Preko Grgarske kotline in Čepovanskega dola poteka naravni prehod iz nižine Vipavske doline v dolino reke Idrijce in v zgornjo Soško dolino ter proti zahodu na Banjško planoto. V železni dobi je ...pomembno vlogo ob tej komunikaciji imelo gradišče nad Grgarjem, na vrhu osamelca Grašišče. Strateška lega naselja je omogočala nadzor nad potmi, okoliška rodovitna ravnica je ponujala ekonomsko zaledje.
Med zaščitnimi arheološkimi raziskavami leta 2005 je bilo na severnem pobočju Grašišča odkrito obzidje s podpornima zidovoma, na položnejšem severovzhodnem pobočju pa utrjena podporna terasa. Naselje sodi v čas bronaste in železne dobe, občasna poselitev sega tudi v rimsko obdobje.
Poselitev dokazujejo tudi najdbe, odkrite leta 1977 ob gradbenih posegih na jugovzhodnem pobočju Grašišča in 1978, 2001 in 2005 na površini osrednjega dela gradišča.
V članku so predstavljeni rezultati interdisciplinarnih raziskav naselbine v Stopercah, ki je bila raziskana leta 2009 ob gradnji vzporednega plinovoda v Halozah. V pozni neolitik je opredeljena ...jama (SE 128) s keramičnim inventarjem savske skupine lengyelske kulture, večina mlajših ostalin pa pripada naselju lasinjske kulture iz zgodnje bakrene dobe. Naselje je obsegalo v raziskanem delu vsaj štiri hiše, grajene s stojkami, zemljanko z ognjiščem in šest manjših lesenih objektov. Analiza najdb in rezultati datiranja z metodo radioaktivnega ogljika 14C po postopku AMS kažejo, da je poznoneolitska jama iz sredine 5. tisočletja pr. n. št., naselje lasinjske kulture pa iz konca 5. ali začetka 4. tisočletja pr. n. št. Arheobotanične analize kažejo, da so v zgodnji bakreni dobi za gradnjo uporabljali pretežno les venčasto poroznih listavcev, analize semen pa na gojenje vsaj dveh vrst pšenic (Triticum monococcum in T. dicoccum). Maloštevilni živalski ostanki pripadajo prašiču (Sus sp.).
U radu se navode i analiziraju obilježja povijesno-prostornog razvoja Gline od njezina osnutka tridesetih godina 18. stoljeća izgradnjom bastionske utvrde na ušću rijeke Maje u Glinu, do sredine 19. ...stoljeća, kada je formirana osnovna urbana struktura mjesta sa svim svojim vrijednostima na kojima počiva kulturnopovijesni i prostorni identitet današnjega grada. Razvoj Gline prati se na temelju poznatih i nekoliko dosad neobjavljenih kartografskih izvora.
Arheološkim istraživanjima na lokalitetu Osijek – Ciglana i Zeleno polje utvrđeni su ostaci naselja iz brončanoga i željeznoga doba. Najstarije naselje, osnovano tijekom srednjega brončanog doba, ...kontinuirano je živjelo do starije faze kasnoga brončanog doba. Nakon dužega hijatusa, položaj je ponovno naseljen u mlađoj fazi starijega željeznog doba te zatim ponovno u kasnolatenskome razdoblju. Istraženost veće površine omogućila je praćenje promjena u strukturi i organizaciji naselja, dok provedene arheozoološke i arheobotaničke analize svjedoče o privredi stanovništva naseljenoga na istome prostoru tijekom dužega vremenskog razdoblja. Na brončanodobnom naselju najveće su promjene primjetne na prijelazu starije u mlađu srednjobrončanodobnu fazu, što se poklapa s nestankom inkrustirane keramike srednjega brončanog doba te nešto češćom pojavom materijala kakav se pripisuje kulturi grobnih humaka. Rezultati arheozooloških i arheobotaničkih analiza pokazuju kako se, bez obzira na promjene arheoloških kultura i razdoblja, privreda stanovništva naseljenoga na istome mjestu nije bitno mijenjala.
