Mediji i mentalno zdravlje Đumić, Tihana
Media, culture and public relations,
01/2024, Letnik:
14, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj istraživanja bio je pregledati novije znanstvene radove vezane uz utjecaj medija na mentalno zdravlje ljudi, pri čemu se očekuje značajno više negativnih posljedica korištenja medijskog prostora ...na mentalni status pojedinaca od onih pozitivnih. U tu svrhu korištena je deskriptivna metoda analize i sinteze prema PRISMA smjernicama radova iz pretraživača Web of Science u razdoblju od 2021. do 2023. godine. Pregled i analiza aktualnih radova podupiru ranija saznanja o većinom negativnom utjecaju medija na mentalno dobro stanje čovjeka, s time da se značajan naglasak stavlja i na pozitivne učinke medija na psihološku i mentalnu dobrobit, što ostavlja dovoljno prostora za osnaživanje protektivnih faktora u vrijeme neminovno digitalne ere čovječanstva.
Except for the classic evolutionary path, human curiosity and innovativeness have significantly contributed to the development of the human species to the level it is today. One of the achievements in human development is undoubtedly the media, which enables users to fill their leisure time, access information, entertainment, connect with distant friends and family, and more. However, as the influence of the media on people's lives continues to grow daily, both positive and negative impacts of their use are increasingly highlighted. Therefore, it is reasonable to explore and understand the effects media have on people's mental health in order to timely prevent or at least reduce undesirable consequences. The aim of the research was to review recent scientific studies related to the impact of media on people's mental health, with an expectation of significantly more negative consequences of using media on individuals' mental status than positive ones. For this purpose, a descriptive method of analysis and synthesis was used according to the PRISMA guidelines for works from the Web of Science database in the period from 2021 to 2023. The review and analysis of current studies support previous findings about the predominantly negative impact of media on the mental well-being of individuals, with a significant emphasis on the positive effects of media on psychological and mental well-being. This leaves enough room for strengthening protective factors in the inevitable digital era of humanity.
Važnost je romantičnih odnosa u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi neupitna. Dok turbulencije na romantičnome planu mogu utjecati na mentalno zdravlje, problemi s potonjim mogu se odraziti na ...romantičnu kompetentnost adolescenata. Model individualnih razlika predlaže da navedenu povezanost moderiraju individualne karakteristike pojedinca, uključujući relacijske aspekte samopoimanja. Budući da su istraživanja navedenih konstrukata u hrvatskim znanstvenim krugovima još uvijek nedovoljno zastupljena, cilj je ovoga pilot-istraživanja bio ispitati doprinose spola, dobi te relacijskih aspekata samopoimanja u objašnjenju emocionalnoga distresa. Istraživanje je provedeno u proljeće 2021. godine putem online-upitnika. Prigodni su uzorak sačinjavale 194 mlade osobe u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, a prosječna je dob sudionika bila 19 godina. Žene su sačinjavale 78 % uzorka, a 62 % sudionika u trenutku provedbe istraživanja bilo je u romantičnoj vezi. Osim odgovora na demografska pitanja i pitanja o uključenosti u romantične odnose, sudionici su ispunili skraćenu verziju Skale depresivnosti, anksioznosti i stresa te Upitnik za procjenu odnosa. Da bismo testirali postavljene hipoteze, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati su razmotreni s polazišta teorije sociometra te pokazuju da veća relacijska depresivnost mladih previđa veću izraženost simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Pritom uključenost u romantične odnose ima značajnu moderatorsku ulogu pa mladi koji su u vezi imaju izraženije probleme mentalnoga zdravlja kada je njihovo relacijsko samopouzdanje nisko, a relacijska depresivnost izraženija. Dobiveni nalazi pružaju smjernice za buduća istraživanja, ali i sugeriraju mogućnost promocije mentalnoga zdravlja jačanjem interpersonalnih kompetencija u adolescenciji.
Zadovoljstvo životom jedan je od ključnih indikatora kvalitete života te pokazatelj uspješnosti
suočavanja s različitim životnim izazovima i gubitcima u procesu starenja. Stoga je u kontekstu
...kontinuiranog porasta dužine života i udjela starijih osoba u populaciji od sve većeg značenja otkrivanje
ključnih determinanti njihovog zadovoljstva životom, posebno onih koje su podložne intervencijama.
Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati koliki je doprinos različitih skupina potencijalnih
prediktora (sociodemografski, zdravstveni, funkcionalni, psihološki i socijalni) objašnjenju individualnih
razlika u zadovoljstvu životom starijih osoba. Istraživanje je provedeno na prigodnom
izvaninstitucionalnom uzorku od 790 starijih osoba u dobi od 65 do 98 godina (M = 73,97 godina,
SD = 6,58) iz različitih krajeva Hrvatske, od čega 460 žena (58,23 %). Upitnici koji su uključivali
instrumente za ispitivanje ključnih konstrukata primjenjivani su individualno. Rezultati regresijskih
analiza pokazali su da su među ispitanim potencijalnim prediktorima značajan doprinos
objašnjenju zadovoljstva životom imali percipirani financijski status, funkcionalna sposobnost,
mentalno zdravlje, optimizam, otpornost i socijalna podrška. Pritom su se najboljim prediktorima
zadovoljstva životom ispitanih starijih osoba pokazali mentalno zdravlje i percipirani financijski
status. Javne politike, javnozdravstveni programi i psihosocijalne intervencije trebali bi se usmjeriti
na ove i druge čimbenike koji olakšavaju prilagodbu starijim osobama te doprinose njihovom
zadovoljstvu životom.
Numerous studies confirm the intergenerational transmission of various behaviors and characteristics from parents to children, as a result of complex genetic and non-genetic environmental processes. ...This large area of research began with studies on the intergenerational transmission of Holocaust trauma from parents to children and over time expanded to include various behaviors and characteristics, including the transmission of psychopathological symptomatology and mental health problems. This paper presents an overview of relevant knowledge related to the role of parental practices and social support in the process of intergenerational transmission of risk for children’s mental health. These constructs are singled out as important in this process because they can be directly affected by appropriate psychosocial interventions. However, their specific role is still insufficiently researched or unclear due to contradictory findings. The paper highlights the methodological issues of previous research in this area, provides guidelines for further research, and discusses the possible application of the existing knowledge in psychosocial work, as well as the importance of interdepartmental cooperation in this context. Key words: intergenerational transmission; mental health; children; parental practices; social support
Prevencija, zaštita i briga o mentalnom zdravlju predstavljaju važne teme za budućnost svakog društva, ali i sastavnog dijela općeg zdravlja svake osobe. Uzevši u obzir današnji stil i način života, ...te izazove s kojima se svaki pojedinac suočava, važnost ovog dijela ljudskog zdravlja je neupitna. Međutim, unatoč globalnoj važnosti ove javnozdravstvene tematike, pitanje lošeg mentalnog zdravlja i njegova poboljšanja često i dalje ostaje drugorazredni prioritet mnogih država. U želji preveniranja istoga, važno je razvijati strategije prevencije različitih oblika mentalnih, emocionalnih i ponašajnih problema te promocije mentalnog zdravlja kako u javnozdravstvenom sektoru tako i u području javnih politika koje zahtijevaju visoku razinu suradnje između vladinih odjela i agencija te sektora. Cilj ovog preglednog rada jest ponuditi prikaz dvaju koncepata, koncepta prevencije mentalnih, emocionalnih i ponašajnih problema te promocije mentalnog zdravlja, te uokviriti njihov međusobni odnos, uzevši u obzir njihove sličnosti i razlike te povezanost sa suvremenim konceptom pozitivnog mentalnog zdravlja. Uz to, prikazan je i kritički uvid u međusobni odnos dvaju koncepata u svrhu lakšeg i dubljeg razumijevanja suvremenih poteškoća i prepreka društva kada je riječ o prevenciji mentalnih, emocionalnih i ponašajnih problema te promociji mentalnog zdravlja.
