Uvod. Smrt označava nepovratno prekidanje životnih aktivnosti organizma. Umiranje predstavlja nepovratno stanje neizlječive bolesti od koje se u dogledno
vrijeme očekuje smrt. Doživljaj smisla života ...definira se kao stupanj do kojeg pojedinac shvaća i vidi značaj u svojem životu, kako i u kojoj mjeri osjeća svrhu u
životu.
Cilj. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ulogu demografskih karakteristika (spol, dob, obrazovanje, religioznost), njihovu povezanost s doživljajem smisla života medicinskih sestara/tehničara i povezanost stavova medicinskih sestara/tehničara prema smrti i umiranju s doživljajem smisla života.
Metode. Istraživanje je provedeno u razdoblju od svibnja do lipnja 2022. Anketa je bila sastavljena u tri dijela te je bila postavljena na društvenoj mreži Facebook
u grupi „Medicinske sestre/tehničari zajedno”. U istraživanju je sudjelovalo 240 sudionika, od čega 185 medicinskih sestara i 55 medicinskih tehničara, prosječne dobi 33,05 godina (SD=10,10). Primijenjeni su instrumenti Skala smisla života i Upitnik o stavovima prema umiranju i smrti.
Rezultati. Dobiveni rezultati ne ukazuju da žene doživljavaju svoj život smislenijim od muškaraca. Također, zdravstveni djelatnici s višim stupnjem
obrazovanja doživljavaju svoj život znatno smislenijim od onih sa srednjom stručnom spremom. Kad je riječ o povezanosti smisla života i nekih koncepata prihvaćanja smrti, dokazano je kako se veći smisao života može pronaći kod ispitanika koji smrt smatraju prirodnim procesom putovanja prema zagrobnom
životu. Stupanj religioznosti nije se pokazao značajno povezanim s percepcijom smisla života.
Zaključak. Potrebna su daljnja istraživanja koja
istražuju determinante smrtnosti kako bi se znanstveno kvalitetnije utvrdilo o doživljaju života i stavova prema smrti i umiranju koje posjeduju medicinske sestre / medicinski tehničari. Važnost ovakvih
istraživanja reflektira se u nastojanju da se osvijesti korisnost doživljaja smisla života u kompletnom funkcioniranju pojedinca i kvaliteti života.
Summary
Nurses among other medical professions are expected and need to communicate in English. The present study will report the views of nurses and students of nursing on the efficacy of English ...programs at Iranian medical universities in three major areas: general usage, medical usage, and research usage.
This descriptive study included 130 students of nursing and 167 nurses selected through randomized clustering sampling. It was conducted in Sabzevar, Iran. They were asked to fill out a questionnaire including demographic information and 31 Likert questions on the effectiveness of ELT programs in medical universities.
The participants judged the efficacy of EFL instruction in the General English section to be 25.7306±8.29288 (out of 50), the Medical English to be 21.1434± 7.40024 (out of 45), and the Research usage to be 24.6496±11.56735 (out of 60), showing a wide gap. However, the effectiveness of the current ELT programs was not so differently judged by male and female participants. Males considered the Research usage to be more affected by the current programs but females did not think so; however, the difference of views was not statistically significant (P=0.019).
In general, the results indicated a wide gap between the judgment of nurses and students of nursing about the efficacy of the ELT programs in Iranian medical universities. Therefore, a change is needed to cater for the expectations from the nursing job as far as the English language is concerned as a means of communication in the world today.
