Istraživanje je provedeno u vinogorju Kutjevo na položajima: Škomić, Vetovo, Hrnjevac, Vinkomir i Oljasi, na sorti Graševina tijekom 2020. godine. Položaji Vetovo, Hrnjevac i Vinkomir nalaze se na ...nadmorskim visinama iznad 300 metara dok su Škomić i Oljasi na oko 200 metara nadmorske visine na plodnijim tlima. Cilj istraživanja je bio prikazati utjecaj pojedinog položaja na dinamiku dozrijevanja grožđa i kakvoću mošta kroz osnovne parametre koji se danas najčešće koriste za određivanje tehnološke zrelosti grožđa. Uzorkovanje je obavljeno kroz prva dva tjedna rujna obzirom na klimatske prilike i ubrzano dozrijevanje grožđa. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u tri repeticije. Fizikalno kemijske analize uzoraka obavljene su na uređaju WineScan u laboratoriju Kutjeva d.d.. Utvrđene su razlike u sadržaju šećera i ukupne kiselosti. Mošt Graševine s položaja Škomić imao je najniži sadržaj šećera tijekom cijelog perioda dozrijevanja i najveću ukupnu kiselost. Razlike u pH vrijednosti između položaja nisu utvrđene.
Cilj istraživanja je bio utvrditi utjecaj mikorizne simbioze na prirod i kakvoću mošta kultivara Pinot crni (Vitis vinifera L) na podlozi Kober 5BB u vinogorju Kutjevo. Prije cvatnje u 2013. godini u ...neposrednu zonu korijena aplicirano je 20 mL mikoriznog cjepiva Mykoflor s oko 2000 propagacijskih jedinica, a pokus je proveden tijekom 2014. i 2015. godine. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u četiri repeticije s dva tretmana: kontrolnim – bez mikorize i s tretmanom s mikorizom. Parametri priroda određeni su u trenutku berbe, a analiza mošta obavljena je na uređaju Wine Scan. U prvoj godini istraživanja utvrđen je značajno manji prirod po trsu i po hektaru kao i manja prosječna masa grozdova kod tretmana s mikorizom. Nije utvrđena statistički opravdani utjecaj mikoriznih gljiva na parametre kakvoće mošta kultivara Pinot crni. Prikazane vrijednosti ukupne kiselosti, koncentracije vinske i jabučne kiseline, α-amino oblika dušika, amonijskog oblika dušika i fosfora u moštu manje su u 2015. u odnosu na 2014. godinu kod oba tretmana.
Mezcal je destilat koji se proizvodi spontanom fermentacijom mošta dobivenog kuhanjem stabljika biljke Agave spp. i prešanjem dobivene smjese. Mošt agave sadržava velike količine fruktoze i fenolnih ...spojeva, a fermentacija se najčešće odvija pri stresnim i nekontroliranim uvjetima. Kvasci koji mogu rasti u takvim uvjetima obično imaju povoljna biološka i industrijska svojstva koja ih čine otpornijim, poput svojstva flokulacije. U ovom je radu sedam sojeva kvasca Saccharomyces cerevisiae izoliranih iz mošta agave izloženo temperaturama od 10 do 40 °C i uzgojeno u podlogama u prisutnosti fruktoze ili glukoze. Brojanjem kolonija u tzv. „microdrop“ testu potvrđeno je da su kvasci koji su rasli u podlozi s dodatkom fruktoze imali veću otpornost na stres uzrokovan niskom temperaturom (10 °C), u usporedbi s kvascima uzgojenim pri 40 °C. Soj kvasca koji je najbolje podnio stres (Sc3Y8) i komercijalni vinski kvasac (Fermichamp) uzgojeni su u tekućoj podlozi za fermentaciju i dugotrajno izloženi toplinskom stresu, radi određivanja njihove sposobnosti flokulacije. Tijekom fermentacije u podlozi s fruktozom povećalo se nakupljanje metabolita na kraju procesa, osobito pri 40 °C, te je proizvedeno 2,3 puta više glicerola (8,6 g/L), 1,3 puta više etanola (43,6 g/L) i 3,4 puta više octene kiseline (7,3 g/L) nego tijekom fermentacije u podlozi s glukozom. Pomoću konfokalnog mikroskopa utvrđene su morfološke promjene u kvascu, kao što su agregacija stanica i prisutnost ožiljaka na stijenci nastalih uslijed pupanja kvasca, osobito u soju Sc3Y8 izloženom temperaturi od 40 °C. Potvrđeno je da ovaj soj kvasca za proizvodnju pića mezcal flokulira u prisutnosti iona kalcija. Analizom ekspresije gena FLO1, FLO5 i FLO11 uključenih u regulaciju flokulacije potvrđeno je da je došlo do indukcije transkripcije u oba soja kvasca S. cerevisiae, naročito gena FLO5 u soju Sc3Y8.
