Latar belakang. Para dokter sering mengalami kesulitan membedakan diare akut yang disebabkan oleh bakteri maupun non-bakteri.Kadar laktoferin (LF) tinja merupakan petanda migrasi neutrofil dalam ...lumen usus dan dihubungkan dengan inflamasi usus.Tujuan. Mengetahui hubungan antara patogen usus dengan kadar LF tinja pada anak dengan diare akutMetode. Penelitian analitik observasional dengan pendekatan potong lintang dilakukan di dua rumah sakit umum kota Manado selamabulan Juli hingga November 2013. Pengambilan sampel dilakukan secara konsekutif pada anak berusia 7-60 bulan yang menderitadiare akut. Hasil dianalisis secara deskriptif untuk data karakteristik anak dan data laboratorium, serta analisis regresi dan korelasilinier sederhana. Data diolah menggunakan program SPSS versi 21, dengan tingkat kemaknaan p<0,05.Hasil. Total sampel yang didapatkan 43 pasien diare akut, terdiri atas 25 laki-laki dan 18 perempuan. Kadar LF tinja yang disebabkanoleh patogen usus bakteri didapatkan rerata 9,65 (SB 3,69) μg/g. Sementara kadar LF tinja yang disebabkan oleh patogen usus nonbakteri didapatkan rerata 3,72 (SB 1,48) μg/g. Terdapat perbedaan bermakna rerata LF tinja pada kedua kelompok patogen usus(p<0,001, r=0,591).Kesimpulan. Adanya hubungan yang bermakna antara patogen usus dengan kadar laktoferin tinja pada anak dengan diare akut.Patogen usus golongan bakteri memiliki kadar laktoferin tinja yang lebih tinggi daripada patogen usus golongan non bakteri.
Background: Human periodontal diseases are inflammatory disorders as the result of complex interactions between periodontopathogens and the host’s immune response. Periodontitis results in tooth loss ...and can even lead to systemic diseases if not treated. Gingival crevicular fluid (GCF) reflects the condition of the gingiva and contains proteins transuded from serum or cells at inflamated sites. Polymorphonuclear leukocyte (PMNs) infiltration can be seen in each stage of periodontitis. Lactoferrin is one of the PMN specific granules and could be a useful marker of PMN activity. Purpose: The aim of this study was to determine the band intensity of lactoferrin used as periodontitis biomarker. Methods: Gingival crevicular fluid (GCF) samples were collected using paper point no.30 from 40 subjects, 30 periodontitis patients that devide according to the severity (10 mild periodontitis, 10 moderate periodontitis, and 10 severe periodontitis) and 10 healthy controls, ranging in ages from 20 to 35 years. GCF lactoferrin was analyzed by Western blot and measured the band intensity by quantity one software (bio-rad). Results: The periodontitis sites exhibited significantly greater band intensity of lactoferrin than healthy sites. The band intensity of lactoferrin was positively correlated with the severity of periodontitis ( α = 0.05). Conclusion: The study showed that the intensity of the lactoferrin protein bands could be used as biomarkers of periodontitis. Lat ar belakang: Penyakit periodontal adalah gangguan inflamasi yang merupakan hasil dari interaksi yang kompleks antara periodontopathogens dan respon imun host. Periodontitis mengakibatkan hilangnya gigi dan bahkan dapat menyebabkan penyakit sistemik jika tidak diobati. Cairan sulkus gingiva (GCF) mencerminkan kondisi gingiva dan mengandung protein yang tertransudasi dari serum atau sel pada lokasi radang. Infiltrasi polymorphonuclear leukosit (PMN) dapat dilihat pada setiap tahap periodontitis. Laktoferin adalah salah satu granula spesifik PMN dan bisa menjadi indicator aktivitas PMN. Tujuan: Tujuan penelitian ini adalah untuk meneliti intensitas band laktoferin dapat sebagai biomarker periodontitis. Metode: Cairan sulkus gingiva (GCF) dari tiap sampel dikumpulkan menggunakan paper pint no. 30 dari 40 subjek, 30 pasien dengan periodontitis yang dibagi sesuai dengan tingkat keparahan (10 periodontitis ringan, 10 periodontitis moderat, dan 10 periodontitis parah) dan 10 kontrol, mulai usia 20-35 tahun. GCF lactoferrin dianalisis dengan Western blot dan diukur intensitas bandnya dengan quantity one software (bio-rad). Hasil: Pada jaringan yang mengalami periodontitis menunjukkan intensitas band yang secara signifikan lebih besar dari laktoferin daripada periodontal yang sehat. Intensitas band laktoferin berkorelasi positif dengan tingkat keparahan periodontitis ( α = 0,05) Simpulan: Hasil penelitian ini menyimpulkan bahwa intensitas band protein laktoferin dapat digunakan sebagai biomarker periodontitis.
