Kortikalni centri za vidnu percepciju međusobno su povezani spletom uzlaznih i silaznih veza. Dok je uloga uzlaznih putova dobro istražena, uloga silaznih putova nije u potpunosti jasna. Cilj je ...ovoga preglednog rada opisati recentne neurodinamičke modele vidne percepcije koji silaznim kortikalnim putovima pripisuju različite funkcije te evaluirati njihovu relativnu uspješnost u objašnjavanju i integraciji neuroznanstvenih i psiholoških nalaza o interakciji između percepcije i kognicije. U prvome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u usmjeravanju selektivne pažnje na relevantne podražaje. Selektivna se pažnja može usmjeriti na lokaciju u prostoru, na objekt ili na obilježje. Sva tri oblika selekcije može podržati ista umjetna neuronska mreža koja dobiva različite silazne utjecaje. U drugome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u komunikaciji očekivanja o nadolazećim podražajima. Ta hipoteza proizlazi iz modela prediktivnoga kodiranja koji predstavlja opći model kortikalne obrade informacija. Razmotrene su također teorijske alternative prediktivnomu kodiranju. Rezultati neuroznanstvenih istraživanja i neuronskoga modeliranja upućuju na zaključak da silazni putovi mogu prenositi različite informacije ovisno o specijalizaciji neuronske mreže u koju su uklopljeni.
Cilj ovog rada bio je pružiti uvid u neke do sada utvrđene spoznaje o činiteljima rizičnog ponašanja adolescenata
na društvenim mrežama, uz kritički osvrt na metodologiju istraživanja u ovom ...području, kao i preporuke za
buduća istraživanja. U radu se razmatraju neki od prediktora rizičnog ponašanja na društvenim mrežama – rod i
dob adolescenata, njihova zabrinutost za online privatnost, osobine ličnosti, emocionalni i ponašajni problemi te
roditeljsko i vršnjačko posredovanje online aktivnosti adolescenata. Opisani su i modeli koji su najčešće korišteni u
svrhu objašnjenja rizičnog ponašanja adolescenata na društvenim mrežama s naglaskom na model prototipova ili
spremnosti na rizično ponašanje koji nastoji objasniti rizična ponašanja koja nisu planirana ni promišljena. Istaknuti
su nedostatci dosadašnjih istraživanja koja su se bavila provjerom modela prototipova ili spremnosti na rizično
ponašanje za objašnjenje rizičnih ponašanja u online kontekstu i obrazložena je potreba za daljnjim istraživanjima.
Kao najveća ograničenja navedenih istraživanja ističu se nedostatak razvijenih mjera za procjenu konstrukata,
nedostatak longitudinalnih nacrta kao i činjenica da samo mali broj istraživanja uzima u obzir veći broj činitelja
potencijalno povezanih s rizičnim online ponašanjem adolescenata. Napredak u istraživanjima u ovom području
izrazito je važan jer primjena njihovih rezultata može doprinijeti kvaliteti i uspješnosti preventivnih programa
namijenjenih sigurnijem online ponašanju djece i adolescenata.