Trogodišnje istraživanje utjecaja reakcije tla na količinu šećera i ukupnih kiselina u moštu sorte Sauvignon bijeli, na podlozi Berlandieri x Riparia (SO4), provedeno je na području Plešivičkog ...vinogorja, sjeverozapadna Hrvatska, u razdoblju 2007-2009 godine. Temeljem rezultata preliminarnih istraživanja fizikalnokemijskih svojstava i biljno hranidbenog kapaciteta tla za istraživanje su odabrane dvije lokacije: „Rečki gaj“ s jako kiselom do kiselom reakcijom tla (pHKCl 3,76-4,63) i „Borička“ s alkalnom reakcijom tla (pHKCl 7,24-7,35). Na svakoj lokaciji formirano je 9 pokusnih parcela u pravilnom kvadratnom rasporedu 3 x 3, a svaka od njih uključivala je 2 reda sa po 20 trsova (40 trsova po pokusnoj parceli). Kontrolni uzorci tla uzimani su svake godine na početku vegetacije sa svake parcele, dok su uzorci mošta analizirani svake godine nakon berbe. Rezultati kemijskih analiza prosječnih uzoraka tla, uzetih svake godine na početku vegetacije s pokusnih parcela na svakoj od lokacija, pokazali su da tijekom trajanja istraživanja nije bilo značajnih odstupanja u pH vrijednosti tla, kao ni koncentracijama fosfora, mangana, željeza i cinka u tlu. Također, značajna odstupanja nisu utvrđena ni u koncentracijama mobilnog aluminija u kiselim tlima, kao ni količinama ukupnih karbonata i fiziološki aktivnog vapna u alkalnom tlu. Rezultati analize mošta ukazuju na činjenicu da postoji pozitivna korelacija između reakcije tla i količine šećera te negativna korelacija između reakcije tla i količine ukupnih kiselina. Tijekom svih godina istraživanja veće količine šećera u moštu utvrđene su na karbonatnom u odnosu na kisela tla, dok je kod ukupnih kiselina trend bio suprotan, odnosno veće koncentracije kiselina utvrđene su na kiselim tlima u odnosu na alkalno tlo.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Obnovljena vinta v Novi vasi pri Jelšanah.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative ...Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Kamniti podstavek stiskalnice pred obnovo naprave.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the ...Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Fenolne kiseline, tj. hidroksicimetne i hidroksibenzojeve kiseline te njihovi derivati, najzastupljenija su skupina fenolnih spojeva u moštu i vinu bijelih kultivara vinove loze. U ovom je radu ...istražen utjecaj defolijacije u zoni rasta grozda na koncentraciju hidroksicimetnih, hidroksibenzojevih i organskih kiselina u moštu i vinu Malvazije istarske. Lišće je odstranjeno u tri različite fenofaze rasta i razvoja vinove loze: prije cvatnje, u fazi zametanja bobica i u fazi šare. Kontrolna obrada kada nije bila primijenjena defolijacija također je bila sastavni dio istraživanja. U fazi šare primijenjena su dva intenziteta defolijacije. Fenolne su kiseline identificirane i kvantificirane visokodjelotvornom tekućinskom kromatografijom. Uzorci mošta pri obradi defolijacijom prije cvatnje i u fazi zametanja bobica imali su najmanju koncentraciju vinske i najveću koncentraciju jabučne kiseline, dok su oba tretmana primijenjena u fazi šare imala najmanju koncentraciju jabučne i najveću koncentraciju vinske kiseline. Obradom prije cvatnje dobiveno je kudikamo manje hidroksicimetnih i hidroksibenzojevih kiselina u moštu u usporedbi s ostalim postupcima što se međusobno nisu bitno razlikovali po koncentraciji ukupnih hidroksicimetnih kiselina. Koncentracija hidroksibenzojevih kiselina u moštu bila je manja u oba tretmana primijenjena u fazi šare u usporedbi s defolijacijom u fazi zametanja bobica i kontrolnom obradom. Koncentracije hidroksicimetnih, hidroksibenzojevih i organskih kiselina u vinu bile su iste kao i one u moštu. Izborom fenofaze u kojoj se primjenjuje defolijacija može se utjecati na koncentraciju fenolnih i organskih kiselina u moštu i vinu bijelih kultivara vinove loze.
