U radu se kombinacijom historijske analize mreža i metode udaljenog čitanja iz perspektive historije emocija ispituje sposobnost manevriranja Pavla Rittera Vitezovića unutar više različitih ...emocionalnih zajednica. Pritom se kao glavni izvor za digitalnotekstualnu analizu koriste Vitezovićeve latinske pjesničke poslanice upućene stvarnim adresatima u razdoblju od 1701. do 1703. godine, no uzima se u obzir i čitav korpus njegovih poslanica nastalih u razdoblju od 1676. do 1712. godine. U radu se kritički testira mogućnost korištenja pristupa udaljenog čitanja ili makroanalize na manjoj količini teksta u kombinaciji s kvalitativnom analizom odnosno "pomnim čitanjem" kao analitički prosede za historijsko-emocionološka istraživanja.
Cilj. Opisati županijsku mrežu narodnih knjižnica Koprivničko-križevačke županije i njezin povijesni razvoj kroz posljednjih dvadesetak godina.
Pristup/metodologija. Kronološki prikazati razvoj ...županijske mreže narodnih knjižnica od uspostave nacionalnog sustava županijske matičnosti za narodne i školske knjižnice i stupanja na snagu Zakona o knjižnicama iz 1997. do danas (2018.).
Rezultati. Prikazana je županijska mreža narodnih knjižnica Koprivničko-križevačke županije koja danas s pet samostalnih narodnih knjižnica (tri gradske i dvije općinske knjižnice) i dvije službe pokretnih knjižnica knjižničnim uslugama pokriva 20 općina. Planskim osmišljavanjem i dugogodišnjom sustavnom izgradnjom županijske knjižnične mreže ostvareno je 100 % obuhvata svih jedinica lokalne samouprave temeljnim uslugama narodne knjižnice.
Originalnost/vrijednost. Ostvareni model organizacije županijske mreže narodnih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji pokazuje da se uz odgovarajuću zakonsku regulativu i potporu sa svih razina financiranja (lokalne, regionalne, državne) te uz stručnu podršku knjižničarske zajednice može ostvariti mreža narodnih knjižnica koja omogućuje stanovnicima svih jedinica lokalne samouprave dostupnost knjižničnih usluga. Opisani koncept uspostave cjelovite županijske knjižnične mreže ili neki njegovi elementi mogu se primijeniti i u drugim sredinama kako bi se knjižnične usluge osigurale za stanovništvo i na onim područjima gdje ih još uvijek nema.
One of the main disadvantages of the use of synthetic or semi-synthetic polymeric materials is their degradation and aging. The purpose of this study was to use artificial neural networks (ANN) and ...multiple linear regressions (MLR) to predict the carbonyl, hydroxyl, and polyene indices (
I
CO,
I
OH, and
I
OP), and viscosity average molecular weight (
M
V) of poly(vinyl chloride), polystyrene, and poly(methyl methacrylate). These physicochemical properties are considered fundamental during the study of photostabilization of polymers. From the five repeating units of monomers, the structure of the polymer studied is shown. Quantitative structure-property relationship (QSPR) models obtained by using relevant descriptors showed good predictability. Internal validation {
R
2, RMSE, and
Q
2LOO}, external validation {
R
2, RMSE,
Q
2pred,
r
m2, Δ
r
m2,
k
, and
k
’}, and applicability domain were used to validate these models. The comparison of the results shows that the ANN models are more efficient than those of the MLR models. Accordingly, the QSPR model developed in this study provides excellent predictions, and can be used to predict
I
CO,
I
OH,
I
OP, and
M
V of polymers, particularly for those that have not been tested.
Jedan od glavnih nedostataka upotrebe sintetičkih ili polusintetičkih polimernih materijala je njihova razgradnja i starenje. Svrha ove studije je primjena umjetnih neuronskih mreža (ANN) i višestrukih linearnih regresija (MLR) za predviđanje karbonilnih, hidroksilnih i polienskih indeksa (
I
CO,
I
OH i
I
OP) i prosječne molekulske mase viskoznosti (
M
V) poli(vinil-klorida), polistirena i poli(metil metakrilata). Ta fizikalno-kemijska svojstva smatraju se važnim tijekom proučavanja fotostabilizacije polimera. Iz pet ponavljajućih jedinica monomera prikazana je struktura ispitivanog polimera. Kvantitativni modeli odnosa strukture-svojstava (QSPR) dobiveni primjenom relevantnih deskriptora pokazali su dobru predvidljivost. Za potvrdu tih modela provedene su: interna provjera {
R
2, RMSE i
Q
2LOO}, vanjska provjera {
R
2, RMSE,
Q
2pred,
r
m2, Δ
r
m2,
k
i
k
’} i domena primjenjivosti. Usporedba rezultata pokazuje da su modeli ANN učinkovitiji od modela MLR. Prema tome, model QSPR razvijen u ovoj studiji pruža izvrsna predviđanja i može se primjenjivati za predviđanje
I
CO,
I
OH,
I
OP i
M
V polimera, posebno za one koji nisu testirani.
