Dosadašnja istraživanja pokazuju da ljudski glas ima važnu ulogu u prijenosu raznih karakteristika govornika, poput spola, dobi i tjelesne visine. Postoji i povezanost izmeðu raznih značajki glasa i ...percepcije osobina ličnosti. Primjerice, viši glas povezan je s percepcijom femininosti, a dublji s percepcijom dominacije. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos karakteristika glasa i osobina ličnosti kod žena, pri čemu je pažnja usmjerena na samoprocjene maskulinosti, femininosti, dominacije i afilijacije. Sudjelovalo je 48 žena, čiji je izgovor samoglasnika /a/ snimljen tri puta. Izračunom prosječnih vrijednosti značajki glasa utvrðeno je da visina glasa nije povezana sa samoprocjenama osobina ličnosti. S druge strane, varijabilitet visine glasa negativno je povezan s maskulinosti te pozitivno s femininosti. Nadalje, shimmer je pozitivno, a omjer harmoničnoga tona i šuma negativno povezan s maskulinosti. Daljnje regresijske analize potvrdile su značajan doprinos varijabiliteta visine glasa i shimmera u predviðanju individualnih razlika u maskulinosti. Osim interpretacije rezultata u kontekstu nalaza ranijih istraživanja, u radu se raspravlja o smjernicama za poboljšanje metodologije budućih istraživanja.
Reprezentacija žena u medijima visoko je stereotipna te su žene podzastu-pljene i neravnopravno prikazane u odnosu na muškarce. Cilj ovoga is-traživanja je ispitati kako učenici na kraju ...srednjoškolskog obrazovanja doživljavaju reprezentaciju žena u medijima te što su odrednice njihovog stava. U istraživanju je sudjelovalo 280 zagrebačkih maturanata/ica, a ispitani su osnovni socio-demografski podatci, percepcija pristranog pri-kaza žena u medijima, slaganje s načinom prikaza žena u medijima, sta-vovi prema rodnim ulogama za adolescente/ice i rodne uloge u adoles-cenciji. Istraživanje je pokazalo da se mladići i djevojke umjereno slažu s načinom prikaza žena u medijima pri čemu djevojke u nešto manjoj mjeri. Kod djevojaka, odrednice slaganja s načinom na koji su žene u medijima prikazane su manje izražena percepcija neravnopravnosti prikaza i pod-zastupljenosti žena u medijima, a kod mladića manje izražena percepcija stereotipnog prikaza izgleda, osobina i uloga žena te maskulina rodna uloga. Dobiveni rezultati upućuju na važnost usmjeravanja pažnje učeni-ka na rodnu problematiku u svrhu razvoja kritičke osviještenosti spram medijskih sadržaja.
Teorijska promišljanja plesa iz feminističke perspektive uglavnom ukazuju na subordinaciju žena u plesu. Bez pretenzija da se to opovrgava, u ovom se radu ukazuje na nedovoljno uviđanje ...stigmatizacije plesača u odnosu na plesačice. Čest pokušaj kontriranja feminilnom stereotipiziranju muških plesača u baletu protekcionističko je koloriranje baletnoga svijeta posredstvom sportskoga diskursa, najčešće strategijom isticanja mačo muškaraca u plesu. Namjera je ovoga rada da preispita pretpostavke iz kojih su se uobličile predrasude o muškarcima u plesu, koje ih, prvenstveno u klasičnom baletu, stigmatiziraju i povezuju s homoseksualnošću. Zanimljivo je pratiti kako iz predstavljanja heteroseksualne estetike baletnoga svijeta proizlazi navodna homoseksualna orijentacija muških baletnih plesača.
Zbog čega se analize rata na području bivše Jugoslavije provode kroz problematiziranje etniciteta osnovno je pitanje koje se razmatra u tekstu. Posebna je pozornost usmjerena na, geopolitičkim ...prostorom kontekstualiziranom, prihvaćanju etničnosti kao nepolitične/pretpolitične i patrijarhalne kategorije. Iznesen je stav da je geopolitička kontekstualizacija prostora, odnosno činjenica da se područje bivše Jugoslavije smatra “balkanskim” i “istočnim”, rezultiralo korištenjem pripadajućih geopolitičkih diskursa u analiziranju etničnosti. Razmatra se i fenomen reproduciranja geopolitičkih diskursa. Prihvaćanje etničnosti kao nepolitične/pretpolitične kategorije očitovano je kroz retoriku
pripisane anakronosti nezapadnom nacionalizmu. Naime, ova se područja smatraju hendikepiranima vlastitom kulturnom, etničkom, religijskom i identitarnom heterogenošću. Anakronost je osobito prisutna u stavu službenog antinacionalizma. Prihvaćanje etničnosti kao patrijarhalne kategorije dio je retorike pripisane muževnosti
nezapadnom nacionalizmu. Riječ je o podržavanju patrijarhalne vizure nezapadnjačkog svijeta negiranjem ili zanemarivanjem mogućnosti različitih etničkih/nacionalnih/etnoreligijskih identifikacija žena, odnosno njihove aktivne i svjesne participacije u takvim
društvima. Balkanski barbarogenij imaginarni je konstrukt koji objedinjuje sve važnije elemente etniciteta unutar orijentalističkog i balkanističkog diskursa, istovremeno stvarajući okcidentalistički diskurs, u kojem bezidentitetnom i dekadentnom proglašena Europa postaje prostor misije.
PDF