Jahodin model latentne deprivacije najčešće je teorijsko polazište za ispitivanje povezanosti nezaposlenosti i mentalnoga zdravlja. Prema tome modelu zaposlenje, osim što osigurava redovite prihode i ...financijsku sigurnost, omogućuje zadovoljenje duboko ukorijenjenih psiholoških potreba koje u suvremenome društvu nije moguće drugačije osigurati. Cilj je ovoga rada provjeriti konstruktnu valjanost Upitnika latentne i manifestne dobrobiti (Muller i sur., 2005), njegovu pouzdanost te prediktivnu valjanost u objašnjenju interindividualnih razlika u mentalnome zdravlju. U istraživanju je sudjelovalo 209 nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade (Mdob = 44.9; SD = 10.45; 58.9 % muškoga spola). Provedene statističke analize i provjera latentne strukture skale potvrdili su da je šestfaktorska struktura Upitnika LAMB replicirana na hrvatskome uzorku siromašnih osoba. Prema dobivenim rezultatima podacima najbolje pristaje model ESEM (χ2 = 771.050; df = 429; CFI = .902; TLI = .856; SRMR = .039; RMSEA = .062 .055 – .069). Upitnik LAMB pouzdan je i valjan mjerni instrument čijih svih šest dimenzija u smislu konvergentne valjanosti značajno pozitivno koreliraju s mentalnim zdravljem. Rezultati analize traga s manifestnim varijablama pokazali su da su doživljaj svrhe, društveni status i razina aktivnosti značajni prediktori mentalnoga zdravlja nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade. Radom je potvrđen konceptualni model latentne deprivacije na uzorku teško zapošljivih osoba te je utvrđena valjanost Upitnika LAMB za korištenje u hrvatskome istraživačkom prostoru. Rezultati istraživanja impliciraju da je podršku korisnicima zajamčene minimalne naknade važno usmjeriti na njihovo mentalno zdravlje i latentnu deprivaciju.
Jahodaʼs latent deprivation model is the most common framework for examining the relationship between unemployment and mental health. According to this model, in modern society, employment provides a regular income and financial security and enables psychological needs that cannot be satisfied in any other way. The paper aims to test the construct validity of the Latent and Manifest Benefits scale (Muller et al., 2005), its reliability, and predictive validity in mental health. A total of 209 unemployed social assistance recipients participated in this study (Mage = 44.9; SD = 10.45; 58.9% men). The performed statistical analysis and verification of the latent structure confirmed the assumed six-factor structure of the LAMB scale on a Croatian sample of unemployed social assistance recipients. According to the results, the best fit is the ESEM model (χ2 = 771.050; df = 429; CFI = .902; TLI = .856; SRMR = .039; RMSEA = .062 .055-.069). The LAMB scale is a reliable and valid instrument, and each of its six dimensions has a significant positive correlation with mental health. The results of the path analysis with manifest variables show that the sense of purpose, social status, and level of activity are significant predictors of mental health. This paper confirmed the conceptual latent deprivation model on a sample of hard-to-employ people and determined the validity of the LAMB scale for use in the Croatian context. The results highlight the importance of expanding support for people living in poverty by providing them with mental health support and addressing latent deprivation.
ATTITUDES TOWARD PEOPLE WITH MENTAL HEALTH DIFFICULTIES The implementation of modern approaches that seek to deinstitutionalize traditional psychiatric services is hampered by unfavorable attitudes ...of the community towards people with mental disabilities. Stigma is one of the most important factors that delay seeking help and negatively affects the quality of life of people with mental health problems. The research was conducted to describe attitudes towards people with mental health problems and determine their relationship with socio-demographic variables, information, and personal experience with mental health problems. There were 108 participants aged 21 to 59 (71% female, 64.5% college and university degrees). The Community Attitudes toward Mental Illness scale (CAMI) (Taylor & Dear, 1981) and a survey questionnaire were used online. Participants have generally benevolent attitudes toward all dimensions of the scale. Higher self-assessment of knowledge about mental health problems leads to more favorable attitudes towards authoritarianism, and younger age to less social restraint. Participants with a high school diploma have more negative attitudes towards the dimensions of authoritarianism and benevolence than participants with a university degree. There are no significant differences in attitudes regarding the experience of seeking mental health support, but on the authoritarian dimension, there is a significant interaction effect of being informed and mental health support seeking. The results indicate the importance of further research into the relationship between attitudes and mental health support seeking and the level of being informed on mental health issues. Key words: mental health; mental health difficulties; attitudes; stigmatization
The aim of this study is to investigate the relationship between noise exposure, fatigue and subjective mental workload (SMWL) in bank employees. This study was performed on 113 bank employees in ...Iran. Noise pollution in the studied banks was estimated in accordance with the standard ISO 9612 (1997). To determine the SMWL, NASA-TLX method was used. The level of job fatigue of employees was determined using the Swedish Job Fatigue Questionnaire (SOFI-20) and the sensitivity of people to noise was measured using the Weinstein questionnaire. Finally, the predictor variables of mental workload were analyzed using simultaneous multiple linear regression test in SPSS-V16 software. The level equivalent to the noise exposure (Mean ±SD) in the workstations of bank employees was 61.30 dB-A. The Mean ±SD of the final score of SMWL in the studied employees was 71.91±12.79. The results of the simultaneous regression analysis test showed that the fatigue, noise sensitivity, and level of noise exposure predict a total of 0.61 of the variances of SMWL (P < 0.05, df = 112, f = 16.43). Increasing the noise can increase the SMWL of employees by having the effect of increasing fatigue, and this effect is increased by the sensitivity of employees to noise.