Nema segmenta društvenog života, profesije i djelatnosti u kojoj komunikacija nije značajan čimbenik. Komunikacija ima značajnu ulogu u stvaranju povoljnih ili nepovoljnih dojmova o pojedincu i ...organizaciji. Komunikacija (lat.communicare, učiniti općim) razmjena je informacija, ideja, osjećaja, verbalnim i neverbalnim putem. Ona je osnova i uvjet uspjeha međuljudskih, kako privatnih, tako i poslovnih odnosa 1. Komunikacijske su vještine interpersonalne vještine koje podupiru pružanje psihološke njege 2. Budući da je pitanje zdravlja i bolesti, života i smrti bitno za svakoga čovjeka te određuje njegovu sudbinu, mogućnost ostvarivanja životnih ciljeva i utječe na njegove odnose u bližem i daljem socijalnom okruženju, komunikaciji između sudionika u procesu zdravstvene njege posvećuje se posebna pozornost 1. Medicinske sestre/medicinski tehničari u području psihijatrije u svakodnevnom su kontaktu s posebno osjetljivim skupinama bolesnika. Psihička smetnja ili bolest u biti je autistična i ona bolesniku otežava ili onemogućava komunikaciju te je važno imati usvojeno znanje i komunikacijske vještine u radu s osobama oboljelim od psihičke bolesti. Komunikacija između psihijatrijskog bolesnika i medicinskog djelatnika jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječe na prihvaćanje psihijatrijske bolesti, početak liječenja, odnosno početak uporabe metoda zdravstvene njege. Način na koji medicinska sestra/tehničar (MS/ MT) komunicira, vrlo je važan za krajnji ishod liječenja. Visoki stupanj kvalitete komunikacije MS-a/MT-a s bolesnikom ubrzava proces zdravstvene njege psihijatrijskog bolesnika 3. Najveći dio interakcija ostvaruje se međuljudskom komunikacijom. „Pojam interakcije uključuje međusobno djelovanje osoba, zauzimanje stavova i određivanje pona
Komunikacija se može definirati i kao „proces koji uključuje smislenu razmjenu između dvoje ljudi s ciljem da se prenesu činjenice, potrebe, misli, osjećaji ili druge informacije i verbalnim i neverbalnim putem, uključujući i izmjenu licem u lice i pisanu riječ.”
Sindrom sagorijevanja na poslu (engl. burnout syndrome) rezultat je kroničnog stresa na poslu, uz korištenje relativno neučin-kovitih strategija suočavanja sa stresom, a mnogobrojne studije provedene ...na medicinskim sestrama i liječnicima potvrđuju kako su mu posebno izloženi zdravstveni radnici. Tijekom pandemije bolesti COVID-19, zdravstveno osoblje postalo je izloženo i dodatnim stresnim čimbenicima, što povećava mogućnost razvijanja sindroma sagorijevanja. Ovaj pregledni rad donosi najnovije podatke o stopi prevalencije sindroma sagorijevanja u zdravstvenih radnika (medicinskih sestara i liječnika), prije i za vrijeme krize izazvane virusom SARS-CoV-19, te razmatra čimbenike koje utječu na razvitak sindroma sagorijevanja, s ciljem identificiranja čimbenika koji djeluju protektivno na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika. Prikupljeni podaci u brojnim studijama potvrđuju kako je od velikog značenja pravovremeno razviti strategije prevencije, liječenja i rehabilitacije osoba sa sindromom sagorijevanja, čime bi se održalo mentalno zdravlje medicinskog osoblja, ali i kvaliteta skrbi koja se pruža pacijentima unutar zdravstvenog sustava.
Burnout syndrome is a result of chronic stress at work, with the use of relatively ineffective coping strategies, and numerous studies conducted on nurses and physicians confirm that health professionals are particularly exposed to it. During the pandemic of COVID-19, medical staff has been exposed to additional stressors, which increase the possibility of developing burnout syndrome. This review paper provides recent data on the prevalence rate of burnout syndrome in healthcare professionals (nurses and physici-ans), before and during the SARS-CoV-19 virus crisis, and discusses the factors influencing the development of burnout syndrome, in order to identify the factors protecting the mental health of health professionals. The data collected in numerous studies confirm the importance of timely development of strategies for prevention, treatment, and rehabilitation of persons with burnout, which would maintain the mental health of medical staff, but also the quality of care provided to patients within the health system
