Naša informacijska sfera, odnosno prostor gdje ne samo da izražavamo svoja mišljenja nego ih i oblikujemo, suočena je s ozbiljnim izazovima. Osnovne tendencije »propadanja istine« (truth decay) – sve ...učestalije neslaganje o činjenicama, zamagljene crte između mišljenja i činjenica te smanjeno povjerenje u nekad cijenjene izvore činjeničnih informacija – postaju sve očitije u strateškom i sustavnom razvodnjavanju i iskrivljavanju informacija, što pridonosi rastućoj rascjepkanosti društva, produbljujući već postojeće podjele. Tijekom prethodnih triju godina rastuće geopolitičke napetosti i asimetrično ratovanje dodatno su podignuli vidljivost i usredotočenost na upotrebu informacija kao oružja i – implicitno – slabost naše kolektivne kognitivne sigurnosti. Društvene i gospodarske posljedice pandemije i popratne »infodemije«, rastuće geopolitičko natjecanje, kao i nedavno političko nasilje u SAD-u te agresija Rusije na Ukrajinu povećale su osjećaj da je potrebno hitno obraniti i obnoviti informacijske ekosustave, koji čine srž naših liberalnih demokracija, čime se svima omogućuje ne samo izražavanje mišljenja nego i njegovo oblikovanje te donašanje promišljenih odluka bez da pritom budu podložne manipulacijama. U tom kontekstu raste strateška važnost osnaživanja naših opskrbnih lanaca znanja. Oživljavanje već postojećih sastavnica naše zajedničke informacijske sfere, uključujući potvrđene nacionalne enciklopedije, može pomoći pri povećanju naše kolektivne kognitivne otpornosti na manipuliranje informacijama u Europi i izvan nje. Vanjsko lice takvih ulaganja može pridonijeti razvijanju novih aspekata europske diplomacije znanja te promoviranju i projekciji europskih demokratskih vrijednosti i sloboda u drugim državama.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi postoje li značajne razlike između dječaka i djevojčica predškolske dobi (4 – 4.5 godina) u lokomotornim motoričkim znanjima i manipuliranju objektima. ...Istraživanjem je ukupno obuhvaćeno 67 djece, od čega 34 dječaka (prosječne tjelesne visine 107.61 ± 4.43 cm; tjelesne težine 18.19 ± 4.43 kg) i 33 djevojčice (prosječne tjelesne visine 107.31 ± 4.76 cm i tjelesne težine 19.00 ± 3.08kg). Svi ispitanici izmjereni su putem 4 motorička testa za procjenu ravnoteže, fleksibilnosti, koordinacije i brzine frekvencije pokreta (stajanje na jednoj nozi, pretklon na klupici, poligon natraške i taping rukom). Motorička znanja procijenjena su testom Test of Gross Motor Development, koji uključuje 7 lokomotornih (trčanje, galop naprijed, poskoci na jednoj nozi, skok s noge na nogu, skok u dalj iz mjesta, galop strance, niski skip) i 4 motorička znanja – manipuliranje objektima (vođenje lopte u mjestu, hvatanje lopte objema rukama, udaranje lopte nogom i bacanje loptice u dalj). Univarijatnom analizom varijance utvrđene su značajne razlike u motoričkom testu poligon natraške u korist dječaka (p = .001). Ukupni rezultat lokomotornih znanja veći je kod djevojčica u odnosu na dječake (p = .01), iako su razlike značajne samo kod galopa (p = .02), poskoka (p = .02) i niskog skipa (p = .03). Ukupan rezultat u manipuliranju objektima ne pokazuje značajne razlike (p=.43). Veće su prosječne vrijednosti kod djevojčica u vođenju lopte i hvatanju lopte objema rukama (p = .01), a kod dječaka u bacanju loptice u dalj (p = .03) i udaranju lopte nogom. S obzirom na detektiranu malu veličinu učinka (f=0.10) i Power koeficijenta 0.12 ukupan broj ispitanika trebao bi se povećati na otprilike 842 da bi se postigla statistička snaga testa na preporučenoj razini od 0.80. U ukupnom rezultatu lokomotornih znanja djevojčice su postigle bolje rezultate na razini značajnosti (p = .02). Na ovom uzorku ispitanika kod djevojčica je primjetna viša razina motoričkih znanja u odnosu na dječake iste dobi.
U hrvatskim medijima posljednjih godina sve su prisutniji: tabloidizacija, senzacionalizam, gubitak vjerodostojnosti, pad profesionalnosti te narušavanje etičkih normi i standarda. Širenje medijskih ...sloboda ne prati i dovoljna razina odgovornosti za javno objavljenu riječ pa dolazi i do pojave svojevrsnoga medijskog nasilja, čije su žrtve pojedinci ili pravni subjekti. Dio onih kojima su narušeni privatnost, čast i ugled reagiraju slanjem demantija medijima ili obraćanjem profesionalnim novinarskim udrugama i pravosudnim tijelima. U nekim slučajevima riječ je o objektivnom i profesionalnom izvještavanju, a u drugima su objavljene neistine ili se manipuliralo činjenicama. S tim u vezi autori članka analiziraju bitne elemente te pojavnosti u medijima i društvu te mogućnosti zaštite povrijeđenih prava i interesa u tim slučajevima, u okviru vrijedećih propisa Republike Hrvatske.
