Malarija je još uvijek najznačajnija parazitarna infekcija na svijetu, značajan uzrok pobola i smrtnosti u endemskim zemljama te predstavlja velik rizik za putnike u te krajeve. Ključan dio u ...globalnoj borbi protiv malarije je mogućnost brze i točne detekcije uzročnika. Tehnološki napredak otvara nove dijagnostičke mogućnosti no, najstarija metoda, konvencionalna mikroskopska dijagnostika malarije i dalje predstavlja zlatni standard. Cilj ovog teksta je pregledati dio relevantne literature o dijagnostičkim metodama za malariju koje se najčešće upotrebljavaju u kliničkoj praksi u endemskim i neendemskim zemljama: mikroskopskoj dijagnostici, brzim antigenskim testovima (BAT), molekularnim metodama i serologiji. Također, iznosimo podatke o nekim od novijih napredaka u dijagnozi malarije.
Krajem 17. stoljeća započela je nova kolonizacija Slavonije koja ujedno označava i novu fazu antropizacije slavonskog prostora. Ta faza antropizacije trajat će sve do modernizacijskih procesa ...polovinom 19. stoljeća. Novodoseljeno stanovništvo najprije se uselilo u brojna opustjelih sela, ali je već 1690-ih započelo i osnivanje novih naselja. Ona koja su napuštena tijekom Velikog bečkog rata već su se prije u prošlosti dokazala kao dobra za naseljavanje i poljoprivrednu djelatnost, a za novoosnovana naselja tek je vrijeme trebalo dokazati jesu li za to pogodna ili nisu. Stoga je za ovo razdoblje antropizacije i naseljavanja Slavonije naročito znanstveno zanimljivo i važno promatrati sudbinu novoosnovanih naselja. Naseljenici su u Slavoniju dolazili iz raznih krajeva – ponajviše iz Bosne i Srbije, ali i iz Like i Gorskog kotara, središnje Hrvatske te iz Bačke i Baranje. Zabilježena su i doseljavanja njemačkih kolonista, ali u relativno malom broju. U ovome radu analiziraju se okolnosti koloniziranja šumskog kraja Đakovačkog vlastelinstva te kolonizacija Nijemaca u Osijek i Rumu. Ta dva primjera kolonizacije Slavonije egzemplarni su tipovi naseljavanja šumskog i ravničarsko-močvarnog područja te pokazuju stvarne utjecaje ekološko-geografske uvjetovanosti koloniziranja Slavonije u 18. stoljeću, odnosno u kolikoj je mjeri kolonizacija bila određena prostorom i biljnim pokrovom (šumama), ali i općim zdravstvenim (ne)prilikama koje su utjecale na uvjete života, ponajviše prisutnošću malarije u močvarnim područjima.
Kritik in der Krise Flügel-Martinsen, Oliver; Mohammed, Samia; Vasilache, Andreas ...
2020
eBook
Odprti dostop
Kritisches Denken auch in Krisensituationen nicht aufzugeben – dies hat sich der vorliegende Band zur kritischen politischen Theorie in der Corona-Pandemie zur Aufgabe gemacht. Entstanden sind 13 ...Beiträge, die vielfältige Perspektiven auf die Verschränkung von Kritik und Krise bieten. Dabei stellt sich zum einen die Frage, welche Konsequenzen sich für kritisches politisches Denken aus der gegenwärtigen Krise ergeben. Zum anderen ist zu diskutieren, welchen Beitrag kritische Theorie zum Verständnis der aktuellen Herausforderungen leisten kann. Mit Beiträgen von Clara Arnold, Simon Duncker, Oliver Flügel-Martinsen, Lea Jonas, Kristoffer Klement, Jamila Maldous, Noah Marschner, Samia Mohammed, Malte Pasler, Demokrat Ramadani, Gerrit Tiefenthal, Andreas Vasilache und Nele Weiher. In times of crises, critical thinking needs to be maintained and fostered. This volume on critical political theory in the coronavirus pandemic brings together 13 contributions that offer a variety of perspectives on the interrelationship between critique and crisis. What are the consequences of the current crisis for critical political thinking—and what contribution can critical theory offer to our understanding of current challenges? With contributions by Clara Arnold, Simon Duncker, Oliver Flügel-Martinsen, Lea Jonas, Kristoffer Klement, Jamila Maldous, Noah Marschner, Samia Mohammed, Malte Pasler, Demokrat Ramadani, Gerrit Tiefenthal, Andreas Vasilache and Nele Weiher.
