Cilj: Prikazati operacijsku tehniku i procijeniti rane poslijeoperacijske rezultate ugradnje umjetnog meniska koljenskog zgloba. Ispitanici i metode: U vremenskom razdoblju od 2016. do 2020. godine u ...specijalnoj bolnici za ortopediju i traumatologiju Akromion izvedeno je devet implantacija umjetnog meniska Actifit u koljenski zglob, kod devet pacijenata. Analiza rezultata liječenja izvršena je kod sedam pacijenata, medijana životne dobi 39 (IQR 10,5) godina. Medijan praćenja bio je 25 (IQR 28.5) mjeseci. Prije operacijskog zahvata i na kraju praćenja izvršili smo funkcionalno testiranje pomoću Lysholm, Tegner i VAS upitnika. Pacijenti su podvrgnuti MR praćenju nakon 3, 6, 12, 24 i 30 mjeseci operacije. Implantat meniska je praćen po Genovese upitniku. Rezultati: Medijan Lysholm upitnika prije ugradnje umjetnog meniska bio je 61 (IQR 10,0), a nakon ugradnje 90 (IQR 5) (p = 0,011). Medijan Tegner funkcionalnog upitnika bio je prije operacije 4 (IQR 0,5), dok je nakon ugradnje umjetnog meniska rezultat porastao na 5 (IQR 1,0) (p = 0,059). Medijan VAS upitnika prije operacije bio je 3 (IQR 1,0), a nakon operacije 8 (IQR 0,05) (p = 0,011). Šest (86 %) pacijenata nakon tri mjeseca je pokazalo srednju ekstruziju (Genovese upitnik 2. stupanj) bez daljnje progresije. Analizom MR-a dokazali smo revaskularizaciju meniscealnog presatka uz gubitak morfologije i volumena kao i ekstruziju implantata. Zaključak: Nakon ugradnje umjetnog meniska i relativno kratkog praćenja, do sada nismo evidentirali pogoršanje hondralnog oštećenja femorotibijalnog zgloba, dok su istovremeno znatno poboljšani funkcionalni rezultati.
Aim: The aim of the study was to demonstrate a surgical technique and evaluate the early outcome of a knee joint meniscal scaffold implantation. Patients and methods: During the time period between years 2016 and 2020, in our hospital nine Actifit meniscal scaffolds were implanted into the knee joint of nine different patients. The treatment outcome analysis was performed in 7 patients with the median age of 36 (IQR 10.5) years. The median follow-up was 25 (IQR 28.5) months. Before the surgery, and at the end of the study, functional testing was performed using Lysholm, Tegner and VAS questionnaires. All patients underwent MRI checkups at 3, 6, 12, 24 and 30 months after the surgery. Meniscal implants were evaluated using the criteria of Genovese. Results: The median Lysholm score before the meniscal scaffold implantation was 61 (IQR 10), and after it was 90 (IQR 13.0) (p=0.011). The median Tegner functional questionnaire score before the meniscal scaffold implantation was 4 (IQR 0.5), while after the surgery score went up to 5 (IQR 0.5) (p=0.059). The median preoperative VAS score was 3 (IQR 1.0), and the postoperative score was 8 (IQR 0.5) (p=0.011). At 3 months follow-up, 6 (86%) patients showed a moderate meniscal extrusion (Genovese type 2), with no further progression. The MRI analysis showed the meniscal scaffold vascularization, even with the loss of morphology and volume as well as implant extrusion. Conclusion: In short follow-up after the meniscal scaffold implantation, till now there has been no progression found of chondral damage in femorotibial joint, with concurrent significant functional improvement.
Diskoidni menisk najčešća je morfološka anomalija meniska. Učestalost ove anomalije
varira ovisno o geografskom smještaju, a najviša je u području istočne Azije (Japan, Kina, Koreja). Premda je ...opisan prije više od stotinu godina, diskoidni menisk još je uvijek izazov u dijagnostičkom smislu i u smislu liječenja. Budući da pojavnost ove anomalije nije tako rijetka, a klinička slika nije niti uniformna niti patognomonična, pri svakoj pojavi nespecifičnih tegoba i bolova u koljenu djece i adolescenata, i to bez evidentne traume, valja posumnjati na diskoidni
menisk. Asimptomatski diskoidni menisk koji je slučajno otkriven tijekom artroskopskog zahvata
u sklopu kirurške obrade radi druge patologije koljena nije potrebno liječiti, već bolesnika
valja samo redovito kontrolirati. Naime, smatra se da se koljeno adaptiralo na takav oblik meniska i da može i nadalje dobro funkcionirati. Kirurško liječenje rezervirano je samo za simptomatske diskoidne meniske, a danas je metoda izbora djelomična meniscektomija koju valja činiti artroskopski. Osnova artroskopske djelomične meniscektomije jest odstranjenje središnjeg dijela diskoidnog meniska te formiranje stabilnog i funkcionalnog ostatnog dijela meniska, koji će omogućiti adekvatnu apsorpciju šoka bez stvaranja novog rascjepa meniska. U ovom su preglednom radu prikazane najnovije spoznaje o etologiji, anatomskim značajkama,
klasifikaciji, udruženim stanjima, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju diskoidnog meniska.