Umjetničko prepoznavanje „neslužbene” sovjetske umjetnosti rezultat je uzajamnog utjecaja novonastalog privatnog medijskog sektora, koji više ne podliježe ograničenjima države, i disidentske ...umjetnosti prošlih generacija koje su stvorile cijeli jedan svijet koji umjetnička profesija do tada nije istraživala. Autorice analiziraju strukture umreženosti kritičara i umjetnika u ovom razdoblju i objašnjavaju kako se oblikovala zajednica umjetnika i kritičara, kakva je njezina struktura i kako su tokovi informacija pomagali umjetnicima da dosegnu višu razinu prepoznatljivosti. Analiza baze podataka ilustrirala je i potvrdila posebnu značajku tog sustava, a to je da jedna osoba može istovremenu biti umjetnik (ili kustos) i kritičar. To je rezultat nesigurnog položaja umjetnika i daleko stabilnijeg položaja kritičara—pisanje o umjetnosti bio je jedna od rijetkih poslova koji su se plaćali. Bimodalna mreža kritičara i umjetnika novina Kommersant ima oblik koji je vrlo blizak tipu jezgra-periferija. Ova mreža ima jezgru, ali manje očitu nego što je jezgra mreže MAM, a karakterizira je pojava utjecajnih kritičara na periferiji i s time povezani rast „ekskluzivne klijentele”. Danas mreža ima još manje eksplicitnu jezgru i utjecajnije kritičare na periferiji kao i širu mrežu „ekskluzivne klijentele”. Ovaj je fenomen moguće objasniti na dva načina. Prvi je nedostatak konsenzusa u kritičkom polju, a drugi je korištenje posebnih strategija: predstavljanje novih umjetnika publici i preuzimanje monopola nad kritikama njihovih djela. Uobičajena praksa među kritičarima bila je da se određeni događaji dodjeljuju određenim kritičarima. Tek je nekolicina događaja bila spomenuta od više kritičara. To se moglo dogoditi iz najmanje dva razloga: (1) kritičari su radili kao recenzenti, pa nije bilo potrebe da više kritičara prisustvuje istom događaju, osim ako se radilo o iznimno popularnom ili događaju visokog profila; (2) niska razina financiranja nije dopuštala da više kritičara bude plaćeno da pišu o istom događaju. Samo je jedan časopis (Moscow Art Magazine) imao profesionalan stav, a time i čvršću komunalnu strukturu. Ostala dva medija nisu bila fokusirana samo na umjetničku sferu, zbog čega su imali manji utjecaj na stručni milje i manji doprinos procesu umjetničkog prepoznavanja i institucionalizacije. Unatoč tome, agregacija svih navoda u tri tiskana medija otkriva određene umjetnike koji su bili najuočljiviji i najpopularniji među kritičarima. Ovu scenu može karakterizirati nedostatak ekonomskog kapitala i nesigurnost svih uloga. Čak i popis najcitiranijih umjetnika otkriva složenost i eksperimentiranje kao važne vrijednosti ove scene. Štoviše, umjetničke zvijezde nisu ovisile o državnom financiranju ili privatnom kapitalu, kao ni o kulturnim institucijama. Podaci su također otkrili visok stupanj nejednakosti na sceni. Prvo, jezgra dajejasnu ilustraciju društvene homofilije (vidjeti McPherson et al, 2001), budući da su većina kritičara i umjetnika bijeli muškarci iz Moskve. Valja napomenuti da je sudjelovanje žena bilo ograničeno i u kritičkim (36,3 %) i u umjetničkim zanimanjima (18,9 %); međutim, čini se da je pristup zanimanju kritičara bio lakši. Prikupljeni skup podataka svjedoči o temeljnoj promjeni umjetničke organizacije u Rusiji. Međutim, dinamika priznavanja pokazuje da je simbolički kapital akumuliran u prethodnom sustavu („neslužbena umjetnost”) vrijedio i u novoj formaciji. Nužnost javnog priznavanja najprestižnijih agenata prethodnih generacija (čime se istovremeno osiguravalo vlastito priznanje kao kritičara, vidjeti de Nooy 2002.) odgodila je priznavanje novih generacija. Slijedom toga, samo je vrlo mali broj mlađih umjetnika postsovjetske Rusije dobio dovoljno pažnje kritičara.
