojatno rezultat intenzivnog rada na poboljšanju kanalizacijskog sustava na tom području u posljednjih nekoliko godina. U godišnjoj i konačnoj ocjeni, kaštelanske plaže s nezadovoljavajućom kvalitetom mora u prosjeku su činile više od 27% svih plaža nezadovoljavajuće kvalitete u Hrvatskoj. To ukazuje da su potrebni dodatni napori za uklanjanje izvora fekalnog onečišćenja na cijelom području.
Osobine i svojstva mikrobnih populacija sirovog mlijeka u momentu prerade presudne su za pojavu kvarenja, vrijeme održivosti, organoleptičku kvalitetu i randman mlijeka i mliječnih proizvoda. ...Hlađenje i vremenski duža pohrana sirovog mlijeka na niskim temperaturama, uobičajena u današnjim uvjetima proizvodnje, pogoduje rastu psihrotrofnih bakterija. Zbog toga, broj tih bakterija u ohlađenom sirovom mlijeku u odnosu na broj mezofilnih aerobnih bakterija značajno je viši od njihovog idealnog omjera od 10 %. Većinu psihrotrofnih bakterija karakterizira sposobnost tvorbe ekstracelularnih i/ili intracelularnih termostabilnih enzima (proteaze, lipaze, fosfolipaze) koji mogu uzrokovati kvarenje mlijeka i mliječnih proizvoda. Određene vrste psihrotrofnih bakterija pokazuju i prirodnu otpornost na antibiotike i/ili mogu stvarati toksine te se istovremeno smatraju i uvjetno patogenim bakterijama. U smislu kvalitete sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda psihrotrofne bakterije postale su ozbiljan problem s kojim se suočava današnja mljekarska industrija. Svrha ovog preglednog rada bila je opisati negativan utjecaj koji psihrotrofne bakterije imaju na kvalitetu sirovog mlijeka i gotovih mliječnih proizvoda. Također, u radu su opisane najznačajnije vrste, te značenje kontrole kojom se može umanjiti kontaminacija mlijeka i mliječnih proizvoda psihrotrofnim bakterijama.
Jaje je animalna namirnica koja je nutritivno izbalansirana, a cjenovno je prihvatljiva da se svakodnevno koristi u domaćinstvu. Dizajniranjem smjesa za nesilice moguće je jaje obogatiti različitim ...nutricinima. Stoga je cilj ovog rada bio proizvesti jaja obogaćena selenom, te ispitati njegov učinak na pokazatelje kvalitete i održivost svježine jaja tijekom skladištenja u trajanju od 28 dana u hladnjaku na 4 °C. U istraživanju je korišteno 120 nesilica hibrida Tetra SL. Pokus je trajao 5 tjedana. Na početku pokusa nesilice su bile u dobi od 30 tjedana. Formirane su dvije skupine P1 i P2, koje su hranjene s dvije smjese. Svaka skupina smještena je u 6 kaveza sa po 10 nesilica. Krmne smjese kojima su hranjene nesilice razlikovale su se u sadržaju organskog selena (Sel-Plex). Hrana nesilica iz skupine P1 sadržala je nižu razinu selena (0,348 mg Se/kg smjese), a nesilice skupine P2 konzumirale su hranu s višom razinom selena (0,447 mg Se/kg smjese). Na kraju pokusnog razdoblja uzorkovano je ukupno 120 jaja (P1 60 komada i P2 60 komada). Jaja su pripadala razredu L (masa jaja od 63-73 g). Promatrani efekti (hranidbeni tretmani, vrijeme skladištenja i interakcija) nisu imali utjecaja na vrijednosti indeksa oblika, masu jaja i ljuske, čvrstoću i debljinu ljuske (P>0,05). Vrijeme skladištenja imalo je utjecaj na masu žumanjka (P<0,001) i masu bjelanjka (P=0,010). Razina selena u hrani i vrijeme skladištenja utjecali su na porast pH vrijednosti u žumanjcima i bjelanjcima (P<0,001). Vrijeme skladištenja jaja statistički je značajno utjecalo na smanjenje visine bjelanjka (mm) i Hough jedinica (HJ) (P<0,001), dok su na intenzitet boje utjecali vrijeme skladištenja i interakcija (P < 0,05). Oksidacija lipida u žumanjcima jaja ispitivanih skupina bila je ujednačena, nisu utvrđene statistički značajne razlike u dobivenim vrijednostima (P>0,05). Razina Se u krmnim smjesama za nesilice značajno je utjecala na njegov sadržaj u bjelanjcima i žumanjcima jaja. Kod bjelanjka sadržaj selena se povećao sa 107,86 na 162,48 μg/kg (P1 u odnosu na P2; P<0,001) i u žumanjcima sa 644,11 na 748,05 μg/kg (P1 u odnosu na P2; P= 0,032). Istraživanjem je utvrđena mogućnost povećanja sadržaja selena u jajima korištenjem organskog oblika selena u krmnoj smjesi za nesilice. Također je uočeno da viša razina selena u hrani utječe na veće odlaganje selena u jestivom dijelu jaja, te pozitivno djeluje na pokazatelje kvalitete i svježine jaja.