Lehren aus Corona Hollstein, Bettina; Neuhäuser, Christian; Brink, Alexander ...
2020
eBook
Odprti dostop
Zusammenfassung Krisen wie die COVID-19-Pandemie sind für die Politik stets Anlass gewesen, festgefahrene Strukturen aufzubrechen und weitreichende Reformen umzusetzen. Pfadabhängigkeiten können in ...Krisenzeiten unterbrochen werden. Der vorliegende Band beleuchtet die gesellschaftlichen Auswirkungen der Pandemie sowie die langfristigen Herausforderungen und Potenziale, die mit ihr einhergehen, aus wirtschafts- und unternehmensethischer Perspektive. Wie verändert die COVID-19-Krise das Kräfteverhältnis zwischen Staat, Markt und Unternehmen? Welche Pflichten kommen auf Unternehmen während einer Pandemie zu? Inwieweit sind die Bekämpfung der Corona- und der Klima-Krise vereinbar? Welche Rolle kann und soll Wirtschaftsethik in Zeiten der Krise spielen? Mit Beiträgen von Prof. Dr. Michael S. Aßländer; Prof. Dr. Jörg Althammer; Prof. Dr. Martin Büscher; Niklas Dummer, M.A.; Dr. habil. Michael Ehret; Miriam Fink; Prof. Dr. Manfred Fischedick; Prof. Dr. Nils Goldschmidt; Prof. Dr. Hanns-Stephan Haas; PD Dr. Michaela Haase; Prof. Dr. Ludger Heidbrink; Prof. Dr. Ulrich Hemel; Prof. Dr. Lars Hochmann; Ruzana Liburkina, M.A.; Mark McAdam; Prof. em. Dietmar Mieth; Prof. Dr. Dr. Elmar Nass; Dr. Laura Otto; Prof. Dr. Reinhard Pfriem; Prof. Dr. Ingo Pies; Prof. em. Birger Priddat; Frauke Remmers; Dr. Bastian Ronge; Prof. Dr. Hartmut Rosa; Prof. em. Hermann Sautter; Dr. Philipp Schepelmann; Prof. Dr. Dr. Ulrich Schmidt; Prof. Dr. Markus Scholz; Prof. Dr. Andreas Suchanek; Prof. em. Peter Ulrich. Abstract Historically, crises such as the COVID-19 pandemic have prompted politicians to break up dead-locked structures and implement far-reaching reforms. Path dependencies can be interrupted in times of crisis. This volume examines the social impact of the current pandemic as well as both the long-term challenges it poses and the potential it offers from the perspective of economic and business ethics. How has the COVID-19 crisis changed the balance of power between the state, markets and business? What are the obligations of companies during a pandemic? To what extent are the fight against the coronavirus crisis and that against the climate crisis compatible? What role can and should business ethics play in times of crisis? With contributions by Prof. Dr. Michael S. Aßländer; Prof. Dr. Jörg Althammer; Prof. Dr. Martin Büscher; Niklas Dummer, M.A.; Dr. habil. Michael Ehret; Miriam Fink; Prof. Dr. Manfred Fischedick; Prof. Dr. Nils Goldschmidt; Prof. Dr. Hanns-Stephan Haas; PD Dr. Michaela Haase; Prof. Dr. Ludger Heidbrink; Prof. Dr. Ulrich Hemel; Prof. Dr. Lars Hochmann; Ruzana Liburkina, M.A.; Mark McAdam; Prof. em. Dietmar Mieth; Prof. Dr. Dr. Elmar Nass; Dr. Laura Otto; Prof. Dr. Reinhard Pfriem; Prof. Dr. Ingo Pies; Prof. em. Birger Priddat; Frauke Remmers; Dr. Bastian Ronge; Prof. Dr. Hartmut Rosa; Prof. em. Hermann Sautter; Dr. Philipp Schepelmann; Prof. Dr. Dr. Ulrich Schmidt; Prof. Dr. Markus Scholz; Prof. Dr. Andreas Suchanek; Prof. em. Peter Ulrich
Danas većinu slučajeva malarije u Europi čine međunarodni putnici i imigranti. Tipični klinički znakovi malarije su opetovana groznica, hepatosplenomegalija i hemolitička anemija. Bolovi u trbuhu ...nisu klinički znak specifičan za malariju. Prikazujemo slučaj trodnevne malarije u 17-godišnjeg mladića iz Indije koji je primljen u Regionalnu dječju bolnicu u Ternopilu s groznicom i jakim bolovima u trbuhu. Ovaj je slučaj zanimljiv zbog prisutnosti groznice i jakih trbušnih bolova pri nastupu bolesti, što je dovelo do prijma bolesnika na kirurški odjel i tako odgodilo postavljanje točne dijagnoze. Pažljivo uzeta iscrpna anamneza jedan je od ključnih koraka na putu do točne dijagnoze. Treba povećati promišljanje liječnika na malariju u bolesnika s bolovima u trbuhu koji dolaze iz zemalja endemičnih za malariju.
