The ascomycete fungus
causes early blight, one of economically the most important tomato diseases. Due to frequent use of fungicides,
has developed resistance with negative economic and environmental ...consequences. Research of new ways to control fungal pathogens has turned its eye to environmentally friendly chemicals with low toxicity such as boronic acids. The aim of our study was therefore to test the antifungal effects of phenylboronic and boric acid
on
.
. We isolated the pathogen from a symptomatic tomato plant and determined the minimum inhibitory concentration of phenylboronic and boric acid on
mycelial growth using the poisoned food technique. The antifungal effect was tested on a wide range of phenylboronic and boric acid concentrations (from 0.04 % to 0.3 %) applied separately to agar with mycelial disc of the pathogen. After five days of incubation, phenylboronic acid at low concentration (0.05 %) completely inhibited mycelial growth. Boric acid, in turn, did not significantly slow down mycelial growth but did reduce sporulation and confirmed its fungistatic effect. Our findings point to the potential use of phenylboronic acid to control phytopathogenic fungi. This is, to our knowledge, the first report on its antifungal effect on an agriculturally important pathogen
. Moreover, since
is also a human pathogen, these results may have clinical ramifications.
Reduction or elimination of chemically synthesized additives from foods is a current demand in food industry. A new approach to prevent the proliferation of microorganisms or protect food from ...oxidation is the use of essential oils or plant extracts as natural additives in foods. We have studied antimicrobial activity of rosemary extracts (Rosmarinus officinalis L.) against different species of Listeria and against different strains of L. monocytogenes. We used two extracts of rosemary, VivOX 20 and VivOX 40 (Vitiva d.d., Slovenia) containing different levels of carnosic acid. We wanted to proof an antimicrobial activity of selected rosemary extracts with two most commonly used methods: disc diffusion method and broth dilution method. With the disc diffusion method we have obtained the inhibition zone and at the lowest concentrations, where no visible bacterial growth was recorded, were assumed as minimal inhibitory concentration values (MIC). We determined MIC values in the ranges from 625 μg extract/ml EtOH to 5000 μg extract/ml EtOH for VivOX 20 and from 312.5 μg extract/ml EtOH do 2500 μg extract/ml EtOH for VivOX 40 in the medium. We have established that the resistance of Listeria species against rosemary extracts depends on: selected extract, selected concentration, various species and strain of Listeria. With broth dilution method we have determined minimal bactericidal concentration (MBC), as the concentration giving 0.1% bacterial survival. With this method we have tested two strains of L. monocytogenes and in determinate MBC values in the range from 15.63 μg/ml TSB to 98.5 μg/ml TSB for both tested extracts. Results have confirmed our assumption that resistance of Listeria against rosemary extracts depended on the selected strain.
Zahteve potrošnikov po celem svetu so zmanjšati oz. izločiti kemično sintetizirane konzervanse iz živil. Novejše metode preprečevanja mikrobne kontaminacije in oksidacije uporabljajo eterična olja ali rastlinske ekstrakte kot naravne konzervanse. Proučevali smo protimikrobno delovanje ekstraktov rožmarina (Rosmarinus officinalis L.) na različne vrste bakterij rodu Listeria in seve bakterij L. monocytogenes. Uporabili smo dva različna komercialno pripravljena ekstrakta rožmarina, VivOX 20 in VivOX 40 (Vitiva d.d., Slovenija), ki sta vsebovala različno koncentracijo karnozolne kisline. Protimikrobni učinek izbranih ekstraktov smo želeli dokazati z dvema najpogosteje uporabljenima metodama: metoda difuzije v trdnem gojišču in metoda razredčevanja v tekočem gojišču. Pri metodi difuzije v trdnem gojišču smo po inkubaciji odčitali nastale inhibicijske cone, s katerimi smo določili minimalne inhibitorne koncentracije (MIC), kot tiste koncentracije, pri katerih ni bilo vidne rasti bakterij na gojišču. Vrednosti MIC smo določili v območju med 625 μg ekstrakta/ml EtOH do 5000 μg ekstrakta/ml EtOH za ekstrakt VivOX 20 in med 312,5 μg ekstrakta/ml EtOH do 2500 μg ekstrakta/ml EtOH za ekstrakt VivOX 40. Ugotovili smo, da je odpornost listerij proti ekstraktoma rožmarina odvisna od izbranega ekstrakta, izbrane koncentracije ter vrste in seva listerij. Z metodo razredčevanja v tekočem gojišču smo določali minimalne baktericidne koncentracije (MBC), kot tiste koncentracije, pri katerih preživi 0,1 % testnih bakterij. Uporabili smo dva različna seva bakterij vrste L. monocytogenes in vrednosti MBC v večini poskusov določili med 15,63 μg/ml gojišča TSB in 98,5 μg/ml gojišča za oba uporabljena ekstrakta. Rezultati so ponovno potrdili našo domnevo, da je odpornost listerij proti ekstraktoma rožmarina odvisna od seva.