Egg is an animal food that is nutritionally balanced, and the price is acceptable for daily use in the household. By designing mixtures for laying hens, it is possible to enrich the egg with different nutrients. Therefore, the aim of this work was to produce eggs enriched with selenium, and to examine its effect on quality indicators and sustainability of egg freshness during storage for 28 days in a refrigerator at 4oC. In the research were used 120 layers of the Tetra SL hybrid. The experiment lasted 5 weeks. At the beginning of the experiment, the laying hens were 30 weeks old. Two groups P1 and P2 were formed, which were fed with two mixtures. Each group is placed in 6 cages with 10 layers each. The feed mixtures fed to laying hens differed in their content of organic selenium (Sel-Plex). The food of laying hens from group P1 contained a lower level of selenium (0.348 mg Se/kg mixture), and hens of group P2 consumed food with a higher level of selenium (0.447 mg Se/kg mixture). At the end of the experimental period, a total of 120 eggs were sampled (P1 60 pieces and P2 60 pieces). The eggs belonged to class L (egg weight of 63-73 g). The observed effects (feeding treatment, storage time and interaction) had no influence on the shape index values, egg and shell weight, shell strength and thickness (P>0.05). Storage time had an effect on yolk weight (P<0.001) and egg white weight (P=0.010). Selenium levels in food and storage time influenced the increase in pH value in egg yolks and egg whites (P<0.001). Egg storage time had a statistically significant effect on the reduction of egg white height (mm) and Haugh units/HU (P<0.001), while the color intensity was influenced by storage time and interaction (P<0.05). Lipid oxidation in egg yolks of the tested groups was uniform, no statistically significant differences were found in the obtained values (P>0.05). The level of Se in feed mixtures for laying hens significantly influenced its content in egg whites and yolks. In egg whites, the selenium content increased from 107.86 to 162.48 μg/kg (P1 in relation to P2; P<0.001) and in yolks from 644.11 to 748.05 μg/kg (P1 in relation to P2; P= 0.032). The research established the possibility of increasing the content of selenium in eggs by using the organic form of selenium in feed for laying hens. It was also observed that a higher level of selenium in food affects a greater deposition of selenium in the edible part of eggs, and has a positive effect on indicators of egg quality and freshness.
U radu su prikazani rezultati trogodišnjih istraživanja prinosa i tehnološke kvalitete korijena deset hibrida šećerne repe na području Županje. Dobiveni rezultati istraživanja su pokazali da na ...prinos korijena i šećera te sadržaj šećera i iskorištenje šećera značajan utjecaj ima godina, odnosno vremenske prilike tijekom vegetacije. U sušnoj 2017. godini ostvaren je značajno niži prinos korijena i šećera. U 2017. godini je tijekom vegetacije palo manje oborina od višegodišnjeg prosjeka, uz manjak oborina u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu te izrazito visoke srednje mjesečne temperature zraka u srpnju i kolovozu. Najviši sadržaj šećera (17,56 %) i iskorištenje na repu (15,29 %), ali i visok sadržaj šećera u melasi (1,67 %) ostvareni su u sušnoj 2017. godini. Najviši prinos korijena (67,57 t/ha) i šećera (9,67 t/ha) te iskorištenje na digestiju (88,86 %) ostvaren je u 2019. godini koju je karakterizirala veća količina oborina u prvom dijelu vegetacije (travanj – srpanj), a manja u drugom dijelu vegetacije. Između istraživanih hibrida nisu utvrđene statistički značajne razlike u prinosu i tehnološkoj kvaliteti korijena, osim u sadržaju kalija. Signifikantno najmanji sadržaj kalija (2,83 mmol/100 g repe) imao je hibrid Melindia KWS.