Cilj ovog rada je istražiti odnos između izloženosti buci, umora i subjektivnog mentalnog opterećenja (SMWL) kod zaposlenika banaka. Istraživanje je provedeno na 113 zaposlenika banaka u Iranu. Onečišćenje bukom u bankama procijenjeno je u suglasnosti sa standardom ISO 9612 (1997.). Kako bi se utvrdio SMWL, korištena je NASA-TLX metoda. Stupanj zamora poslom zaposlenika određen je korištenjem Švedskog upitnika o umoru na poslu (SOFI-20), a osjetljivost ljudi na buku mjerena je Weinstein upitnikom. Konačno, prediktorske varijable mentalnog opterećenja analizirane su korištenjem simultanog testa višestruke linerane regresije u SPSS-V16 softveru. Ekvivalent izloženosti buci (Mean ±SD) na radnim mjestima zaposlenika banke bio je 61,30 dB-A ±6,41. Mean ±SD konačnog rezultata SMWL kod ispitanih zaposlenika bio je 71,91±12,79. Rezultati simultane regresije testa analize pokazali su da umor, osjetljivost na buku te razina izloženosti buci predviđa ukupno 0,61 varijance SMWL (P < 0,05, df = 112, f = 16,43). Povećanje buke može povisiti SMWL kod zaposlenika imajući učinak povećanog umora, a taj učinak povećan je osjetljivošću zaposlenika na buku.
Mentalno zdravlje je podložno brojnim vanjskim utjecajima. Među njima, kao i u domeni fizičkog zdravlja, vrlo bitan čimbenik je i fizička aktivnost. Fizička aktivnost može različitim mehanizmima ...djelovanja na patofiziološkoj, ali i psihološkoj razini, utjecati na mentalno zdravlje, a potencijalno i na rizik za razvoj različitih psihičkih poremećaja, pa čak poslužiti i kao metoda njihova liječenja. U ovom radu prikazujemo važnost fizičke aktivnosti za opće mentalno zdravlje, kao i za pojedine psihičke poremećaje – depresiju, anksioznost i psihozu s fokusom na shizofreniju te njenu implementaciju u psihičke poremećaje. Uz mehanizme djelovanja fizičke aktivnosti na mentalno zdravlje naglasak je stavljen i na specifikacije vezane uz njeno provođenje, tj. oblik, intenzitet i trajanje.
U ovom se radu promovira važnost filozofije za razumijevanje ludila, s posebnim naglašavanjem značaja pacijentova egzistencijalnog filozofskog stava za nastajanje i nadilaženje psihotičnog iskustva. ...Nasuprot faktografskim pristupima karakterističnim za empirijsko spoznavanje relevantnih posebnih znanosti, rasvjetljava se duhovna meta-instanca samonadilaženja, kroz razvijanje teze o ireducibilnosti i nezamjenljivosti čovjekove samosvijesti kako u pogoršanju, tako i poboljšanju mentalnog zdravlja. Nadalje, objašnjava se smisao ispravnog odnosa prema transcendenciji, koji podrazumijeva svijest o ograničenosti spoznaje o apsolutnoj realnosti, ali ne i gubitak nade u njezine spasonosne manifestacije. Pritom se »nedostatak usuglašene autobiografske naracije« i »nesuglasnost s transcendentnim i univerzalnim poretkom vrijednosti« ističu kao glavni kriteriji neadekvatne samosvijesti ludila.
The importance of philosophy in understanding madness is promoted, and the importance of the patient’s existential philosophical stance in creating and overcoming the psychotic experience is particularly emphasised. In contrast to the factographic approaches characteristic of the empirical knowledge of the relevant special sciences, the spiritual meta-instance of selfovercoming is clarified by developing the thesis of the irreducibility and irreplaceability of human self-consciousness in both the deterioration and improvement of mental health. The meaning of the right attitude towards transcendence is explained, which implies the awareness of the limited knowledge of absolute reality, but not the loss of hope in its sanative manifestations. The main criteria for inadequate self-awareness of madness are the lack of a harmonised autobiographical narrative and incompatibility with the transcendent and universal order of values.
PDF