Turistička destinacija, u sklopu brojnih definicijskih određenja, ipak dominantno predstavlja kompleksan i dinamičan sustav brojnih dionika povezanih na formalnoj i neformalnoj razini. U zadnje ...vrijeme, sve više prevladava mišljenje da za razumijevanje takvog sustava, te zahvaljujući tome, njegovo učinkovito upravljanje i organizaciju, najadekvatniji je mrežni pristup, odnosno analitika društvene mreže. U svrhu dobivanja uvida u organizacijske kapacitete društvenih mreža u funkciji unaprjeđenja upravljanja turističkim destinacijama, provedena je analiza istih na uzorku dva turistička odredišta – primorskog i kontinentalnog. U sklopu analize, osobito je bilo važno utvrditi ulogu i učinkovitost hrvatskih Destinacijskih menadžment organizacija (DMO) u upravljanju destinacijom, testiranjem topološkog potencijala njezine trenutne institucionalne pozicije u okviru formalnog i neformalnog povezivanja s ostalim dionicima destinacijske zajednice (mreže). U tu svrhu, korišten je analitički alat matematičkog grafa društvene mreže, u kojem su dionici predstavljeni čvorovima, a njihove veze rubovima istog grafa. Mjerenja su napravljena na globalnoj (grupnoj) razini, u okviru pokazatelja centralnosti, gustoće, kohezije, modularnosti i klasterizacije promatranih mreža. Glavni naglasak je bio na usporednim analizama između varijante u kojoj DMO participira u destinacijskim mrežama, što odražava postojeće stanje i varijante u kojoj je DMO simulacijski izuzet kao dionik u istim mrežama. Time je testirana rezistentnost destinacijskih mreža na dane promjene u njihovoj topološkoj strukturi. U novoj, simulacijski promijenjenoj strukturi bez DMO-a, rezultati nisu pokazali općenito značajnije poremećaje u topološkim strukturama mreža i skupnim karakteristikama (mjerama) u odnosu na prethodnu varijantu. Izuzetak se donekle dogodio u okviru formalnih mreža, i to u primorskoj destinaciji. Generalno gledajući, sam izostanak DMO-a, barem s postojećim institucionalnim određenjem i misijom, ne bi izazvao značajnije poremećaje u destinacijskim upravljačkim procesima. U određenom smislu, realno je očekivati da bi došlo do decentralizacije i stvaranja prostora za inovacije, diverzifikaciju i unaprjeđenje destinacijskog doživljaja.
Kortikalni centri za vidnu percepciju međusobno su povezani spletom uzlaznih i silaznih veza. Dok je uloga uzlaznih putova dobro istražena, uloga silaznih putova nije u potpunosti jasna. Cilj je ...ovoga preglednog rada opisati recentne neurodinamičke modele vidne percepcije koji silaznim kortikalnim putovima pripisuju različite funkcije te evaluirati njihovu relativnu uspješnost u objašnjavanju i integraciji neuroznanstvenih i psiholoških nalaza o interakciji između percepcije i kognicije. U prvome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u usmjeravanju selektivne pažnje na relevantne podražaje. Selektivna se pažnja može usmjeriti na lokaciju u prostoru, na objekt ili na obilježje. Sva tri oblika selekcije može podržati ista umjetna neuronska mreža koja dobiva različite silazne utjecaje. U drugome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u komunikaciji očekivanja o nadolazećim podražajima. Ta hipoteza proizlazi iz modela prediktivnoga kodiranja koji predstavlja opći model kortikalne obrade informacija. Razmotrene su također teorijske alternative prediktivnomu kodiranju. Rezultati neuroznanstvenih istraživanja i neuronskoga modeliranja upućuju na zaključak da silazni putovi mogu prenositi različite informacije ovisno o specijalizaciji neuronske mreže u koju su uklopljeni.
The cortical centers for visual perception are connected by a tangle of bottom-up and top-down pathways. While the role of the bottom-up pathways is well studied, the role of the top-down ones is not yet fully understood. The aim of this review is to describe recent neurodynamic models of visual perception that attribute distinct functions to top-down pathways, and to assess their merits in explaining and integrating neuroscientific and psychological findings on the interaction between perception and cognition. The first part of the review examines the role of top-down pathways in selective attention to relevant stimuli. Selective attention can be directed to a location in space, to an object, or to a feature. All three forms of selection take place in the same artificial neural network, which receives different top-down influences. The second part of the review examines the role of top-down pathways in mediating expectations about upcoming stimuli. This hypothesis is derived from the model of predictive coding, which is a general model of cortical information processing. Theoretical alternatives to predictive coding are also investigated. The results of neuroscientific and neural modeling suggest that top-down pathways convey different types of information depending on the specialization of the neural network in which they are embedded.
Automatska detekcija objekata u moru na slikama nadzornih ili panoramskih kamera otvara mogućnost automatskog praćenja prometa, detekcije neovlaštenoga kretanja, opasnosti ili onečišćenja. U ovom ...radu analiziraju se performanse modela temeljenih na arhitekturi YOLOv7 za zadatak detekcije plovila i plutača na takvim slikama. Modeli su naučeni na vlastitom skupu podataka različitih pomorskih scena izrađenom za tu svrhu, korištenjem prijenosa učenja s modela naučenih na općenitim slikama. Također, ispitane su dvije varijante rukovanja ulazom u mrežu, te je korištenje strategije rezanja ulazne slike značajno poboljšalo rezultate detekcije posebno malih objekata u odnosu na osnovni model.