Količine šećera i kiselina u moštu Rizling rajnski Kutjevačkog vinogorja praćene su u petogodišnjem razdoblju, od 1999.-2003. godine, na obiteljskom gospodarstvu Jakobović. Istraživanja ukazuju na ...variranje kakvoće moštova i vina zbog klimatskih uvjeta pojedine godine. Posebno se izdvajaju godine 2000. i 2003. godina, kada su količine šećera bile izrazito visoke, a sadržaj ukupnih kiselina znatno niži, što se kasnije odrazilo i na količine alkohola i kiselina u vinu, kao i na organoleptiku vina.
Slobodne aminokiseline u moštu su važan izvor dušika za kvasce tijekom alkoholne fermentacije. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti aminokiselinski profil mošteva devet sorata vinove loze (šest ...bijelih i tri crne). Sorte vinove loze zasađene su u ujednačenim uvjetima tla i klime vinogorja Bilogora (Regija Kontinentalne Hrvatske, podregija Prigorje-bilogora) te su imale iste agrotehničke uvjete uzgoja. Pokus je postavljen 2015. godine. Rezultati su pokazali signifikantan utjecaj sorte na aminokiselinski sastav u moštevima bijelih i crnih sorti. Najzastupljenija aminokiselina u moštevima devet sorata vinove loze bila je arginin. Najveća koncentracija arginina kod bijelih sorata bila je u moštu Chardonnay (470,18 mg/l), a kod crnih sorata u moštu Lovrijenca (280,65 mg/l). Statistički značajne razlike nađene su između koncentracije ukupnih aminokiselina bijelih i crnih sorata. Najveća koncentracija ukupnih aminokiselina kod bijelih sorata bila je u moštu sorte Manzoni (1639,51 mg/l), a kod crnih sorata u moštu sorte Pinot crni (1173,12 mg/l)
Esta investigación presenta un análisis de contenido realizado sobre los mensajes que publicaron las marcas más importantes de la industria del juguete en España de acuerdo al Programa Estrella de la ...Asociación Española de Fabricantes de Juguetes (AEFJ) en la red social Facebook durante la campaña de Navidad 2014-2015. En concreto, se analizaron los mensajes publicados por Famosa, Playmobil, Comansi, Hasbro, Barbie y Fisher-Price. El principal objetivo de la investigación ha sido analizar la interacción entre las marcas y sus seguidores. Se tiene en cuenta la finalidad de las publicaciones y el empleo de recursos multimedia (vídeos, fotografías, etiquetas, emoticonos o enlaces a páginas web). En total se recogieron 991 mensajes. Los resultados desglosan las características que presentan los diez mensajes más populares (con más likes), los diez que registran más participación (es decir, lo que recibieron un mayor número de comentarios) y los diez más virales (los que se compartieron más veces). La estrategia empleada por este sector se basa en transmitir mensajes de carácter informativo o saludar a la audiencia a través de mensajes que son acompañados de una fotografía. Estos mensajes se corresponden con los que más gustan y se comparten. Por el contrario, los contenidos que más se comentan son aquellos que buscan la interacción con los usuarios a través de mecanismos como los concursos.
PDF