Sadašnji pristup šivanju meniska Tršek, Denis; Hašpl, Miroslav; Starčević, Damir ...
Medicina Fluminensis,
03/2015, Letnik:
51, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Cilj: Prikazati mogućnosti kirurškog liječenja, operacijske tehnike šivanja meniska i rezultate operacijskog liječenja. Materijali i metode: U našoj bolnici u razdoblju od rujna 2008. do kolovoza ...2014. godine u 203 pacijenta učinjeno je šivanje meniska. Koristili smo se tehnikama šivanja out-in, in-out te all-in (RapidLoc i FasT-Fix). U istraživanju koje je provedeno u našoj bolnici prospektivno smo pratili 175 pacijenata prosječne životne dobi 27 godina (u rasponu od 14 do 52 godine), od toga 120 muškaraca (69 %) i 55 žena (31 %). Sportom se rekreativno bavilo 88 pacijenata (50,3 %), a aktivno 42 pacijenta (24 %). Ruptura prednje ukrižene sveze bila je prisutna kod 87 pacijenata (50 %). Pacijente smo pratili 36 mjeseci (7 – 66), praćeni su prospektivno redovitim ambulantnim kontrolama, a funkcionalno testiranje pomoću Lysholm i Tegner upitnika izvršili smo prije i nakon operacijskog zahvata. Rezultati: Lysholm upitnik je prije operacije iznosio u prosjeku 59, a nakon operacije 92. Tegner upitnik je prije operacije u prosjeku iznosio 6,3, a nakon operacije u prosjeku 5,4. Od 135 pacijenata koji su se prijeoperacijski bavili sportom, njih 68 (50 %) vratilo se potpuno istoj razini aktivnosti u sportu. Kod 27 pacijenata (15,4 %) učinjena je naknadna artroskopija. Od tih 27 pacijenata, njih 15 (56 %) imalo je novu povredu koljena nakon šivanja meniska. U 24 pacijenta učinjena je meniscektomija, a u dva pacijenta učinjena je ponovna fiksacija meniska sa jednom Omni span kopčom. Postotak pacijenata bez komplikacija iznosio je 84,6 %. Zaključci: Šivanje meniska je postupak koji omogućuje izlječenje kod određenih ruptura meniska koljenskog zgloba i na taj način sprječava nastanak ranog osteoartritisa. Šivanje meniska pokazuje izrazito dobre rezultate, osobito ukoliko se učini zajedno s rekonstrukcijom prednje ukrižene sveze.
ŠIVANJE MENISKA KOLJENSKOG ZGLOBA Starčević, Damir; Hašpl, Miroslav; Tršek, Denis
Hrvatski športskomedicinski vjesnik,
07/2010, Letnik:
25, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U članku se prikazuju osnove anatomije i histologije
meniska koljenskog zgloba, biomehanički principi
njegove funkcije, mogućnosti kirurškog liječenja, tehnike
šivanja meniska i rezultati liječenja.
...Menisci su vrlo važne anatomske strukture u
koljenskom zglobu. Ozljeda meniska predstavlja najčešću
ozljedu koljenskog zgloba. S razvojem i napretkom
artroskopske tehnike posljednjih 30-tak godina razvile su
se i razne minimalno invazivne, sigurne i učinkovite
tehnike šivanja meniska.
U našoj bolnici u razdoblju od rujna 2008. godine do
listopada 2009. godine su učinjene 503 artroskopije
koljena, od kojih je kod 39 pacijenata (7%) učinjeno
šivanje meniska. Koristili smo se tehnikama šivanja
te . Pratili smo 27 bolesnika prosječne
životne dobi 25 godina, 20 su bili muškarci, a 7 žene.
Sportom se rekreativno bavilo 14 pacijenata, a 9 aktivno.
Ozljeda je bila vezana uz sport kod 22 pacijenta. Ruptura
medijalnog meniska je bila 8 puta češća nego lateralnog.
Ruptura prednje ukrižene sveze bila je prisutna kod 10
pacijenata (37%). Pacijente smo u prosjeku pratili 13 (7-
18) mjeseci. Od 22 pacijenta koji su se prijeoperacijski
bavili sportom, njih 17 (81%) vratilo se potpuno istoj
razini aktivnosti u sportu. Od komplikacija smo zabilježili
kod dva bolesnika pojavu subkutanog seroma na mjestu
šavi. Kod jednog bolesnika učinjena je naknadna
meniscektomija zbog rerupture.