Archaeological research at the site of Osijek – Ciglana and Zeleno polje revealed remains of a Bronze and Iron Age settlement. The earliest settlement was established during the Middle Bronze Age and was continually settled till the early phase of the Late Bronze Age. After a long hiatus, the site was settled again in the late phase of the Early Iron Age and in the Late La Tène period. Excavation of a larger area enabled researchers to track changes in the structure and organization of the settlement, while the conducted archaeozoological and archaeobotanical analyses testified to the economy of a population settled in the same area over a longer period of time. In the Bronze Age settlement, the most significant changes are noticeable at the turn of the early to the late phase of the Middle Bronze Age, which corresponds to the disappearance of encrusted pottery of the Middle Bronze Age and somewhat more common appearance of material assigned to the Tumulus culture. The results of archaeozoological and archaeobotanical analyses show that, regardless of the changes of archaeological cultures and periods, the economy of the population settled in the same area did not significantly alter.
V članku so celovito predstavljeni sledovi poselitve iz zgodnje bakrene dobe, odkriti v letih 1988 in 1989 ob gra- dnji orglarske delavnice v Spodnjih Hočah. Raziskave so med drugim razkrile pet ...naselbinskih jam, jame za stojke ter lončenino in kamnita orodja iz tega časa. Keramično gradivo kaže tehnološke, oblikovne in ornamentalne značilnosti lasinjske kulture in ne odstopa od gradiva, ki ga poznamo iz sočasnih bližnjih naselij v Podravju in Dravinjskih goricah. Povezave se kažejo predvsem s sočasnimi naselji na Dolenjskem, Gorenjskem in Štajerskem, v nekoliko manjši meri z naselji v Prekmurju in na zahodnem Madžarskem.
Udomiteljstvo je jedan od oblika skrbi za djecu koji se javlja kao alternativa institucionalnom zbrinjavanju djece, a njegova je prednost upravo u činjenici obiteljskog okruženja. Cilj ovog ...istraživanja bio je dobiti uvid u iskustva udomitelja pripadnika romske nacionalne manjine (N = 7) u pružanju udomiteljske skrbi za djecu u romskim naseljima u Međimurskoj županiji. Dobiveni rezultati pokazuju da je romske udomitelje na udomiteljstvo potakla želja za pružanjem primjerene skrbi djeci, postojanje uvjeta za bavljenje udomiteljstvom, kao i iskustvo udomiteljstva u vlastitoj obitelji. Sudionici u ovom istraživanju kao otežavajuće okolnosti u pružanju udomiteljske skrbi navode razne reakcije sumještana na njihovo bavljenje udomiteljstvom, ponašanje bioloških roditelja djece, ponašanja djece te život u romskom naselju zbog specifična načina života Roma. Osnažujuće okolnosti u pružanju udomiteljske skrbi su: socijalna podrška, tzv. emocionalni ‘efekti’ udomiteljstva na udomitelje kao i život u romskom naselju zbog očuvanja kulture, jezika i pripadnosti. Praktična je implikacija istraživanja produbljivanje razumijevanja ovoga tematskog područja, a rezultati, osim za promišljanje o budućim istraživanjima, pružaju smjernice za praktično djelovanje na razini poboljšanja kvalitete skrbi i brige za romsku djecu u udomiteljskoj skrbi te unapređenju podrške romskim udomiteljima u skladu s njihovom tradicijom i kulturom.
Prilikom primarne obrade ulomaka antičkog i kasnoantičkog staklenog posuđa, kao i preostale staklene građe s lokaliteta Lobor – Majka Božja Gorska, primijećeno je da velik broj posuda pripada ...kasnoantičkim čašama, posebno onima s ravno odrezanim obodom. Točnije, od 118 tipološki odredivih ulomaka staklenih posuda iz Lobora, njih 75 pripada čašama s ravno odrezanim te peharima sa zadebljanim obodima, kao i zdjelicama koje su im morfološki srodne. Navedene posude izrađene su tehnikom slobodnog puhanja i različitih su nijansi zelene i žutozelene boje. Bezbojni primjerci su rijetki. Najveći broj je neukrašen, a zabilježen je po jedan primjerak ukrašen apliciranjem tamnoplavih staklenih niti i kaplji, brušenjem horizontalnih linija i jedan primjerak s narebrenom površinom stijenki izvedenom tzv. optičkim puhanjem. Pretpostavlja se da su kasnoantičke staklene posude iz Lobora izrađene u radionicama Porajnja, Podunavlja i sjevernoitalskog područja. Iako se ovakve staklene posude ne ubrajaju u luksuzne predmete, jedan su od pokazatelja razine svakodnevnog života u utvrđenom visinskom naselju u Loboru u razdoblju između 3. i 6. st., kao i povezanosti tog naselja s ostatkom kasnoantičkog prostora između Mediterana i sjevernih granica Rimskog Carstva.
