Istraživanje nalazišta Bršadin – Pašnjak pod selom provedeno je tijekom lipnja 2018. godine, a obuhvatilo je nastavak istraživanja Sonde 1 na istočnom dijelu nalazišta. Ispod sloja pepela definiranog ...2016. godine, otkriveni su dijelovi djelomično gorenog sloja sastavljenog od više mikroslojeva. Sloj je u istočnom i zapadnom dijelu bio presječen kanalima u kojima su definirani ostaci velikih drvenih stupova. Ovi su kanali korišteni u barem dvije faze. U zapadnom dijelu sonde definiran je još jedan kanal s manjim stupovima, a svi su kanali bili paralelni i položeni smjerom sjever – jug. Ostaci tanjih podnica od žute nepečene gline definirani su u sjeverozapadnom i sjeveroistočnom dijelu sonde, u nekoliko slojeva. U sjeverozapadnom uglu sonde, u sloju između dviju podnica, istražen je dio manje jame koja je bila ispunjena nepečenim glinenim kuglama. Dio pokretnih nalaza pripada sopotskoj kulturi, a keramički nalazi finije fakture upućuju na postojanje prisutnosti populacije ili direktnih utjecaja vinčanske kulture (prijelazne faze C/D i faze D1). Serija radiokarbonskih datuma odgovara istim fazama na telu Vinča – Belo brdo.
Na sopotskom lokalitetu Golubovac/Sadice je provedeno arheološko istraživanje kojim je utvrđena visoka koncentracija naseobinskih struktura kao što su manje i veće otpadne jame, kanali za temeljenje ...i ukopi za stupove. U radu se predstavljaju keramički nalazi iz dvije otpadne jame. Prema tipološko–kronološkim karakteristikama arheoloških nalaza lokalitet pokazuje elemente posljednje faze sopotske kulture.
U ovom radu predstavljena je keramička figurica iz srednjeg neolitika pronađena u špilji Pupićina peć u sjeveroistočnoj Istri. Figurica je najvjerojatnije antropomorfna, a sačuvane su samo noge i ...donji dio trupa. Ovo je jedina do sada objavljena neolitička figurica iz Istre i jedna od malobrojnih s hrvatske obale i zaleđa koje su ovdje također detaljnije opisane. Najbliže tipološke paralele za figuricu iz Pupićine peći mogu se pronaći u Bugarskoj, u obliku kamenih figurica/privjesaka M-formi, te u obliku figurica žena/žaba iz Grčke, Makedonije i Turske. Na kraju se diskutira o funkciju i značenju figurica općenito, te su navedene neke spekulacije o značenju figurice iz Pupićine peći.
U radu su predstavljene tipološke i stilske karakteristike keramičkih nalaza ranog neolitika iz Konjevrata. Riječ je o keramičkim nalazima otkrivenim na nalazištu ranog neolitika smještenom ...neposredno uz crkvu sv. Ivana, na mjestu današnjeg groblja u Konjevratima. Istraživanja pod vodstvom M. Menđušića provedena su 1988. – 1990. i 1998. godine. Keramički materijal pohranjen je u Muzeju grada Šibenika, a pripada tipičnom repertoaru kulture impresso keramike. Na temelju stilsko-tipološke analize i radiokarbonskih datuma moguće ga je pripisati samom početku ranog neolitika istočnog Jadrana.
U radu su obrađeni i prezentirani arheološki ostatci prikupljeni prilikom novih istraživanja neolitičkog nalazišta u Pokrovniku. Prikupljena arheološka građa važna je u kontekstu daljnjeg proučavanja ...karaktera i dinamike razvoja neolitičkih zajednica istočnog Jadrana, posebno prijelaza iz ranog u srednji neolitik. Uz stilsko-tipološke srodnosti dviju zastupljenih kultura, u radu je poseban naglasak stavljen na pojedinačne keramičke i ukrasne predmete koji upotpunjuju kulturnu sliku neolitika istočnog Jadrana.
Članak donosi pregled glavnih nalazišta i spoznaja u proučavanju prapovijesnih razdoblja na području Hrvatskoga zagorja. Najstarije kamene izrađevine, datirane u stariji paleolitik, iz Punikvi su ...kraj Ivanca, a na Hušnjakovu brijegu u Krapini i u špilji Vindiji otkriveni su ostatci vrste Homo neanderthalensis iz srednjega paleolitika. Iako postoje mnogobrojni slučajni nalazi kamenoga oruđa i oružja iz razdoblja neolitika, jedino istraživanja na području Budinščine upućuju na moguće postojanje neolitičkoga sojeničkoga naselja. Za poznavanje naseljenosti u eneolitiku važna su naselja lasinjske kulture na području Cerja Tužnoga i Cerja Novoga te nalazi keramike tipa Višnjica retz-gajarske kulture. Kraj ranoga i srednje brončano doba obilježeni su nalazištima skupine s litzenskom keramikom (Vindija, Velika pećina i dr.). Kasno brončano doba obilježila je kultura polja sa žarama kojoj pripadaju bogate ostave s oružjem, oruđem i nakitom. Iz istoga su razdoblja i mnoge visinske utvrde poput Židovskoga grada, Kuklja, Želimora, Staroga grada u Krapini i dr. Željeznom dobu pripadaju ostatci arhitekture te različitih keramičkih i metalnih predmeta otkriveni u Svetom Križu i svetištu Majke Božje Gorske u Loboru.
U radu se donose rezultati sustavnog arheološkog istraživanja eponimnog lokaliteta Sopot u svjetlu istraživanja koja je 1957. proveo S. Dimitrijević. Osim arheoloških, u radu se donose rezultati ...geofizičkih, arheobotaničkih, arheozooloških i radiokarbonskih analiza.
Špilja Mala (Nova) pećina smještena je u planinskome području dalmatinskoga zaleđu koje predstavlja dodirnu zonu između istočne jadranske obale i unutrašnjosti. U arheološkim iskopavanjima u Maloj ...pećini istražen je rano- i kasnoneolitički špiljski lokalitet koji bi mogao biti ključan za bolje razumijevanje odnosa između obalnih zajednica te onih smještenih u zapadnobalkanskoj unutrašnjosti. U članku će biti predstavljeni nalazi i kontekstualni podaci prikupljeni u istraživanju iz 2016. godine, kao i rezultati njihove obrade provedene 2017. godine, koji uključuju keramičke i litičke nalaze te zooarheološke i arheobotaničke analize. Preliminarni dokazi ukazuju da špilja nije korištena kao nastamba duži vremenski period, već kao privremeno sklonište od strane zajednica koje su se kretale kroz okolne planine ili onih koje su posjećivale špilju u sklopu kratkotrajnih aktivnosti. Iskopavanja su također ukazala na moguću razliku u korištenju špilje u ranome neolitiku s tragovima naseobinskih, ali i potencijalnih ritualnih aktivnosti, u odnosu na kasni neolitik s isključivo pastoralnom funkcijom. Mala pećina je stoga iznimno važna za bolje razumijevanje odnosa između obale i zaleđa u razdoblju neolitika.
PDF
