Na dubini 4 – 4,7 metra na morskom dnu u uvali Soline, istočno od grada Korčule, otkrivena je podmorska struktura za koju smatramo da je nastala ljudskim radom. Prostor oblika donekle pravilnog ...sedmerokuta definiran je kamenom obalom, a središnji dio, površine oko hektara, nasut je lomljenim vapnencem. Lokalitet je s korčulanskim kopnom spojen prevlakom dužine četrdesetak metara. Rekognosciranjem i arheološkim iskapanjima nađena je veća količina keramičkih ulomaka, kamenih i koštanih alataka te ostataka prehrane. Analizom keramičkih ulomaka vrijeme korištenja određeno je u mlađu neolitičku fazu poznatu po hvarskom stilu u dekoriranju posuda.
Razlozi zašto neolitički stanovnici grade umjetni poluotočić nisu nam poznati. Motive vezane uz gospodarske ili fortifikacijske razloge isključujemo, a pažnju smo usmjerili prema iskonskoj ljudskoj potrebi za oplemenjivanje prostora i ostavljanje u njemu vlastitog, specifičnog „otiska“. Nekadašnje naselje se danas nalazi ispod mora zbog transgresija, odnosno podizanja razine mora. Vrijeme korištenja lokaliteta određujemo u sredinu petog milenija prije Krista, a od tada do danas se je razina mora podigla za nešto više od pet metara. Nalazi sličnih i donekle istovremenih potopljenih prapovijesnih struktura posljednjih godina su zabilježeni na više jadranskih lokacija.
The third publication in which an international group of researchers, under management of collaborators of the Institute of Archaeology at the Scientific Research Centre of the Slovenian Academy of ...Sciences and Arts (ZRC SAZU) from Ljubljana, studies problems of pile-dwelling inhabitation of the Ljubljansko barje, introduces results of researches performed at pile-dwelling settlements Stare gmajne, Blatna Brezovica and Veliki Otavnik Ib, i.e. settlements dating to the 2nd half of the 4th millennium BC.
Na trasi buduće dionice autoceste A5 Beli Manastir – Osijek tijekom 2014. i 2015. godine istraživan je lokalitet AN 2 Beli Manastir – Popova zemlja. Na istraženome prostoru utvrđena su dva horizonta ...obitavanja, antički i prapovijesni. Antičkom horizontu, koji je datiran u 3. stoljeće, pripisuju se dvije peći za proizvodnju opeke, dječji grob te ukopi jama s nalazima. Prapovijesnome horizontu pripadaju brojni ukopi jama i kanala od kojih su najznačajniji ukopi jamskih objekata velikih dimenzija, zatim grobovi s ukopom pokojnika u zgrčenome položaju te kanal za regulaciju protoka vode koji dominira prostorom svojom veličinom i razvedenošću. Na osnovi analognih primjera ulomaka keramike i ukrasa te rezultata analize kosturnih ostataka metodom 1⁴C, prapovijesni život na lokalitetu odvijao se kroz neolitičke i eneolitičke kulture.
Lokvica je jedna od najravnijih i najplodnijih površina Blatskog polja s većim brojem danas aktivnih bunara. Godine 2015. i 2016. s površine vinograda obitelji Franulović Prcalo prikupljena je veća ...količina zanimljivih arheoloških predmeta vjerojatno izbačenih na površinu prilikom izgradnje i uređenja obližnjeg vodocrpilišta. Potaknut ovim nalazima, autor je 2016. predvodio iskapanje sonde pa u ovom članku donosi analizu prikupljenih i iskopanih keramičkih predmeta te predmeta od cijepanog kamena. Količina „ceramice figuline“, način ukrašavanja i prevlačenja površine fine keramike upućuje na mlađu, a vjerojatno i srednju fazu razvoja srednjeg neolitika. Lokvica je za sada jedino poznato i prvo istraživano neolitičko nalazište na otvorenom na Korčuli i okolnim otocima. U to doba na Lokvici se nalazilo naselje lokalnih stočara koji su prehranu dopunjavali lovom i ribolovom, a buduća istraživanja će pokazati u kolikoj su mjeri obrađivali zemlju. Za sada je potvrđena gospodarska, ali i kulturna povezanost Lokvice sa susjednim lokalitetima te s jugom Apeninskog poluotoka i njena pripadnost širem Jadransko – jonskom krugu srednjoneolitičke slikane keramike.
