The paper presents the results of content analysis conducted on 489 articles published in three Croatian daily newspapers in the period of two years (1 January 2018 to 31 December 2019) on the topic ...of child abuse. The goals of the research were to investigate: the way child abuse was portrayed in Croatian newspapers, whether the journalists reported in a sensationalistic manner, how frequently they disclosed the victim’s identity or used other endangering practices. We also wanted to identify the predictors of using endangering practices. The results have shown that child abuse victims in newspaper articles were equally male and female, and that focus was mostly on the victims of physical and sexual abuse, while emotional abuse and neglect were almost invisible. The victim’sidentity was disclosed in 64.6% of the articles (although mostly indirectly). As many as 78.5% of articles highlighted at least one background information on the victim, 24.7% of the articles contained victim-blaming information, while 74.2% of the articles provided details of the abusive event, a practice that could lead to re-traumatization of the victims. A child’s identity is most likely disclosed in the articles announced on the front page of the newspapers, in cases of domestic abuse, and in cases where the perpetrators were a child’s acquaintances. Key words: media representation; media ethics; child abuse; content analysis; daily newspapers
Rad je posvećen analizi medijske reprezentacije psihoterapije u Hrvatskoj, pr¬venstveno njezinim nedostatnim prikazom te implikacijama nepostojanja ade¬kvatnog govora o psihoterapiji u hrvatskom ...javnom medijskom prostoru. Raz¬matra se diskurz samopomoći koji je zamijenio psihoterapijski diskurz, te se propituju razlozi koji su doveli do velikog tržišnog uspjeha knjiga za samopo¬moć. Analiziraju se tragovi reprezentacije psihoterapije kroz prikaz manifesta¬cije Tjedan psihologije te kroz djelovanje udruge Savez psihoterapijskih ud¬ruga Hrvatske (SPUH). Osim tržišnog uspjeha knjiga za samopomoć, razlozi za nepostojanje reprezentacije psihoterapije traže se i unutar same psihotera¬pijske struke, tj. u postavkama psihoanalitičke psihoterapije čiji setting prido¬nosi tajnovitosti i nevidljivosti psihoterapije. Potom se analiziraju dva medij¬ska primjera dekonstrukcije psihoterapije, serija Na terapiji i film Projekcije, koji dekonstruiraju hijerarhijsku opreku terapeut/klijent te koji detroniziraju i ogoljuju figure psihoterapeuta. Na taj način, obrćući uloge između terapeuta i pacijenta u spomenutim medijskim primjerima, terapeuti su oni koji su za¬pravo na psihoterapiji. Također se analizira gotovo paradoksalna situacija u kojoj je, s jedne strane, hrvatski medijski prostor svjedokom avangardnih i progresivnih medijskih tekstova o psihoterapiji, dok s druge strane ne postoji sustavno informiranje o psihoterapiji. Na kraju rada se ukazuje na potrebu o vidljivom, jasnom i odgovornom diskursu o psihoterapiji, čime bi hrvatski me¬dijski prostor bio obogaćen važnim segmentom brige o mentalnom zdravlju.
U članku želimo prikazati kako su slovenski mediji predstavili
novi režim slovenskih granica, koji vrijedi od prosinca 2007.
Kritična diskurzivna analiza novinarskih članaka, koje su
objavili svi ...vodeći slovenski mediji od početka prosinca
2007. do kraja siječnja 2008., pokazuje da u svim
analiziranim medijima nije bilo jedne jedine homogene
reprezentacije granice. Utvrdili smo četiri temeljna diskurza:
diskurz bezgraničnosti, diskurz željezne zavjese, diskurz
schengenske tvrđave i diskurz svakodnevnih problema. Svi su
diskurzi fragmentirani i ujedno zanemaruju politički i
socijalni kontekst. Posljednji diskurz (diskurz svakodnevnih
problema) najčešće se pojavljuje u regionalnim medijima i
predstavlja jedini diskurz koji na kritičan način predstavlja
nov režim na schengenskoj granici. Elitni slovenski mediji
temeljito su promijenili dominantnu reprezentaciju slovenskih
granica. Nekadašnju "željeznu granicu" rekonfigurirali su u
"bezgraničnost", a nekadašnju "bezgraničnost" u "tvrđavu" i "problematičnu granicu". Ujedno su reproducirali jasnu
podjelu: na jednoj su strani Europa / Europljani i Slovenija /
Slovenci, a na drugoj su strani regija i ljudi iza južne
schengenske granice.