V članku primerjamo dvodimezionalni (2D) in tridimenzionalni (3D) model usmerjanja šolskih vozil na primeru občine Laško z vidika dolžine prepeljanih kilometrov in porabljenega potovalnega časa. Pri ...3D modelu je cestna mreža položena preko digitalnega modela višin 12,5 metrov, kar daje modelu večjo podobnost z realnostjo. Za uspešno rešitev je v obeh modelih potrebnih 23 kombijev. V 3D modelu je dolžina vseh opravljenih poti za 45,58 kilometrov večja kot v 2D modelu, skupni potovalni čas pa daljši za 1 uro in 14 minut. Ugotovljena razlika je pomembna pri odločanju za izbiro enega ali drugega modela pri reševanju problemov usmerjanja šolskih vozil.
Strojno učenje je predmet istraživanja brojnih znanstvenih i stručnih projekata, i važan sastavni dio sustava koji se koriste u medicini, bankarstvu, računalnoj sigurnosti, komunikaciji i brojnim ...drugim domenama. Jedno je od najaktivnijih područja istraživanja, s konstantnim napretkom i razvojem novih algoritama i pristupa, te poboljšanjem postojećih metoda. Značajan utjecaj na performanse modela strojnog učenja ima skup podataka nad kojim je napravljeno treniranje, odnosno kvaliteta podataka, ravnomjerna razdioba vrijednosti i veličina skupa. To predstavlja potencijalan problem kod metoda strojnog učenja koje zahtijevaju prethodno označene podatke, jer prikupljanje podataka može biti iznimno složeno, skupo i vremenski zahtjevno. U tom slučaju klasičan model strojnog učenja vrlo vjerojatno neće imati dobre performanse. Jedan od pristupa rješavanja ovog problema je primjena učenja prijenosom, u kojem model koristi skup podataka ne samo iz promatrane domene, već i iz druge, idealno srodne domene. U radu su simulirani uvjeti manje raspoloživosti skupa podataka, na kojem su analizirane performanse tri modela temeljena na neuronskim mrežama, od kojih se jedan temelji na prethodno istreniranom modelu. Opisan je postupak kreiranja skupova za treniranje i prezentirani su rezultati analize navedena tri modela s različitim veličinama skupova.
Mreža aktera ruralnog turizma Pavlović, Damir
Acta Economica Et Turistica,
12/2023, Letnik:
9, Številka:
2
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Svrha/Cilj: Cilj ovog rada jest pribaviti kritičku analizu koncepta upravljanja turizmom ruralnog područja u Hrvatskoj, ističući neke kritične točke i logičke nekonzistentnosti. Slijedom toga, ...provedbom istraživanja na konkretnoj studiji slučaja jedne dominantno ruralne regije, odnosno, sveobuhvatnom analizom društvenih mreža dionika, pokazati nesrazmjer u doprinosu tih dionika u turističkim aktivnostima i procesima u odnosu na njihovu participaciju u ukupnom destinacijskom odlučivanju. Ovime bi se mogla potaknuti pitanja reinženjeringa destinacijskog upravljačkog sustava u cjelini, praćenog odgovarajućim zakonskim i statutarnim odrednicama. Dizajn/Metodologija/Pristup: Istraživanje je temeljeno na dvjema teorijskim osnovama: teoriji društvene mreže i teoriji društvene razmjene. Metodom tzv.lančanog referalnog upućivanja kroz anketu prikupili su se podaci o topološkoj strukturi dvije relevantne mreže dionika: cjelovite destinacijske mreže i submreže dionika/dobavljača u ruralnom turizmu (u ovom radu pod radnim nazivom – ruralna submreža). Sveobuhvatna analiza dobivenih mreža rezultirala je relevantnim parametrima centralnosti (topološkim pozicijama) aktera u njima, na osnovi kojih je bila moguća provedba korelacijske analize dviju promatranih mreža, čiji su rezultati u konačnici adekvatno interpretirani, vodeći rezolutnim zaključcima. Rezultati: Rezultati analize govore da akteri ruralnog turizma nisu razmjerno zastupljeni u participaciji odlučivanja kod donošenja najvažnijih odluka u destinaciji u odnosu na njihovu topološku poziciju, odnosno sudjelovanje u operativnim turističkim procesima. Takva neusklađenost upućuje, između ostalog, na neophodnost razmatranja uvođenja novog, prilagodljivijeg institucionalnog i organizacijskog sustava u upravljanju ovakvim tipom destinacije. Originalnost/Vrijednost: Uz relativno rijetko korištenu metodologiju, koja je primijenjena u ovom radu na specifičnom kvalitativnom uzorku, rezultati istraživanja pokazali su mogući način pronalaženja alata i pristupa u institucionalnom restrukturiranju za učinkovito upravljanje turističkom destinacijom.