Autoimuna hemolitička anemija AIHA uzrokovana je protutijelima aglutininima protiv antigena na vlastitim eritrocitima. Ako protutijela pokazuju najjaču reaktivnost s antigenima eritrocita na ...temperaturi nižoj od 32°C, tada se radi o AIHA-i uzrokovanoj hladnim protutijelima. Direktni antiglobulinski (Coombsov) test verificira dijagnozu i ukazuje na mogući uzrok. U pacijenata s AIHA-om na niskoj temperaturi u perifernoj cirkulaciji dolazi do vezanja antitijela na eritrocite. Antitijela su najčešće IgM reda, a anemija je većinom blaga (Hb>75 g/L). Aglutinacija eritrocita u perifernim krvnim žilama uzrokuje poremećaj perifernog optoka krvi. Bolesti hladnih protutijela ili hladne AIHA-e znanstveno se razvrstavaju u primarne ili idiopatske bolesti hladnih aglutinina, sekundare bolesti hladnih agutinina, te kao paroksizmalna hemoglobinurija na hladnoću. S obzirom da izloženost pacijenta hladnoći povećava razaranje crvenih krvnih stanica, postupak zdravstvene njege medicinske sestre utopljavanje je pacijenta i zaštita ekstremiteta od hladnoće. Stvaranje mikroklimatskih uvjeta, praćenje općeg stanja pacijenta, primjena ordinirane kortikosteroidne, imunosupresivne, citostatske terapije intervencije su medicinske sestre u terapijskim postupcima liječenja AIHA-e uzrokovane hladnim protutijelima. Izbor krvnog pripravka za bolesnike s klinički značajnim eritrocitnim protutijelima predstavlja poseban problem, te zbog poteškoće u pronalaženju podudarnog krvnog pripravka može doći do odgađanja transfuzijskog liječenja. Ako je klinički indicirano primijeniti transfuzijsku terapiju, potreban je velik oprez zbog nastanka moguće akutne hemolize uzrokovane prisutnošću hladnih protutijela u cirkulaciji pacijenta koji mogu uzrokovati hemolizu transfudiranih eritrocita. Stalni monitoring pacijenta, praćenje njegova stanja, tijeka transfuzije pranih eritrocita putem grijača krvi - sistematizirane su intervencije medicinske sestre. Stoga u cjelokupnom zbrinjavanju pacijenta s hladnom AIHA-om, kroz proces zdravstvene njege, medicinska sestra provodi sistematizirane intervencije koje su usmjerene prema održanju i optimiziranju općeg stanja, te sprečavanju nastanka komplikacija, povećanju pokretljivosti i stupnja zadovoljstva pacijenta s ciljem postizanja zadovoljavajućih funkcionalnih i estetskih rezultata
U ovom je radu cilj istraživanja dobivanje uvida u motive medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe za uključivanje u superviziju, reakcije njihove radne okoline na sudjelovanje u ...supervizijskoj skupini te iskustvo sudjelovanja u supervizijskoj skupini. Riječ o deskriptivnom kvalitativnom istraživanju. Istraživanje je provedeno s jedanaest medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe koje čine predstavnike svih domova u Gradu Zagrebu. Rezultati su pokazali da je dio medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe djelomično informirano o superviziji. U skladu s time dio njih smatra superviziju sastavnim dijelom radnog procesa. Kao izvore informacija o superviziji navode primarno glavnu medicinsku sestru u domu za starije, socijalnu radnicu ili ravnateljicu u domu. Sudionice istraživanja superviziju doživljavaju kao oblik profesionalne podrške medicinskim sestrama. Kao razloge za uključivanje u superviziju navode znatiželju, poticaje drugih, profesionalnu podršku i razvoj te rješavanje problema i umanjenje stresa povezanog s poslom. Od supervizije očekuju razvoj profesionalnih i osobnih vještina te priliku za ventilaciju. Odnos nadređenih i kolega prema sudjelovanju u superviziji sudionice vide kao podršku nadređenih ili kao nedostatak podrške nadređenih te opisuju pozitivne i negativne aspekte sudjelovanja u superviziji. Medicinske sestre navode kako vide potrebu za supervizijom kao sastavnim dijelom radnog procesa. U radu su dane smjernice za praksu i uvođenje supervizije kao profesionalnog standarda u okviru stručnog usavršavanja i napredovanja svih stručnih djelatnika u domu te u svrhu jačanja kompetencija stručnjaka, ali i prevencije profesionalnog sagorijevanja.
Nadomjesna i potpomognuta komunikacija (NPK) unaprjeđuje kvalitetu zdravstvene skrbi i zadovoljstvo pacijenata. U Hrvatskoj nedostaju istraživanja o primjeni NPK u bolnicama. Cilj ovog istraživanja ...je ispitati komunikaciju medicinskih sestara s pacijentima sa složenim komunikacijskim potrebama te njihovu upoznatost i stavove o NPK.
U istraživanju su sudjelovale medicinske sestre (N=121) iz jedne od najvećih hrvatskih bolnica. Anketni upitnik sastojao se od pitanja o iskustvu sudionika s pacijentima sa složenim komunikacijskim potrebama, znanju, iskustvima i edukaciji o NPK. Stavovi prema implementaciji metode komunikacijskih ploča u bolnici ispitani su sa skalama tipa semantičkog diferencijala.