Askomicetna gljiva Alternaria alternata uzročnik je koncentrične pjegavosti, jedne od ekonomski najvažnijih bolesti rajčice. Zbog česte primjene fungicida, ta je gljiva razvila otpornost na ...agrokemikalije koje se koriste u njezinu suzbijanju, s negativnim ekonomskim i ekološkim posljedicama. Novi načini suzbijanja gljivičnih patogena uključuju upotrebu ekološki prihvatljivih i manje toksičnih spojeva, među koje potencijalno spadaju boronske kiseline. Pokusom in vitro istražen je antimikotički učinak fenilboronske i borne kiseline na gljivu A. alternata. Nakon izolacije patogena iz rajčice, određena je minimalna inhibitorna koncentracija fenilboronske i borne kiseline za rast micelija primjenom tehnike poisoned food. Antimikotički učinak testiran je na širokom rasponu koncentracija fenilboronske i borne kiseline (od 0,04 % do 0,3 %), pojedinačno umiješanih u hranjivu podlogu na kojima je tijekom petodnevne inkubacije uzgajan micelarni disk kulture patogena. Fenilboronska je kiselina pri niskoj koncentraciji (0,05 %) potpuno inhibirala rast micelija. Primjena borne kiseline u različitom rasponu koncentracija nije značajno umanjila rast micelija, ali je primijećeno smanjenje sporulacije patogena, čime se potvrđuje fungistatski učinak borne kiseline. Prema našoj spoznaji, ovo je prva studija koja opisuje in vitro antimikotički učinak fenilboronske kiseline na patogen koji je važan u poljoprivredi. Štoviše, s obzirom na to da je A. alternata i patogen ljudi, studija ima i potencijalni medicinski značaj.
Chlamydia trachomatis (C. trachomatis) najčešći je bakterijski uzročnik spolno-prenosivih infekcija i obligatna unutarstanična bakterija s jedinstvenim životnim ciklusom. Za testiranje antimikrobne ...osjetljivosti ovog učestalog patogena danas se najčešće koristi stanična kultura McCoy stanica uz imunofluorescentno bojanje za detekciju karakterističnih klamidijskih inkluzija. Sam postupak testiranja može se podijeliti u četiri osnovna koraka – predizolacijska faza, izolacija C. trachomatis u staničnoj kulturi, priprema za testiranje antimikrobne osjetljivosti te, najzad, faza testiranja uz određivanje minimalne inhibitorne koncentracije (MIC) i minimalne klamicidne koncentracije (MCC). Kako ova metoda zahtjeva preciznost i posvećivanje posebne pozornosti čimbenicima koji mogu utjecati na sposobnost klamidija da inficiraju stanice u kulturi, ali i na učinkovitost testiranog antibiotika uslijed različitih mehanizama kao što je pravodobni ulazak u stanicu, pravilno izvođenje svakog od ovih koraka je ključno kako bi se osigurala reproducibilnost i usporedivost dobivenih rezultata.
U radu je prvi put prikazan antibakterijski učinak mađarskih kultivara višanja. Ispitana je biološka aktivnost soka od ovih sorata: Érdi jubileum, Érdi bőtermő, Maliga emléke and Kántorjánosi 3, ...ubranih u različitim fazama zrelosti, te njihov učinak na suzbijanje bakterija u ljudskoj slini. Različitim metodama određivan je utjecaj višanja na miješanu bakterijsku floru sline 10 dobrovoljaca. Baktericidni je učinak procijenjen određivanjem minimalne inhibitorne koncentracije (metodom difuzije agara) i određivanjem najmanjeg baktericidnog razrjeđenja (brojanjem preživjelih bakterijskih stanica u razrijeđenim sokovima). Antibakterijski je učinak također utvrđen praćenjem broja bakterijskih stanica preostalih nakon obrade nerazrijeđenim sokovima. Ispitani sokovi od višanja imali su impresivni baktericidni učinak na bakterije u ljudskoj slini, tj. smanjili su broj stanica za 10-100× u kratkom vremenskom roku (10-40 min). Sorta Érdi jubileum bila je učinkovitija od ostalih sorata (smanjila je broj stanica za 100 000× tijekom 270 min), a njezin je baktericidni učinak ovisio o zrelosti i datumu berbe. Biološki aktivne komponente sokova bile su učinkovite protiv širokog spektra oportunističkih patogenih bakterija, kao što su: Pseudomonas, Klebsiella, Pantoea spp. i Escherichia coli, uključujući i bakteriju Pseudomonas aeruginosa koja je otporna na antibiotike, a nisu utjecale na korisne probiotičke vrste Lactobacillus spp. Rezultati su potvrdili da su svi ispitani sokovi od višanja imali antibakterijski učinak, pa je zaključeno da se konzumiranjem višanja ili njihova soka može pozitivno utjecati na higijenu usne šupljine.
Kondenzacijom etilacetoacetata (EAA) s rezorciolom u koncentriranoj H2SO4 dobiven je 7-hidroksi-4-metil kumarin (1) koji u reakciji s tiosemikarbazidom u bezvodnom piridinu daje ...7-hidroksi-4-metil-kinolinil 1,5-c-merkaptotriazol (2). Reakcijom spoja 2 s otopinom formaldehida i aminokiselinom u etanolu nastao je 7-hidroksi-4-metil-8-(N-metil-aminokiselina)-kinolinil 1,5-c-2"-merkaptotriazol (3), koji je s o-fenilendiaminom u piridinu dao 7-hidroksi-4-metil-8-(aminobenzimidazolil)-kinolinil 1,5-c-2''-merkaptotriazol derivate (4a-e). Ispitano je antivirusno i antimikrobno djelovanje spojeva 4.
PDF