Sučelja čovjekra čunalo postaju sve složenija i to s ciljem pojednostavljenja uporabe računala, te unaprje.enja korisničkih iskustava. Kao što pokazuju i istraživanja, većina ljudskih me.udjelovanja ...potječe iz neverbalne komunikacije, pa se otkrivanje osjećaja korisnika može smatrati smjernicom koja može unaprijediti korisnička iskustva. Ovaj rad predlaže sustav za raspoznavanje osjećaja zasnovan na analizi ključnih područja lica koristeći PCA analizu i neuronske mreže. Predloženi sustav učen je i ispitivan na bazi podataka FEEDTUM, pri čemu je postignuta razmjerno visoka razina ispravnih prepoznavanja, što je obećavajuće u budućim istraživanjima.
Mobilno učenje ili m-učenje omogućuje moderan način podrške procesima učenja putem mobilnih uređaja. Jedan od načina realizacije m-učenja je primjena BYOD modela na nastavi, prema kojem učitelji ...uglavnom iskazuju negativan stav smatrajući da korištenje mobitela u obrazovanju bitno ne pridonosi kvaliteti nastavnog procesa. Istraživanje za potrebe ovog rada provedeno je u ožujku školske godine 2018./2019., na uzorku od 401 učenika predmetne nastave I. i III. OŠ Varaždin. Cilj je bio ispitati stavove i preferencije učenika osnovnih škola o korištenju mobitela u sklopu nastavnog procesa te postoji li razlika u percepciji učenika osnovnih i srednjih škola o dopuštenju da donose vlastite uređaje za aktivnosti povezane sa školom. Rezultati istraživanja pokazuju da čak 65,69% učenika tvrdi da im je nastava zanimljivija kada smiju koristiti svoj mobilni uređaj, a 70,38% ispitanika želi da više učitelja primjenjuje BYOD model na nastavi. Također, rezultati pokazuju i da se u svojim razmišljanjima o dopuštenju da donose vlastite uređaje za aktivnosti povezane sa školom ne razlikuju značajno od učenika srednjih škola.
Prema važećem regulatornom okviru, univerzalna usluga u poštanskom sustavu mora biti dostupna svim građanima Republike Hrvatske, neovisno o njihovu geografskom položaju, pod jednakim i transparentnim ...uvjetima. Davatelj univerzalne usluge mora ustrojiti poštansku mrežu tako da elementi poštanske mreže budu dostupni svim građanima. Dostupnost elemenata poštanske mreže i usluga osigurava se regulatornim kriterijima (međunarodnim i domaćim propisima) koje davatelj univerzalne usluge mora ispunjavati. Funkcioniranje poštanske mreže u ruralnim područjima zahtjevno je jer mreža mora osigurati dostupnost radi ispunjavanja obveze univerzalne usluge i u uvjetima smanjene gospodarske aktivnosti. U radu je provedena analiza stanja dostupnosti poštanske mreže u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. To će omogućiti i analizu regulatornih kriterija te njihov utjecaj na stvarnu dostupnost usluge.