Iz dostupne literature vidljiva je uspješnost šivanja
meniska od 73% do 95%. Za šivanje meniska su
najpogodniji pacijenti mlađi od 50 godina, sa svježom,
uzdužnom, okomitom rupturom u vaskularnoj (crvenoj)
zoni meniska. Menisci pokazuju još bolju tendenciju
cijeljenja ukoliko se šivanje učini zajedno s
rekonstrukcijom prednje ukrižene sveze. Šivanje meniska
je postupak koji u najmanju ruku usporava nastanak ranog
sekundarnog osteoartritisa koljena. Zahtjeva iskusnog
operatera, poseban instrumentarij, produžuje vrijeme
operacijskog zahvata i produžuje rehabilitaciju. u odnosu
na meniscektomiju. Ali, zbog povoljnog definitivnog
ishoda liječenja potrebno ga je izvoditi što češće.
Ozljeda meniska je najčešća indikacija za kirurško liječenje koljena. Artroskopska tehnika “sve unutar zgloba” (“all inside”) za rekonstrukciju lezije meniska upotrebom bioresorpcijskih materijala ...sve je popularniji način liječenja ozljeda meniska. Prospektivno je analizirano iskustvo u operacijskom liječenju 10 bolesnika zbog ozljede stražnjeg roga meniska na Traumatološkom odjelu. Tehniku “sve unutar zgloba” proveli smo intraartikularnom aplikacijom bioresorpcijskih pinova Darts sticks i/ili upotrebom Vipera meniska i bioresorpcijskog konca. Bolesnici su praćeni tijekom poslijeoperacijskog razdoblja od 2 do 6 mjeseci, a rezultati svih postupaka ocjenjivani prema ocjenskoj ljestvici IKDC 2000 za koljenski zglob su bili zadovoljavajući. Idealni kandidati za takav zahvat su mlađe osobe s akutnom, longitudinalnom, perifernom lezijom, tj. stražnji rog, u crveno-crvenoj ili crveno-bijeloj zoni meniska, dužine 1-2 cm. U takvih bolesnika, tehnika “sve unutar zgloba” u liječenju ozljede meniska pokazala se vrlo dobrom, jer omogućuje cjelokupan intraartikularni tretman bez rizika od neurovaskularnih ozljeda. Za procjenu vjerodostojnosti takvih zaključaka potrebne su veće prospektivne randomizirane studije.
Skioptikonbild from the Department of Photography at the Royal Technical University. Use of Professor Helmer Bäckström as a lecture material. Bäckström was Sweden’s first professor of photography at ...the Royal Technical University in Stockholm 1948-1958.
Mennonite, concavkonvex monocle.
For more info see: Brook stream, Helmer. Photographic Handbook. Nature and Culture. Stockholm. 1942. The President 106-107
Skioptikonbild från Institutionen för fotografi vid Kungliga Tekniska Högskolan. Använd av professor Helmer Bäckström som föreläsningsmaterial. Bäckström var Sveriges första professor i fotografi vid Kungliga Tekniska Högskolan i Stockholm 1948-1958.
Menisk, konkavkonvex monokel.
För mer info se: Bäckström, Helmer. Fotografisk Handbok. Natur och Kultur. Stockholm. 1942. s. 106-107
Miniaturen auf der Wasseroberfläche Suhr, Wilfried; Schlichting, Hans Joachim
Physik in unserer Zeit,
July 2023, Letnik:
54, Številka:
4
Journal Article
Zusammenfassung
Auf der Oberfläche von Gewässern kann man häufig kleine Objekte wie Tannennadeln, Blätter und ähnliche Dinge driften sehen, die sich kollektiv zu interessanten Mustern vereinigen. ...Dieses Verhalten lässt sich auf wechselseitige Anziehung oder Abstoßung der zugehörigen Wassermenisken zurückführen und durch die Physik der Grenzflächen erklären. In Analogie zur Wechselwirkung zwischen elektrischen Ladungen ordnen wir den driftenden Teilchen eine Polarität zu und beschreiben die Interaktionen der Teilchen mit Hilfe energetischer Prinzipien. Beispiele zur Musterbildung mit einfach konstruierten Objekten geben Anregungen zum eigenen spielerischen und gegebenenfalls künstlerischen Tun.
Miniaturen auf der Wasseroberfläche#CRLF#Wenn sich kleine auf dem Wasser driftende Objekte nahekommen, ziehen sie sich entweder an oder stoßen sich ab, was zu teils verblüffenden und ästhetisch ansprechenden Musterbildungseffekten führt. Diese Wechselwirkungen werden maßgeblich durch die Physik der Grenzflächen bestimmt.
PDF
