The reefs of Misali Island, Tanzania suffered serious coral mortality as a result of the 1998 coral bleaching event in the western Indian Ocean. Four years after this event, Frontier-Tanzania ...assessed reef substrate in Misali Island Marine Conservation Area (MIMCA) using scuba surveys. Substrate cover was compared between sites within and outside the nonextraction zone (NEZ) of MIMCA and recovery rates were estimated through reference to previous studies. Coral recovery at Misali Island following the bleaching event has generally been slow, but nonextractive management of MIMCA has enhanced coral recovery within the NEZ. The absence of fishing activities in the NEZ has sustained herbivorous fish populations and thus reduced algal overgrowth; however, outside the NEZ, diving and anchoring activities have caused further coral damage and led to increased levels of debris. Awareness-raising programmes could lessen these problems and the NEZ appeared to be well-placed to capitalize on nonmanageable factors that are thought to mitigate the effects of coral bleaching. In addition, the implementation of flexible zoning schemes could improve recovery rates after future bleaching events.
Keywords: Misali, Pemba, fisheries, resource management, non-extraction zone, artisanal fishingIn collaboration with local stakeholders, Frontier-Tanzania is collecting biophysical information to ...facilitate effective management initiatives for Misali Island, where marine resource management is currently limited to a 1.4-km2 non-extraction zone within a 21.6-km2 conservation area. In the study reported here, the extraction and non-extraction zones at Misali Island with similar substrata were compared. Data analysis showed a significant disassociation in both abundance and mean length patterns of fish families found in each zone. Further analysis using t-tests on individual families showed that some groups were significantly more abundant in either zone, but without significant differences of mean lengths.Fish family abundance and length records within and outside the non-extraction zone are likely to be affected to varying degrees by a combination of four main factors, including (i) direct fishing effects through target species, (ii) indirect fishing effects through catch of predatory species, (iii) habitat-dependence and (iv) effectiveness of the non-extraction zone.Western Indian Ocean Journal of Marine Science Vol.2(1) 2003: 85-93
Vezava: Srednjerjavo usnje preko kartonastih platnic, raven hrbet; vezano je prek petih dvojnih vezic. Na hrbtu je bela etiketa pravokotne oblike, kjer je z zlatimi kapitalami natisnjeno: MISSALE / ...GLAGOLITICU / MANU- / SCRIPTUM. Sedanja prevezava iz zgodnjega 19. stoletja je ohranila prvotni rdeče pobarvani rob folijev.Pisava: Oglata glagolica.Okras: Vse kaligrafske inciale, ki jih je najmanj 1133, so delo mojstra Bartola iz Krbave in so enako lepe od začetka do konca rokopisa. Praviloma je uporabljal rdečo in zeleno, občasno pa tudi temnomodro tinto. Zlato tinto je uporabljal le v kaligrafskih inicialah na začetku pomembnih segmentov. Slikarski delež v Misalu je prav tako izjemno bogat. Prispevalo ga je troje različnih slikarjev, poleg Bartola iz Krbave še t. i. Mojster koledarja in italijanski slikar, ki je sodeloval pri celostranski upodobitvi križanja (f. 145r).(Katalog rokopisov; Golob 2010, str. 199.)
Ikonografski izvori za Volto Santo na minijaturama hrvatskih glagoljskih misala u 15. stoljeću sadržani su u dvije osnovne skupine. To su ne-likovna vrela (primarni ikonografski izvori) i likovna ...vrela (sekundarni ikonografski izvori). Prva se skupina odnosi na tradiciju i historiografiju; književnost (legende i apokrife), te liturgijske i simbolične elemente.