Svrha: Željela se procijeniti moguća inhibicija rasta bakterije S. mutans na karioznom modelu koristeći se stakloionomernim cementom (GIC) pomiješanim s kazein fosfopeptidom/amorfnim kalcijevim ...fosfatom (CPP/ACP) te lizozimom, laktoferinom i laktoperoksidazom (LLL). Materijali i metode: Odabrano je osamdeset trajnih trećih kutnjaka (molara). Dentin tih zuba ogoljen je i zaglađen.
Osim koronalnoga dijela dentina, ostatak zuba hermetički je zabrtvljen, steriliziran i izvrgnut karijesnom utjecaju S. mutans. Karijesne lezije zatvorene su kako slijedi: grupa 1 (n = 20): GIC bez dodataka; grupa 2 (n = 20): GIC + CPP/ACP; grupa 3 ( n= 20): GIC + LLL; grupa 4 (n = 20): GIC + CPP/ACP + LLL. Broj bakterija S. mutans određivao se prije nego što su karijesni zubi zatvoreni (n = 5), nakon 24 sata (n = 5), nakon mjesec dana (n = 5) i nakon šest mjeseci (n = 5). Rezultati su analizirani opisnom statističkom analizom i Kruskal-Wallisovim testom (Student-Newman-Keulsov test). Rezultati: Mjesec dana nakon zatvaranja kombinacija GIC + LLL uzrokovala je značajnu redukciju rasta S. mutans (p < 0,01), no unatoč tomu zabilježen je značajan rast S. mutans šest mjeseci nakon zatvaranja. Uzorci GIC-a, GIC + CPP/ACP i GIC + CPP/ACP + LLL imali su značajnu redukciju S. mutans nakon 24 sata (p < 0,05), ali i porast broja bakterija nakon mjesec dana i šest mjeseci. Zaključak: Dodavanje LLL-a u GIC snažnije antimikrobno djeluje na S. mutans. To rezultira jednomjesečnom kontrolom bakterijskoga biofilma, što na kraju zaustavlja karijesnu leziju.