Više od 50% sudionika u redovitim je kontaktima s pacijentima čija je komunikacija narušena zbog moždanog udara, kognitivnih i senzornih oštećenja, degenerativnih bolesti, utjecaja lijekova, jake boli ili jer ne govore hrvatski. Međutim, većina sudionika su slabo ili nikako upoznati sa značenjem pojma NPK te većina nema edukaciju iz tog područja. Većina medicinskih sestara koristi jednostavne metode NPK, ponajviše za komunikaciju o pacijentovim osnovnim potrebama, dok samo mali broj koristi NPK za komunikaciju u terapijske svrhe. Najveće prepreke korištenju NPK su nedostatak edukacije i resursa/pomagala. Sudionici imaju pozitivne stavove prema mogućem uvođenju komunikacijskih ploča u sestrinsku praksu, osobito stariji sudionici i oni s dužim stažem. Rezultati ukazuju na nedostatnu upoznatost i iskustvo medicinskih sestara s NPK te veliku potrebu za edukacijom. Preporučuje se uključivanje edukacije o NPK u obrazovne kurikulume na svim razinama sestrinskog obrazovanja.
U počecima informatizacije medicinskih procesa pokazala se potreba za sustavom koji bi na jednostavan, po mogućnosti i mobilan način omogućio zadovoljavanje cjelokupnih medicinskih (liječničkih i ...sestrinskih) i administrativnih potreba cjelokupne bolničke ustanove. Bolnički informacijski sustav (BIS) je program koji pokriva sve aspekte poslovanja bolnice: medicinski kroz vođenje medicinske dokumentacije, ekonomski kroz fakturiranje medicinskog rada, te knjigovodstveni kroz vođenje poslovnih evidencija. Korištenjem bolničkog informacijskog sustava podiže se kvaliteta rada u ustanovi, kvaliteta skrbi, brži oporavak, sprečavaju se komplikacije te se povećava zadovoljstvo i sigurnost bolesnika. Za uspješnu i učinkovitu primjenu informatike u sestrinstvu potrebno je osigurati educirano osoblje, tehničku opremljenost i programsku potporu.
Uvod. Stope dojenja u Hrvatskoj daleko su od preporuka SZO-a, pri čemu samo 8 % žena isključivo doji djecu u dobi od šest mjeseci. Medicinske sestre igraju ključnu ulogu u pružanju potpore optimalnoj ...prehrani dojenčadi, stoga bi njihovo preddiplomsko obrazovanje trebalo obuhvaćati navedenu temu.
Cilj. Ciljevi ove studije bili su utvrditi je li prehrana dojenčadi dio preddiplomskog kurikuluma sestrinstva u Hrvatskoj te analizirati relevantne udžbenike.
Metode. Između siječnja i ožujka 2019. ocjenjivani su javno dostupni preddiplomski kurikulumi studija sestrinstva (N = 9) za akademsku godinu 2018./2019. Relevantne udžbenike analizirala su dva neovisna ocjenjivača koji su se koristili Priručnikom SZO-a o prehrani dojenčadi i male djece za zdravstvene djelatnike.
Rezultati. Prehrana dojenčadi bila je zastupljena u svim nastavnim kurikulumima. Prosječan broj tema iz Priručnika SZO-a obuhvaćenih u četiri evaluirana udžbenika iznosio je 30,4 %, od čega je 2,7 % ocijenjeno kao prisutno i potpuno navedeno, 21 % prisutno i djelomično navedeno, a 6,7 % kao netočno. Slabo zastupljene teme bile su: „Politika, zdravstveni sustav i akcije u zajednici” i „Odgovarajuća prehrana u iznimno teškim okolnostima”.
Rasprava. Ovo je jedna od rijetkih studija i prva u Hrvatskoj koja se bavi temom prehrane dojenčadi na preddiplomskim studijima sestrinstva kroz procjenu kurikuluma i sadržaja u relevantnim udžbenicima. Analizom udžbenika ustanovljeno je manje od trećine preporučenog sadržaja na temu prehrane dojenčadi.
Zaključak. Iako su svi javno dostupni kurikulumi u Hrvatskoj imali zastupljenu temu o prehrani dojenčadi, ocjenjivani udžbenici uglavnom su zastarjeli, a navedeni sadržaj nepotpun i ponekad pogrešan.
PDF
