Abstract A civil partnership is a legally recognized relationship between two people of the same sex or the opposite sex that offers many of the same benefits as a conventional marriage. Before ...addressing the specificities of the French civil partnership contract, designated as a civil covenant of solidarity ( pacte civil de solidarité ), commonly known as PACS, it is necessary to define and explain the origin of this type of contract. The conclusion of a PACS, despite the fact that it is less formal than marriage, implies the respect of certain conditions of substance and form during its formation and its modification. Recently, PACS has undergone changes on this point, through a simplification of the rules of form with the establishment of its statement and registration by the registrar, removing the court clerk’s intervention. Once the PACS is concluded, with the main purpose of organizing the couple’s common life, this contract produces personal, pecuniary and patrimonial effects between the partners. As the PACS is legally only a contract, it can be dissolved by the appearance of four events. When PACS is dissolved, consequences result for the situation of the partners because they must proceed to the liquidation of the property they own and also repay the debts incurred during the period of their living together. If the dissolution of PACS is caused by the death of one of the partners, then particular consequences will affect the situation of the surviving partner. In fact, couples who entered into a PACS are not considered heirs in the eyes of the law. However, there are alternatives preventing the application of this principle, but they must be realized during the lifetime of the partners.
U Republici Hrvatskoj postoje dva temelja nasljeđivanja: zakon i oporuka. Zakonsko
nasljeđivanje provodi se ako ostavitelj nije svojom voljom oporučno odredio kako će razdijeliti
svoju ostavinu. U ...ovome radu istražit ćemo poštuje li se oporukom ostaviteljeva volja s
obzirom na nužni nasljedni red, koliki je postotak pozivanja zakonskih nasljednika na nužni
nasljedni red, postoji li način kako bi se poštovala ostaviteljeva volja. Također, usporedit
ćemo Republiku Hrvatsku s drugim zemljama, posebice zemljama Europske unije te pogledati
govori li Uredba 650/2012 nešto o nužnom nasljednom redu. Zaključno, dotaknut ćemo se
činjenica koje će nam objasniti razloge korištenja oporuke u manjoj mjeri u našoj državi nego
u drugim državama, što su njezine prednosti, a što nedostaci koji odbijaju građane Republike
Hrvatske da ju sastave. Kroz sudsku praksu tražit ćemo odgovore na navedena pitanja i
vidjeti koliko se teorija i praksa uistinu poklapaju i u kojoj su mjeri kod nas građani upoznati
s pravom na nužni nasljedni red, kad iza ostavitelja preostane oporuka s obzirom na to da
se postupak prava na nužni dio pokreće samo na zahtjev zainteresirane osobe, nikada po
službenoj dužnosti. S obzirom na to da oporuka predstavlja iznimku u odnosu na zakon koji
se smatra pravilom, tako se nužni dio smatra iznimkom unutar oporuke te ćemo skrenuti
pozornost na mogućnost zaobilaženja ove iznimke u iznimci i navesti primjere na koje sve
načine ostavitelj može osigurati svog nasljednika da u potpunosti naslijedi bez bojazni
dijeljenja nužnim zakonskim nasljednicima.
U radu se razmatraju pravila Općeg građanskog zakonika o zakonskom nasljeđivanju bračnih drugova, kao i odgovarajuća pravila bračnog prava, posebno pravila kojima su uređeni imovinski odnosi u braku. ...Dopunu normativne analize predstavljaju rješenja iz ostavinskih spisa kotarskih sudova Zagreba, Samobora i Velike Gorice sačuvana u Državnom arhivu u Zagrebu te objavljena sudska praksa. Pritom je autoričina namjera bila utvrditi kako je tekla primjena pravila zakonskog nasljeđivanja bračnih drugova, kakve su se nejasnoće pritom javljale i jesu li bila opravdana osporavanja tih pravila na hrvatsko-slavonskom pravnom području.
PDF