Osobe kasne životne dobi koje žive u okviru vlastitih kućanstava, skupina su koja svojim potrebama i udjelom u općoj populaciji zaslužuje veliku pažnju znanstvenika i stručnjaka. Cilj ovoga ...istraživanja je ispitati neke sociodemografske odrednice kvalitete života osoba kasne odrasle dobi koje žive na području Slavonije. U istraživanju je sudjelovalo N=692 osoba (62,5% žena) prosječne dobi 73,98 (SD=6,398) godina. Ispitanici su odgovarali na pitanja o sociodemografskim karakteristikama i na Upitnik kvalitete života (WHOQOL – BREF, 1998) Svjetske zdravstvene organizacije. Upitnik mjeri četiri domene kvalitete života: tjelesno zdravlje, psihičko zdravlje, socijalne odnose i okruženje. Rezultati su pokazali zadovoljavajuću kvalitetu života osoba kasne odrasle dobi, pri čemu su se slične odrednice pokazale značajnima za različite domene kvalitete života. Iz rezultata je vidljivo kako muškarci (čak i kada je varijabla dob kontrolirana), mlađi ispitanici, ispitanici koji su u vezi/braku (za razliku od samaca i udovaca), ispitanici s višim stupnjem obrazovanja, materijalno neovisni, koji imaju stalne prihode mirovine, te ne boluju od kroničnih (fizičkih/psihičkih) bolesti, izvještavaju o višim razinama kvalitete života vezane uz tjelesno i psihičko zdravlje, te okruženje. Kvaliteti socijalnih odnosa, osim već navedenih varijabli, doprinosi i roditeljski status. Za razliku od mjesta stanovanja (grad/selo) koje se nije pokazalo značajnom odrednicom niti za jednu domenu kvalitete života, članstvo u udruzi ili KUD-u pozitivno doprinosi kvaliteti života.
Late adults who live in their own households are a group that merits a lot of attention from scientistsand experts, due to their number in the general population and their needs. The aim of this research is toexamine some socio-demographic determinants of the quality of life of people in late adulthood living inSlavonia. N= 692 people (62.5% women) with an average age of 73.98 (SD=6.398) years participated inthis research.Participants answered questions about socio-demographic characteristics and the World HealthOrganization Quality of Life Questionnaire (WHOQOL – BREF, 1998). In addition to the general qualityof life and health, the questionnaire measures four domains of the quality of life: physical health,psychological health, social relationships and the environment. The results showed a satisfactory quality oflife for late adults, with similar determinants being significant for different quality of life domains. It wasfound that men (even when the variable age is controlled), younger participants, participants who are in arelationship/marriage (in contrast to people who are single or widowed), participants with a higher degreeof education, those who are financially independent, who have a permanent income from pensions and donot suffer from chronic (physical/mental) diseases, report higher levels of quality of life related to physicaland mental health and the environment. Parental status also contributes to the quality of social relations,along with the previously mentioned variables. It is interesting that the place of residence (town/village)did not prove to be a significant determinant for any quality of life domain, but membership in associationsor folklore societies was shown to positively contribute to the quality of life.
Cilj je heterospermičnog osjemenjivanja pasa dobivanje legala od dva različita oca, što daje mogućnost veće genetske raznolikosti zbog specifičnog spolnog ciklusa kuje, a daje i podjednake šanse ...mužjacima za dobivanje legla. Dvije spolno zrele ženke pasmine mali vendeski baset grifon (kuja A i B) u dobi od 3 do 5 godina podvrgnute su heterospermičnom osjemenjivanju. Prije osjemenjivanja mužjacima (n=5) je uzeto sjeme te je ocijenjen volumen, koncentracija, progresivna pokretljivost, integritet membrane (HOS test), postotak živih spermija i morfologija (eozin nigrozin). Optimalno vrijeme osjemenjivanja određivano je mjerenjem koncentracije progesterone (P4) u serumu. Vrijednost P4 >5-10 ng/mL smatrala se ovulacijom. Kuja A je osjemenjena u dva spolna ciklusa tehnikom endoskopske transcervikalne inseminacije svježim, prethodno pomiješanim sjemenom 2 odabrana mužjaka. Kuja B je osjemenjena u jednom ciklusu duboko smrznutim sjemenom 2 odabrana mužjaka tehnikom laparoskopske intrauterine inseminacije. Sjeme svakog mužjaka položeno je odvojeno, u lijevi i desni rog maternice. Ocjenom sjemena na dan osjemenjivana utvrđena su minimalna odstupanja u kvaliteti, a sjeme odabranih mužjaka pri svakom je osjemenjivanju bilo približno jednake kvalitete. S obzirom na koncentraciju spermija volumen ejakulata svakog mužjaka je prilagođen za svako osjemenjivanje, da bi svaki mužjak imao jednake šanse za oplodnju. Gravidnost je potvrđena ultrazvučnim pregledom 24 dan nakon osjemenivanja. Ishod štenjenje dobiven je od vlasnika kuja. Za dokazivanje očinstva krv je štenadi uzeta neposredno nakon štenjenja iz umbilikalne vene u EDTA epruvete. Uzorci krvi uzeti su i od kuja i potencijalnih očeva za DNK profiliranje. Očinstvo je utvrđeno za svako štene korištenjem Thermo Scientific Canine Genotypes Panel 1.1. Sva heterospermična osjemenjivanja rezulturala su gravidnošću i štenjenjem. U 3 legla ukupno je oštenjeno 14 štenadi. Dvojno očinstvo potvrđeno je u jednom od tri legla. Zaključno, heterospermično osjemenjivanje korisna je metoda rasplođivanja jer omogućuje dobivanje štenaca različitog genetskog podrijetla u jednom leglu, a time i brži genetski napredak. Međutim, zbog činjenice da se ovakvim načinom osjemenjivanja najčešće dobiva potomstvo samo od jednog oca, potrebno je uspostaviti optimalni protokol heterospermičnog osjemenjivanja s ciljem dobivanja legla s dvostrukim očinstvom.