Purpose: The purpose of this paper is to critically analyse tourism management of Croatian rural area, emphasising critical points and logical inconsistencies. Consequently, research into a specific case study of a dominant rural region, i.e., a comprehensive analysis of stakeholders’ social networks, the aim is to show disproportions in the contributions of these stakeholders in tourism activities and processes in relation to their participation in the total destination decisionmaking. This could prompt raise questions of reengineering of the destination management system as a whole, followed by the corresponding legal and statutory determinants. Design/Methodology/Approach: The research is based on two theoretical bases: the social network theory and the social exchange theory. Via the method of chain referral sampling through a survey, data on the topological structure of two relevant stakeholder’s networks were gathered: the overall destination network andresulted in relevant parameters of centrality (topological positions) of actors in them, based on which it was possible to conduct a correlation analysis between the two observed networks, the results of which were finally adequately interpreted leading toward resolute conclusions. Results: The results of the analysis show that actors in rural tourism are disproportionately represented in decision-making participation upon making the most important decisions about the destination in relation to their topological position, i.e., participation in operational tourism processes. Such disproportion indicates the necessity, among others, of considering the introduction of a new, more adaptable institutional and organisational system in managing this type of destination. Originality/Value: Beside the relatively rarely used methodology, applied to a specific qualitative sample in this paper, the research results showed a possible way of finding tools and approaches in institutional restructuring aimed at effective management of a tourism destination the subnetwork of stakeholders/suppliers in rural tourism (hereinafter under the working title – rural subnetwork). A comprehensive analysis of the obtained networks.
Predmet ovog rada je simetrija i asimetrija nacionalizma i globalizma kao kvalitativan društveni odnos determinisan logosnim valentnostima (značaj, značenje i smisao) njihovih strukturnih segmenata. ...Cilj je otkrivanje simetrijskih i asimetrijskih mreža nacionalizma i globalizma koje prate njihove pozitivne i negativne dimenzije. Nacionalizam je, u osnovi, refleksija nacije i kao takav, sadrži sve bitne protivrečnosti nastajanja i razvoja nacije, njene povijesne i metafizičke kategorijalnosti. Nacionalizam kao cjelovit društveni fenomen, genetički strukturiran, može se sociološki identifikovati i objasniti, jedino kao simetrija njegovih pozitivnih i negativnih komponenti. Ne postoji “čista” nacija u idealno-tipskoj formi, koja reflektuje samo pozitivni nacionalizam, ali ni nacija koja reflektuje samo negativni nacionalizam. Redukovanje nacionalizma samo na njegovu negativnu stranu onemogućava otkrivanje njegove pozitivne strane. Refleksija nacionalizma nužno se odvija u državi, u kojoj pravo građanstva znači zadobijanje novog, višeg nivoa slobode, a to je jedina logika nacije. Nacija, država i građanin su tako, neodvojivi subjekti određene demokratske zajednice. Globalizam nije samorefleksija globalnog, već refleksija identitetskih simetrija pojedinih društava-država, koja obuhvata svestranu razmjenu njihovih fundamentalnih ljudskih vrijednosti i interesa. Centralno pitanje je na kojim kvalitativnim sadržajima se održava vladajuća simetrija globalizma i njena veza sa (ne)promjenjivošću suštine načina proizvodnje društvenog života. Odgovor na ovo pitanje nije moguć, bez identifikovanja simetrijskih mreža nacionalizma i globalizma, i njihovog kvalitativnog posredovanja, u kojem posebno značajnu ulogu ima država. Ovdje je sadržan originalan teorijsko-metodološki pristup u sociološkom razumijevanju simetrične refleksivnosti nacionalizma i globalizma u savremenom društvu. Teorijsko-empirijsko i sociološko imaginativno otkrivanje karaktera simetrije i asimetrije nacionalizma i globalizma, jedino može voditi naučno objektivnom i istovremeno društveno angažovanom znanju.