Drugu skupinu sačinjavaju djela srednjovjekovne bizantske i zapadne umjetnosti, čija je ikonografija utjecala na minijature u hrvatskim glagoljskim misalima. Volto Santo se u književnosti i umjetnosti prenosio na sličan način u Europi i u Hrvatskoj. To se odvijalo: 1. u istom zemljopisnom pravcu, to jest s kršćanskoga Istoka na Zapad, a sa Zapada u hrvatske glagoljske rukopise; 2. na isti način, to jest posrednim putem; 3. u različito vrijeme. Minijaturama Volta Santa u hrvatskim glagoljskim misalima prethodili su književni uzori od 10. do 15. stoljeća, ponajprije Nikodemovo evanđelje. Zapadni likovni uzori nisu bili čiste preslike istočnih izvora i bizantskoga slikarstva, već njihove prerade. Volto Santo na Zapadu nastao je prema njihovoj ikonografiji, ali je umjetnički bio oblikovan uglavnom prema suvremenom, gotičkom stilu. U ovu skupinu pripadaju i Veronike u Rimu, Genovi i Manopellu koje su bile smatrane pravom Kristovom relikvijom i stoga često umjetnički oponašane, osobito rimska. Volto Santo u hrvatskim glagoljskim misalima nastao je prema tim zapadnim predlošcima koji vjerojatno nisu stariji od 13. stoljeća, a na ikonografiju glagoljskih minijatura utjecali su preko Italije i Francuske.
Vol. I (1a–262a)Pripisano: Spredaj uvezan list iz drugega glagolskega rokopisa in dva pergamentna lista z raznimi zapisi. Razni zapisi (262a–262b in sledeči pergamentni list).Vol. II (la–175a) ...Pripisano: Razni zapisi (174b–175a), Zapis molitve (175b).Vezava: Začetek 19. stoletja. Vezava Zoisove knjižnice, rjavo usnje prek kartonske osnove.Pisava: Glagolica.Okras: I - rdeče, dvo- in trobarvne iniciale, rubrikacija; II - barvne iniciale in slikovni prizori (mnogo podob svetnikov).(Katalog rokopisov; gl. tudi Golob 2010, str. 210-215.)
Pripisano: Legenda o sv. Vaclavu (134a–136a), Zapisi Žige Zoisa s svinčnikom (drugi sprednji vezni list a in b), Pesem v slavo Mariji (181a), Pesem v slavo Jezusu (181b), Novoletna pesem (181b), ...Sekvenca za umrle (182a).Vezava: Kartonaste platnice so prevlečene s srednjerjavim usnjem, vezanim prek šestih dvojnih vezic. Na hrbtu je na beli usnjeni etiketi pravokotne oblike z zlatimi kapitalami natisnjeno OFFICIUM / SANCTORUM. Sedanja prevezava iz zgodnjega 19. stoletja je ohranila prvotni rob folijev; takrat so dodali pred pred izvirni pergamentni blok papirne liste, 4 spredaj in 2 zadaj.Pisava: Glagolica. Okras: Kaligrafske iniciale, ki so po namembnosti vzporedne fleuronniranim lombardam v latinskih rokopisih, so delo treh rok. Takih, ki so obdane z listnimi okrasi, prepleti ali nitastimi obrobami, je v rokopisu 426, neokrašenih enovrstičnih inicial pa je več tisoč. V rokopisu je tudi pet risb svetih oseb, za katere vemo, da jih je prispeval risar, ki je, sodeč po slogovnih značilnostih, prišel iz čeških krajev.(Katalog rokopisov; Golob 2010, str. 195.)
Modruško-senjski biskup Šimun Kožičić Benja u vlastitoj tiskari u Rijeci objavio je u šest mjeseci šest glagoljskih knjiga, među kojima je Misal hruacki najveća i najljepša. O uređivanju jezika ...glagoljskih liturgijskih knjiga pisao je u posveti svoga historiografskoga djela Knižice odь žitiê rimskihь arhierêovь i cesarovь osvrnuvši se na odnos staroga (naslijeđenoga) i novoga (popravljenoga). Zbog nedovoljne proučenosti jezika Kožičićevih liturgijskih knjiga narav toga odnosa nije bila precizno određena.
Na temelju usporedbe razlika u uporabi glagolskih oblika na grafematičkoj, morfološkoj, sintaktičkoj, leksičkoj, semantičkoj i stilskoj razini u Kožičićevu Misalu i trima hrvatskoglagoljskim tiskanim misalima 15. i 16. st. (Prvotisku, Senjskom misalu, Misalu Pavla Modrušanina) došlo se do spoznaje da je Kožičić jezik svoga Misala dosljedno redigirao prema Vulgati.
PDF