Na arheološkom lokalitetu Đurđevac-Sošice kroz četiri arheološke
kampanje Muzeja grada Koprivnice, između 2016. i 2019.
godine, istražen je razvoj srednjovjekovnih sakralnih objekata
i pripadajućeg ...im groblja kroz četiri horizonta pokapanja. Lokalitet
je poznat duže vrijeme, a u literaturi se naziva „Pri turnu“ ili
„Za turnom“ prema ostacima crkvenog zvonika vidljivima još u
prvoj polovini 20. stoljeća. Istraživanjima je potvrđeno korištenje
položaja kao groblja prije najstarije potvrđene crkve iz 12.
ili prve polovine 13. stoljeća, a koja je kroz naselje sv. Jurja posredno
dokumentirana i u jednoj ispravi iz 1270. godine. Crkva je
tada mogla biti drvena, dok je prva zidana crkva izgrađena oko
1300. godine i u svom je osnovnom tlocrtu uz manje građevinske
intervencije u uporabi sve do prijelaza 15. u 16. stoljeće, kada se
izgrađuje veća kasnogotička crkva sa zvonikom na zapadnom
pročelju. Kroz čitavo to vrijeme prostor crkve i okoliš korišten je
kao groblje, od kojeg su istražena 243 kosturna groba. Brojnost
grobnih nalaza pokazuje da je riječ o značajnom sakralnom lokalitetu
oko kojega se prostiralo naselje prema sjeveru (Sošice
2) i jugoistoku (Sošice 3). Provedena arheološka i povijesna istraživanja
potvrdila su da se tijekom razvijenoga i kasnoga srednjega
vijeka na Sošicama nalazilo središte važne Župe sv. Jurja
u crkvenoj organizaciji Gornjokomarničkog arhiđakonata, kao i
(trgovišnog) središta vesnikata u upravnoj organizaciji dvojnog
vlastelinstva Prodaviz/Đurđevac.
U članku se raspravlja o novom nalazu dvaju keramičkih ulomaka s neolitičkog nalazišta Barice u Smilčiću pronađenih pri iskopavanju 2016./2017. Ulomci pripadaju keramičkom predmetu koji svojim ...oblikovnim karakteristikama pokazuje izrazitu sličnost s krovovima keramičkih modela nastambi poznatih s niza neolitičkih nalazišta na području jugoistočne Europe. Budući da se svi slični nalazi interpretiraju kao posebna vrsta žrtvenika, i nalaz iz Smilčića mogao bi pripadati istoj skupini nalaza, tim prije što je s istog nalazišta poznat jedan sličan primjerak pronađen u nepoznatom kontekstu na iskopavanjima 1956. – 1959. i 1962. S obzirom na motive izvedene
na uščuvanim dijelovima stijenki, nalaz je opredijeljen u srednji neolitik i pripisan danilskoj kulturi.
U radu su prikazani rezultati zooarheološke analize osteoloških ostataka domaćih i divljih životinja s gradine Vrčevo u Ravnim kotarima. Uzorci su prikupljeni prilikom arheoloških istraživanja 2012. ...godine, prilikom kojih je definirano više naseobinskih horizonata koji su potvrđeni nalazima podnica i vatrišta. Nalazi, kao i rezultati prvih radiokarbonskih analiza potvrdili su kontinuitet naselja od srednjega brončanog doba sve do kraja starijega i početka mlađega željeznog doba. Rezultati zooarheološke analize pokazali su da kroz oba razdoblja postoji kontinuitet u uzgoju stoke sitnog zuba (ovca i koza), dok je moguća promjena vidljiva u uzgoju goveda. Čini se da posebno mjesto u brončanodobnoj zajednici zauzima pas uz kojeg se veže ritualna praksa.
PDF