Malaria is a multisystemic, potentially lethal disease caused by parasites of
the genus Plasmodium. It has been proven that the release of proinflammatory
cytokines in malaria produces systemic ...inflammatory response and that their
concentrations are increased, especially in severe forms. It is considered
that the cytokines are responsible for the occurrence of fever, vomiting,
diarrhea, myalgia, thrombocytopenia, immunosuppression, coagulopathy and
neurological manifestations. At the Clinic of Infectious and Tropical
Diseases, 103 patients with imported malaria were treated during the period
2000-2010. The most important clinical and laboratory parameters were
determined in the total sample of patients, with special reference to the
degree of parasitemia. In the prospective part of the study that included 34
patients, the cytokines TNF-α and IL-6 have been taken. The main aim of the
doctorate is to determine the levels of cytokines TNF-α and IL-6 in two
phases: before and after treatment, and to establish their correlation with
clinical, parasitological and hematological parameters. According to the WHO
criteria for severe forms of malaria, a group of 22 patients was formed, and
their most common complications were determined, as well as the comparasion
to the total sample of patients. It was confirmed that in the first phase,
the levels of cytokines TNF and IL-6 are elevated and that there is their
strong mutual correlation and correlation with the degree of
parasitemia,elevated d-dimer and lactate levels, leukopenia and
thrombocytopenia. In addition, it was found that a significantly greater
number of these patients had falciparum malaria, as well as parasitemia less
than 5%, that they did not take chemoprophylaxis, and the thrombocytopenia
was the most common laboratory abnormality. Patients with hyperparasitemia
had significantly higher values of bilirubin and more frequent occurrence of
neurological complications, while in severe forms of malaria has been found
significantly higher levels of TNF-α and the lower number of thrombocytes.
Malarija je multisistemska, potencijalno letalna bolest uzrokovana parazitima
roda Plasmodium. Dokazano je da kod malarije oslobađanje proinflamatornih
citokina produkuje sistemski, inflamatorni odgovor i da su njihove
koncentracije povećane, posebno kod teških formi. Smatra se da su citokini
odgovorni za pojavu temperature, povraćanja, proliva, mialgija,
trombocitopenije, imunospupresije, koagulopatije i neuroloških manifestacija.
U Klinici za infektivne i tropske bolesti u periodu 2000- 2010. godine je
lečeno 103 bolesnika sa importovanom malarijom. U ukupnom uzorku bolesnika
određivani su najznačajniji klinički i laboratorijski parametri, sa posebnim
osvrtom na stepen parazitemije. U prospektivnom delu istraživanja koje je
uključivalo 34 bolesnika uzeti su citokini: TNF-α i IL-6. Najvažniji cilj
disertacije je da se odredi nivo citokina TNF-α i IL-6 u dve faze: pre i
posle terapije, i ustanovi njihova korelacija sa kliničkim, parazitološkim i
hematološkim parametrima. Prema kriterijumima SZO za teške forme malarije
formirana je grupa od 22 bolesnika i određivane su njihove najučestalije
komplikacije, kao i razlike u odnosu na ukupan uzorak bolesnika. Ustanovljeno
je da su u prvoj fazi povišeni nivoi citokina TNF-α i IL-6, i da postoji
njihova jaka međusobna korelacija, kao i korelacija sa stepenom parazitemije,
povišenim vrednostima d-dimera i laktata, leukopenijom i trombocitopenijom.
Sem toga, utvrđeno je da je značajno veći broj bolesnika imao falciparum
malariju, parazitemiju manju od 5%, da nije uzimao hemoprofilaksu, a
trombocitopenija je bila najčešća laboratorijska abnormalnost. Bolesnici sa
hiperparazitemijom imali su značajno veće vrednosti bilirubina i češću pojavu
neuroloških komplikacija, dok su kod teških formi malarije ustanovljene
znacajno više vrednosti TNF-α i niže vrednosti trombocita.