The subject of this paper is the symmetry and asymmetry of nationalism and globalism as a qualitative social relation determined by the logos valences (significance, meaning, and sense) of their structural segments. The aim is to establish symmetrical and asymmetric networks of nationalism and globalism that follow their positive and negative dimensions. Nationalism is, basically, a reflection of the nation that contains all the essential contradictions of the emergence and development of a nation, as well as its historical and metaphysical categorisation. Nationalism as a comprehensive, genetically structured social phenomenon can be socially identified and explained only as a symmetry of its positive and negative components. There is no ‘pure’ nation in an ideal-type form, which reflects only positive nationalism, and neither is there a nation that reflects only negative nationalism. Reducing nationalism only to its negative side prevents the discovery of its positive side. The reflection of nationalism necessarily takes place in a state where the right of citizenship means acquiring a new, higher level of freedom, constituting the only logic of the nation. Thus, the nation, state, and citizen are inseparable subjects of a certain democratic community. Globalism is not a self-reflection of the global but rather a reflection of identity symmetries of individual societies-states, which encompasses a comprehensive exchange of their fundamental human values and interests. The central question is what qualitative contents maintain the dominant symmetry of globalism and its relation to the (in)variability of the essence of social life generation. The answer to this question is not possible without the identification of symmetric networks of nationalism and globalism and their qualitative mediation, in which the state plays a particularly important role. They contain the original theoretical and methodological approach in the sociological understanding of the symmetrical reflexivity of nationalism and globalism in contemporary society. Only the theoretical and empirical as well as sociological and imaginative discovery of the nature of symmetry and asymmetry of nationalism and globalism can lead to scientifically objective and, at the same time, socially engaged knowledge.
Poljoprivredna je proizvodnja od velike važnosti za prehranu ljudi i životinja. Budući da su potrebe za hranom svaki dan sve veće, a razina šteta se, ovisno o kulturi, umnogome ne mijenja, potrebno ...je naći nova rješenja. Svaki uzgoj bilja prati i njegova problematika ekonomski značajnih štetnih organizama i stresa uzrokovanog vanjskim i unutrašnjim čimbenicima. Takvi se problemi ne mogu više nadgledati samo ljudskim okom, pogotovu na većim parcelama, pa se rješenja traže u područjima precizne poljoprivrede. Suvremene tehnike uzimanja i obrade vizualnih podataka usmjerene su prema automatskom analiziranju usjeva preko slika i tako uvelike skraćuju vrijeme i rad inače potreban za otkrivanje prve pojave štetnih organizama i abiotskog stresa. Tehnike analize slika omogućuju lakše određivanje stupnja razvoja štetnog organizma (štetnika, biljnih bolesti, korova), klasifikaciju biljaka na zdrave i zaražene te otkrivanje biljnog stresa. Cilj je ovih analiza provjeriti zdravstveno stanje većeg broja biljaka u kraćem vremenu te predvidjeti mogućnost razvoja štetnog organizma i stresa bilja. U tu se svrhu danas koristi umjetna inteligencija kao najbolje rješenje. Ove tehnike i metode moraju biti brže, bolje i ekonomičnije od ljudskog rada. Rad rasvjetljuje nove spoznaje u području istraživanja i primjena tehnika detekcije štetnih organizama i stresa biljaka obradom vizualnih podataka usmjerenih kao alat za pomoć agronomu te pregledom dostupnih istraživanja u fitomedicini.