Rad se bavi pregledom doprinosa S. Dimitrijevića poznavanju kasnoga neolitika istočne Hrvatske kroz aspekt njegova rada u Bapskoj. Taj je rad povezan sa cjelokupnim opusom Dimitrijevićeve arheološke ...aktivnosti u Slavoniji i zapadnom Srijemu, koji je iznjedrio, između ostalih, kronologije starčevačke i sopotske kulture.
U članku se iznose rezultati istraživanja provedenih od 2010. do 2011. i 2013. na neolitičkom nalazištu impresokeramičke i danilske kulture Pokrovnik kod Drniša, na kojem su već prethodno iskopavanja ...vodila dva druga istraživača: Z. Brusić 1979. i A. M. T. Moore 2006. Uz osnovne podatke o stratigrafskim odnosima i općoj kulturološkoj slici te ostatcima različitih vrsta nastambi, izlaganje je posebno koncentrirano na otkriće masivnih kamenih struktura čije postojanje nije ustanovljeno samo arheološkim iskopavanjem nego je geofizičkim istraživanjima potvrđeno na čitavoj površini nalazišta. Masivnost i broj tih struktura upućuju na postojanje složenog sustava ograđivanja naselja istovrsnim kamenim strukturama.
Istraživanja na nalazištu Bršadin – Pašnjak pod selom 2016., 2018. i 2019. godine provedena su u dvije sonde od kojih je sonda 1 istražena do zdravice, a sonda 2 u gornjih 80 cm (Botić 2017a; 2017b; ...2019). Tijekom tri sezone istraživanja u sondi 1 definirano je više objekata koji pripadaju kasnoneolitičkome sloju te je dobivena serija radiokarbonskih datuma na uzorcima životinjskih kostiju koja je omogućila izradu preliminarnoga kronostratigrafskog prikaza. Naselje i njegova okolica su tijekom prošlosti bili znatno izmijenjeni i devastirani, pa je stvaran opseg i tip naselja teško odrediti. Najvjerojatnije je riječ o tel naselju koje je, osim kasnoneolitičkoga sloja, najvjerojatnije sadržavalo i slojeve kasnijih razdoblja. Stratigrafija kasnijih razdoblja je poremećena, ali je u površinskim slojevima sonde 2 prikupljena veća količina pokretne građe koja upućuje na taj zaključak. Sačuvani kasnoneolitički slojevi u visini od približno 2 m ukazuju na kraći vremenski period okupacije od 200 godina, tj. vrijeme kraja faze Vinča C, cijele faze Vinča C–D i početka faze Vinča D prema Milojčićevoj klasifikaciji (Milojčić 1949; Tasić et al. 2016: 825, Fig. 17) te kasnom stupnju Sopot III i stupnju Sopot IV (Dimitrijević 1968; Marković 2012).
Arheološki lokaliteti na području Općine Lovas već su od ranije
poznati široj arheološkoj javnosti, prije svega zbog otkrića ostave
zlatnih i brončanih nalaza još sredinom 20. stoljeća. Spomenuta
...ostava danas se čuva u stalnom postavu Arheološkog muzeja
u Zagrebu. Muzej je u tri navrata, 2011., 2017. i 2018. godine, provodio
arheološka istraživanja na području Općine Lovas. Tijekom
istraživačkih sezona provođen je sustavni arheološki terenski
pregled te su otvorene probne sonde na različitim položajima, s
ciljem da se utvrdi stanje očuvanosti zatečenih arheoloških slojeva.
U ovom je radu predstavljena trenutna spoznaja o arheološkoj
topografiji Općine Lovas koja je znatno unaprijeđena istraživanjima
2011., 2017. i 2018. godine.
PDF