Zbog neželjenih učinaka kemijskih konzervansa na zdravlje ljudi, prehrambena se industrija uglavnom usredotočila na primjenu prirodnih konzervansa. Laktoferin i lizozim ubrajaju se u mliječne ...proteine najjačeg antimikrobnog djelovanja. U ovom su istraživanju ti proteini izolirani iz mlijeka magarice te prskanjem naneseni na površinu jogurta. Tako dobiveni uzorci jogurta obogaćeni proteinima s antimikrobnim djelovanjem uspoređivani su s kontrolnim uzorkom proizvedenim bez dodatka ikakvih konzervansa, kao s i uzorcima tretiranim natamicinom kao komercijalnim konzervansom, a koji se često koristi u mliječnim proizvodima. Svim uzorcima su ispitivana fizikalno-kemijska, mikrobiološka i teksturalna svojstva tijekom 30 dana skladištenja. Prema dobivenim rezutatima, uzorci jogurta tretirani antimikrobnim sredstvima imali su manje mikroorganizama od kontrolnog uzorka, što ukazuje da laktoferin i lizozim izolirani iz mlijeka magarice djeluju inhibitorno na mikrobnu aktivnost u uzorcima jogurta. S druge strane, dodatak spomenutih konzervansa nije promijenio sastav ni teksturalna svojstva ispitivanih uzoraka jogurta. Međutim, najvažniji rezultati odnose se na senzorska svojstva jogurta koja su ostala nepromijenjena odnosno dodatak laktoferina ili lizozima nije negativno utjecao na njih. Naprotiv, jogurti s dodatkom laktoferina ili lizozima su nakon 30 dana skladištenja bolje ocijenjeni od kontrolnog uzorka. Uzimajući sve rezulatte u obzir, laktoferin i lizozim izolirani iz mlijeka magarice mogli bi se koristiti za kontrolu rasta neželjenih mikroorganizama te za produljenje roka trajanja jogurta.
Laktoferin, glikoprotein koji veže željezo, pripadnik porodice bjelančevina transferin, prisutan je u visokoj koncentraciji u sekretu mliječne žlijezde tijekom involucije i posjeduje antimikrobnu ...sposobnost. Radi utvrđivanja koncentracije laktoferina u mlijeku krava s različitim bakteriološkim nalazima, prikupljen je 151 pojedinačni uzorak mlijeka na farmi holštajn-frizijske pasmine na području Autonomne pokrajine Vojvodine Republike Srbije. Za identifikaciju bakterija korištene su klasične mikrobiološke metode i ELISA za određivanje koncentracije laktoferina. Najčešće izdvojene bakterije u uzorcima mlijeka krava bile su Corynebacterium spp. (32,45%) s koncentracijom laktoferina 6,0497 ± 1,6774 mg/mL i koagulaza negativni stafilokoki (4,64%) s koncentracijom laktoferina 5,2961 ± 1,3633 mg/mL. Najniža srednja vrijednost koncentracije laktoferina zabilježena je u negativnim četvrtima vimena i četvrtima inficiranim bakterijama iz okoliša, dok je najviša koncentracija laktoferina bila u četvrtima vimena inficiranima vrstom Streptococcus agalactiae. Jedan od četiriju uzoraka mlijeka gdje je bio izdvojen Staphylococcus aureus imao je znatno nižu vrijednost laktoferina (1,1736 mg/mL) od ostala tri uzorka (6,2089 ± 0,5016 mg/mL), što zahtijeva daljnja istraživanja.
Svrha: Upalni medijatori čine skupinu proteina aktivno uključenih u upalni proces, no malo se zna kolike su njihove razine u slini pacijenata s parodontitisom. Ispitanici i postupci: Kako bismo ...ustanovili njihovu količinu i koncentraciju, izmjerili smo razine alkalne fosfataze (ALP-a), laktoferina (LF-a), mijeloperoksidaze (MPO-a), interleukina-1 (IL-1), beta-2 mikroglobulina (β2-MG) te GRO-α kod pacijenata oboljelih od parodontitisa na početku parodontalne terapije te nakon inicijalnog liječenja. Uzorci sline 16 ispitanika s kliničkim znakovima i simptomima parodontitisa prikupljani su na početku terapije te šest tjedana nakon nje. Rezultati: Statistička analiza otkrila je nakon terapije u ispitnoj skupini velike razlike u vrijednostima kliničkih parodontalnih parametara te u razini kemokina. Koncentracije CRP-a, LF-a, GRO-a, MPO-a, IL-1 i ALP-a bile su nakon cijeljenja snižene, a povećala se koncentracija β2-MG-a. Zaključak: Može se zaključiti da su koncentracije citokina u slini mogući indikatori rizika za aktivnu parodontalnu bolest.
PDF