Osteoporoza je bolest karakterizirana niskom mineralnom gustoćom kosti i promjenama u koštanoj strukturi koje dovode do povećanog rizika za prijelom. Najčešći osteoporotski prijelomi su prijelomi ...kuka, distalne podlaktice, proksimalnog humerusa i prijelomi kralježaka. Vježbe koje se koriste u rehabilitaciji nakon osteoporotskih prijeloma koriste princip koji je baziran na mogućnosti poboljšanja koštane gustoće mehaničkim opterećenjem koje napreže kost i potiče koštano stvaranje. Uobičajeno se koriste vježbe s progresivnim otporom, trening s opterećenjem i trening balansa. Rehabilitacija nakon vertebralnih prijeloma uz primjenu vježbi može poboljšati kvalitetu života, smanjiti kroničnu bol, poboljšati držanje, obrazac hoda, funkcionalni status i kvalitetu kosti. Ključ uspjeha rehabilitacije gerijatrijske populacije nakon prijeloma u području kuka je uključivanje multidisciplinarnog tima i rana mobilizacija. Zbog niske mišićne mase i snage osobe sa sarkopenijom mogu imati poteškoće s pokretljivošću i promjene u držanju koje mogu povećati rizik od padova i prijeloma. Među važne uzroke učestalih padova u starijoj populaciji ubrajaju se razni komorbiditeti, kognitivno oštećenje, lijekovi i prepreke iz okoliša. Okolišni čimbenici uključuju tip površine po kojoj se osoba kreće, rasvjetu, namještaj, različite prepreke i nepostojanje rukohvata. Tjelesna aktivnost, posebno prilagođene vježbe snaženja mišića, vježbe ravnoteže i korigiranje obrasca hoda, mogu smanjiti rizik od pada. Vertebralni prijelomi i prijelomi kuka imaju znatno veći i dugotrajniji utjecaj na kvalitetu života bolesnika u odnosu na ostale prijelome. Prijelomi kuka u gerijatrijskog populaciji imaju negativni utjecaj na sve aspekte života i značajan negativni učinak na kvalitetu života. U prilog tome govore podaci da se samo 40 – 60 % bolesnika oporavi na razinu pokretljivosti prije prijeloma, a do 70 % na razinu aktivnosti u osnovnim aktivnostima dnevnog života.
Astma i depresija Labor, Slavica; Labor, Marina
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
10/2021, Letnik:
30, Številka:
2 Astma i KOPB
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Poznato je da se anksioznost i depresija pojavljuju u bolesnika s astmom i povezani su s lošom kontrolom astme, češćim pogoršanjima i povećanom uporabom zdravstvenih resursa. Sličnost i preklapanje ...simptoma depresije i nekontrolirane astme čine liječenje astme izazovnijim i složenijim što može dovesti do nedovoljnog dijagnosticiranja i lošijeg liječenja komorbiditeta. Nema jasnih stajališta o tome jesu li osobe s astmom depresivnije od onih bez astme, ima li depresija „aditivan“ štetni učinak na normalno smanjenje kvalitete života povezano s astmom, jesu li subjektivni simptomi astme jače povezani s depresijom nego objektivne mjere, postoje li simptomi depresije koji su češće povezani s astmom, mogu li tuga i depresija uzrokovati respiratorne učinke sukladne pogoršanjima astme, u kojoj mjeri depresija negativno utječe na liječenje astme, je li uporaba kortikosteroida u astmi povezana s depresijom i kako, koje su fizičke, psihološke i socijalne posljedice depresije u astmi te kako liječiti takve bolesnike. Postoji potreba za daljnjim istraživanjima kako bi se razvili standardizirani algoritmi utemeljeni na dokazima kojima bi se usmjerila klinička praksa.
