Akademski časopisi imaju značajnu ulogu u razvoju svake znanstvene discipline.
Naslovi su članaka objavljenih u tim časopisima također važni jer, odražavajući sadržaj
članaka, odražavaju znanstvena ...istraživanja unutar znanstvene discipline.
Cilj je istraživanja bio da se na temelju analize provedene na uzorku od 654 naslova
članaka iz dva različita kineziološka časopisa – Research Quarterly for Exercise and Sport i
Kinesiology, utvrdi postoje li razlike u strukturi naslova te u vrsti informacije koju naslov
pruža potencijalnim čitateljima. Struktura je naslova podrazumijevala šest kategorija:
naslovi u obliku nominalne skupine, složeni naslovi (pritom se podrazumijevaju naslovi
koji se sastoje od dvije nominalne skupine), naslovi u obliku rečenice (u afi rmativnome ili
negativnome obliku), naslovi u obliku pitanja, složeni naslovi u kojima je jedan u obliku
nominalne skupine, dok je drugi u obliku pitanja te složeni naslovi u kojima je jedan
dio u obliku nominalne skupine, a drugi u obliku rečenice. Što se vrste informacije koju
naslov pruža potencijalnome čitatelju tiče, naslovi su podijeljeni također u šest kategorija:
naslove koji navode predmet istraživanja bez dodatnih informacija (što), naslovi koji navode
predmet istraživanja i informaciju o uzorku (što i tko), naslovi u kojima je informacija
o predmetu istraživanju dopunjena informacijom o relaciji (učinak, usporedba, utjecaj,
razlika itd.) među promatranim pojavama (što i relacija), naslovi u kojima su predmet
istraživanja i podatak o promatranome odnosu među pojavama dopunjeni i podatkom o
uzorku (što, relacija i tko), naslovi koji osim informacije o predmetu istraživanja sadrže i
informaciju o statističkoj metodi analize podataka (što i kako) te naslovi u kojima se osim
podatka o predmetu istraživanja i statističkoj metodi nalazila i informacija o uzorku na
kojemu je istraživanje provedeno (što, kako i tko).
Za analizu razlika između dva časopisa u strukturi naslova i vrstama informacija
koje se u njima nalaze upotrijebljen je hi-kvadrat test. Analiza je pokazala da su se naslovi
u dva analizirana časopisa razlikovali i po strukturi i po vrstama informacija koje se u
njima nalaze. Stoga se može zaključiti da je uređivačka politika odlučujući, ali ne i jedini,
čimbenik i za odabir formata strukture naslova i za odabir informacija koje naslov pruža
potencijalnome čitatelju.
U članku se razmatra figurativnost u novinskim naslovima uopće i posebno
tropi, s ciljem da se pridonese osvještavanju njihovih mogućih uloga i da se
upozori na odgovornost njihove upotrebe. Naslov ...je određen kao donekle autonomna
vrsta teksta koja pripada žanru takozvanih malih tekstova, s izrazitim
autoreferencijalnim obilježjima. Figure u naslovima više djeluju u sklopu njihove
pragmatičke nego semantičke funkcije. No te dvije funkcije teško je razgraničiti
u glavnom zadatku naslova – da privuče pozornost i organizira razumijevanje
naslovljenog teksta. Tropi u novinskim naslovima obično nisu
novi, češće se javljaju u naslovima takozvanih mekih vijesti i obično ih nema u
dugim naslovima. Uloge tropa u naslovima ilustrirane su primjerima svrstanim
u podvrste tropa, koji su definirani kao različite vrste zamjene običnog izraza
manje običnim: zamjene po sličnosti (metafora, usporedba, personifikacija
i antonomazija), zamjene po prostorno-vremenskom i uzročno-posljedičnom
odnosu (metonimija i singdoha), metaforičko-metonimijske zamjene (perifraza
i opisi tjelesnih kretnji), zamjene po suprotnosti (ironija), zamjene po
jačini (hiperbola) te dvosmislice i aluzije. Komentiran je čest postupak označivanja
tropa navodnicama ili kurzivom. Najzastupljeniji trop je metafora; asteizam
i litota vjerojatno su rijetki zbog sklonosti publicističkog funkcionalnog
stila (i naslovljavanja naročito) isticanju negativnosti i pojačanju. Imanentno
figurativan zbog svojeg privilegiranog položaja u odnosu na naslovljeni tekst i
svoje izloženosti, naslov s tropom obavlja svoje uloge ujedno implicitno i pojačano.
Zato je naročito potrebno svratiti pozornost na odgovornost u naslovljavanju
uopće, a naročito u figurativnom. Tropi, kao i druge figure, mogu biti
upotrebljeni tako da povećaju informativnost naslova i da duhovitom dosjetkom
uspostave ozračje pogodno za komunicaranje, ali mogu poslužiti i kao jako sredstvo izražavanja i potvrđivanja stavova, pa i za poricanje tuđeg identiteta
porugom.
Članak donosi tekstualnu analizu uzorka naslova objavljenih na naslovnim
stranicama Večernjeg lista u dva u socio-kulturnom pogledu različita razdoblja:
1988., u razdoblju kasnog socijalizma i 2000., ...deset godina nakon početka
tranzicijskih procesa. Cilj rada jest ustanoviti i analizirati pomake unutar određenog diskursnog tipa i dovesti ih u vezu sa širim promjenama u društvu.
Metodološki se postupak, koji obuhvaća dvije razine analize, lingvističku i
intertekstualnu, oslanja na metodološki okvir Kritičke diskurzivne analize,
kako ga je osmislio britanski lingvist Norman Fairclough, koji je u ovom radu
dopunjen ‘društvenom semiotikom’ britanskih lingvista, Gunthera Kressa i Thea
van Leeuwena.
Rasprava je posvećena povijesti visokog školstva u Europi i Hrvatskoj. Podijeljena je u tri dijela. U prvom dijelu se govori o počecima i razvitku prvih oblika visokog školstva u Italiji i ...Francuskoj, kao zemljama koje su zbog posebnih povijesno-kulturnih okolnosti u tom pogledu prednjačile u Europi. Osobita pozornost je usmjerena pravno-povijesnom tumačenju složenog nazivlja za visoke škole s posebnim naglaskom na pojam generalnog učilišta (lat. studium generale) kao sinonim najviše visokoškolske ustanove ili sveučilišta. Drugi dio govori o visokom školstvu u dominikanskom redu, koji je u tome prednjačio među crkvenim redovima, s posebnim osvrtom na njegovu visokoškolsku usmjerenost, školski program, akademske naslove i vrste učilišta, među kojima generalna učilišta čine najviši vrh. U trećem dijelu se raščlanjuju povijesno-politički i kulturni odnosi Hrvatske sa susjednom Italijom kao kolijevkom visokog školstva, što je g. 1396. dovelo do osnivanja prvog sveučilišta na hrvatskom tlu: generalnog učilišta u Zadru. Autor opisuje političko-kulturne okolnosti njegova nastanka, njegov ustroj, akademske naslove koje su podjeljivala njegova dva fakulteta (teološki i filozofski), njegov međunarodni karakter, pravni položaj u Mletačkoj Republici te uvjete u kojima je djelovalo sve do njegova zatvaranja 1807., u doba francuske okupacije Dalmacije.