U radu se na temelju arhivskih izvora, dnevnih tiskovina kao i objavljene literature izlaže prikaz zdravstvenih prilika na području trogirske Općine za vrijeme Kraljevine SHS (Jugoslavije), tj. od ...1918. do 1941. godine. U navedenom razdoblju zdravstvena situacija bila je osobito loša u siromašnoj i nepristupačnoj trogirskoj zagori. Nedostatak liječnika opće prakse bio je jedan od osnovnih zdravstvenih problema. Epidemija malarije bila je također jedan od najvećih zdravstvenih ali i socijalnih problema u trogirskoj Općini. Godine 1922. osnovan je Institut za proučavanje i suzbijanje malarije u Trogiru. Zahvaljujući radu ove zdravstvene ustanove malarija je na području Trogira suzbijena 1931. godine.
U složenoj istarskoj sanitarnoj povijesti kao produktu stoljetnog supostojanja raznih infekcija, malarija je nesumnjivo zauzimala vodeće mjesto. Njezinu je širenju osobito pogodovalo raseljavanje ...širokih područja uslijed ratova, siromaštva i epidemija kuge što se, počevši od XIII . stoljeća, odrazilo na društveno-ekonomsku strukturu, uzrokujući nazadovanje zemljoradnje, zapuštanje isušivanja tla s posljedičnim napuštanjem zemlje, s obzirom na stvaranje močvarnih voda stajaćica te opadanjem tradicionalnih higijensko-sanitarnih navika. Jednako presudno za širenje malarije bilo je ukidanje benediktinskih samostana koji svojim radom na iskrčivanju, isušivanju i obradi zemlje nisu samo radikalno izmijenili istarski krajolik, smanjujući utjecaj i širenje zaraznihbolesti u stanovništvu, nego su razumnim upravljanjem zemljom uspjeli stvoriti rezerve hrane za vremena oskudice, toliko česta u povijesti ovog poluotoka. Južna Istra, a napose Pula, bila je geografska zona najpogođenija zarazom koja je 1879. poprimila obilježja epidemije, pa i zahvaljujući strašnoj oskudici koja je pogodila Istru, uzrokujući time stanje proširene pothranjenosti i fiziološke malaksalosti stanovništva, što je pogodovalo širenju malarične infekcije.
U radu se obrađuje jedan od graditeljskih artefakata kamenih
kuća interpoliranih unutar Dioklecijanove palače, u staroj jezgri, a nadasve u arhitekturi splitskih predgrađa i ruralnih naselja našeg ...podneblja. Radi se o običnim nišama (rupe, buže) koje susrećemo na kamenim zidovima ostavljenim za gnijezda,
prebivališta ili zaklon ptica.
U radu se istražuje problem suzbijanja malarije na primjeru uloge i uspjeha novouvedenih bioloških i kemijskih larvicidnih metoda u borbi protiv malarije u Istarskoj provinciji za talijanske ...međuratne uprave (1918. – 1940.). Ta je zarazna bolest još od kasnoga srednjeg vijeka kontinuirano bila demografski, gospodarski te zdravstveni problem za Istrane, posebice one nastanjene u obalnim i priobalnim krajevima u kojima je, u prvom redu zbog geoloških i klimatskih karakteristika, bila endemski prisutna. Nakon otkrivanja uzročnika i prijenosnika bolesti krajem XIX. stoljeća i u Istri su pokrenute konkretne metode iskorjenjivanja malarije, kininizacijom stanovništva te uništavanjem ličinki komaraca. Kako se lokve, staništa komaraca, zbog neizgrađenog vodovodnog sustava u ruralnim krajevima nisu smjele isušivati, moralo se pribjeći drugim rješenjima i korištenju larvicida, u prvom redu petrolizaciji. Međutim tek su se od sredine 20-ih godina XX. stoljeća, uvođenjem ribica gambuzija te kemijskoga sredstva pariškoga zelenila, uspjeli polučiti izrazito ohrabrujući rezultati, što je krajem 30-ih godina dovelo gotovo do iskorjenjivanja bolesti. U pitanju uvođenja gambuzija u Europu ključna osoba bio je dr. Massimo Sella, od 1924. do 1943. ravnatelj rovinjskoga Instituta za biologiju Jadranskog mora.
PDF