Za pojedinca i za društvo u cjelini ljudski život i zdravlje velike su vrijednosti koje je često posebno teško ili nemoguće izmjeriti, premda su nezamjenjive vrijednosti. Čak i u najstarijim ...povijesnim fazama razvoja i života društva, mnoge su važne liječnike i znanstvenike zanimali socijalni aspekti zdravstvene zaštite, npr. Hipokrat, Aristotel, Avicena, Paracelsus († 1541., švicarski filozof i liječnik) i Georgius Agricola († 1555., njemački kemičar i mineralog). Na temelju vlastitog iskustva stečenog svakodnevnim kontaktima s radnicima i njihovom radnom okolinom, ispitivali su poremećaje uzrokovane štetnim čimbenicima radne okoline i radnih procesa. Stalno promijenjivi svijet rada sve više donosi nove rizike u radne procese koji su izravno povezani s poslom koji obavljaju zaposlenici. Kao dio strategije EU-OSHA (Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu) za povećanje zdravlja i sigurnosti na radu, Europski opservatorij za rizike pozvao je države članice EU-a da poboljšaju otkrivanje tih rizika u radnom okolišu. S obzirom na navedeno, autori ovog članka postavili su si cilj mapiranja trenutne situacije na području stvaranja, zaštite i upravljanja kvalitetom radne okoline. Oni opisuju opće zahtjeve za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, uglavnom u Slovačkoj. Uvjereni su da trenutna zbivanja predstavljaju potrebu da se što više zna o životnom i radnom okolišu, da se temeljito poznaju radni uvjeti i svi čimbenici koji utječu na zdravlje zaposlenika, da se znaju i odaberu postupci procjene kako bi se smanjili negativni učinci ovih čimbenika na najmanju moguću mjeru. Važno je imati na umu da su zdravi uvjeti rada među najcjenjenijim dobrom pojedinaca, zajednica i nacija.
Japanska prepelica (Coturnix coturnix japonica) uzgaja se radi proizvodnje mesa i jaja, a njen uzgoj u Hrvatskoj obavlja se na malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. U znanstvenoj ...literaturi postoje informacije o kvaliteti prepeličjih jaja i mesa u različitim zemljama svijeta, dok na našem području gotovo da i nema podataka. U radu su prikazani podaci kvalitete prepeličjih jaja iz dva uzgoja na području kontinentalnog dijela Hrvatske. Statistički značajna razlika (P<0,05) u pokazateljima kvalitete jaja prepelica iz dva uzgoja utvrđena je za vrijednosti mase jaja i osnovnih dijelova u jajetu, indeksa oblika, čvrstoće ljuske i pH žumanjaka i bjelanjaka, dok se boja žumanjka, debljina ljuske te udjeli osnovnih dijelova u jajetu nisu značajno razlikovali (P>0,05). Sadržaj kolesterola u žumanjcima prepeličjih jaja u oba uzgoja bio je ujednačen (A=9,3516 mg/g i B=9,2213 mg/g; P>0,05). Ovo istraživanje doprinosi kako znanstvenicima tako i uzgajivačima japanskih prepelica, jer daje korisne podatke o kvaliteti prepeličjih jaja, kojih na ovom području gotovo da nema
Japanese quail (Coturnix coturnix japonica) is a very good source of meat and eggs, and breeding in Croatia is done on small family farms. In
the scientific literature there is information on the quality of quail eggs and meat in different countries of the world, while in our area there is almost no data. The paper presents dana on the quality of quail
eggs from two producers in the continental part of Croatia. A statistically significant difference (P<0.05) in the quality indicators of quail eggs from two producers was determined for the values of weight of egg and basic parts of egg, shape index, shell strength and pH of egg yolks and albumen, while yolk color, shell thickness and the shares of basic parts in egg did not differ significantly (P>0.05). The cholesterol content in quail egg yolks of
both producers was equable (A=9.3516 mg/g and B=9.2213 mg/g; P>0.05). This research contributes to both scientists and breeders of
Japanese quail, as it provides useful data on the quality of quail eggs, which are almost non-existent in this area.
PDF