Članak nastoji analizirati klijentelističke prakse u Hrvatskoj te utvrditi elemente (dis)kontinuiteta između tih praksi i srodnih praksi u socijalizmu. Klijentelizam definiramo kao uvjetovanu ...razmjenu političke potpore, utjecaja i dobara unutar mreže, s ciljem ostvarenja političke hegemonije i selektivne raspodjele materijalnih koristi. Klijentelističke mreže reproduciraju se instrumentima izvlačenja rente, koji donose veće koristi njihovoj jezgri, i legitimacijskim instrumentima, koji raspodjeljuju manje koristi širim segmentima biračkog tijela koji podupiru hegemonijsku vlast. Prvu skupinu čine upravljanje ljudskim i materijalnim resursima u javnom sektoru te instrumentalizacija javnih institucija, a drugu socijalna politika i ideologija. Zarobljavanje države u Hrvatskoj djelomično ima korijene u socijalizmu. To vrijedi za kadrovsku politiku u javnom sektoru, instrumentalizaciju javnih institucija i ideološko legitimiranje poretka. No tržište i privatno vlasništvo tada su bili ograničeni, a socijalna politika potpomognuta egalitarnom ideologijom raspodjeljivala je dio plodova gospodarskog razvoja. Pomak prema višestranačju i tržišnom gospodarstvu u kontekstu rata, državnog osamostaljenja i nefunkcionalnih institucija učvrstio je postojeće mehanizme zarobljavanja države i potaknuo oblikovanje novih.
The article seeks to analyse clientelistic practices in Croatia and to determine the elements of (dis)continuity between these practices and the related practices in socialism. We define clientelism as the conditional exchange of political support, influence, and goods within a network, aimed at the achievement of political hegemony and selective distribution of material benefits. Clientelistic networks are reproduced through rent-extracting instruments, which bring larger benefits to their core, and through political legitimation instruments, which distribute smaller benefits to wider segments of the electorate that support hegemonic power. The first group consists of personnel policy and management of material resources in the public sector and instrumentalization of public institutions, whereas the second group comprises social policy and ideology. State capture in Croatia has some roots in socialism. This applies to the personnel policy in the public sector, instrumentalization of public institutions and ideological legitimation of the system. But the markets and private property were then limited in scope, and social policy aided by an egalitarian ideology distributed some benefits of economic development. The shift towards a multi-party system and market economy in the context of war, state independence and dysfunctional institutions has strengthened existing mechanisms of state capture and encouraged the formation of new ones.
Krugovi i keramika kroz stoljeća Šošić Klindžić, Rajna; Kalafatić, Hrvoje; Šiljeg, Bartul ...
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
12/2019, Letnik:
36, Številka:
-
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se prikazuju rezultati arheoloških istraživanja na osam nalazišta sopotske kulture na području sjeverno od Đakovštine. Nalazišta su u raznim stupnjevima istraženosti – od zračne daljinske ...prospekcije i rekognosciranja, do arheološkoga iskopavanja te primjene magnetometrijske metode. Istraživanjima se ustanovilo kako su nalazišta sopotske kulture mnogo većega opsega i mnogo kompleksnije strukture nego što se to do sada smatralo te se predlaže reevaluacija dosadašnjih spoznaja. Sva su naselja omeđena s jednim ili više opkopa, osim naselja Đakovo – Grabrovac/Ciglana za kojega nije moguće utvrditi da li je imalo opkop, budući da je veći dio nalazišta uklonjen aktivnostima ciglane. Nalazi s osam naselja analizirani su tipološki i kronološki u kontekstu ostalih nalazišta sopotske kulture na području Slavonije.
The paper presents the results of archaeological research at eight sites of Sopot culture in the area north of the town of Đakovo. The sites are in various stages of investigation – from aerial remote sensing and reconnaissance, to archaeological excavation and the application of the magnetic survey. It has been established through recent research that the sites of the Sopot culture are of a much larger scale and of a much more complex structure than previously thought, and it is proposed to re-evaluate the current interpretations. All settlements are enclosed by one or more ditches, except for the Đakovo – Grabrovac/Ciglana settlement for which it is not possible to determine whether it had a ditch, since most of the site was removed by the activities of the brickworks during the 20th century. The findings from eight settlements were analysed typologically and chronologically in the context of other sites of Sopot culture in Slavonia.
Avtorica osvetljuje biografske vidike Ivane Kobilca, da bi pojasnila, kako je lahko ženska, rojena v Ljubljani, perifernem mestu habsburške monarhije 19. stoletja, postala uspešna umetnica. Čeprav ni ...pripadala višjim slojem, je odpotovala na tuje, študirala umetnost in se integrirala v več evropskih urbanih središčih. Biografija s posebnim poudarkom na njeni mobilnosti in socialni mreži razkriva premišljene strategije, s katerimi je premagovala ovire, ki so omejevali umetniško izražanje žensk v času belle époque. Študija temelji na ego-dokumentih, biografskih študijah in relevantnih historiografskih delih in izbrane vidike Kobilčine biografije umešča v širše in dinamično sociokulturno okolje.
PDF
