Zapadna suvremena logika korištena je za unapređenje islamske filozofske teologije, koja je povijesno koristila aristotelovsko-avicenovsku logiku, pod pretpostavkom da je logika inherentno ...normativna. I to unatoč kontroverzama koje se odnose na status logike u islamskoj teološkoj tradiciji. Normativni autoritet logike znači da ona utječe na sadržaj onoga u što bismo trebali vjerovati i na to kako bismo trebali revidirati vjerovanja. Ovaj rad nastoji pokazati da je, bez obzira na nekompatibilne razlike između dvaju sustava, temeljna značajka zapadne suvremene logike i aristotelovsko-avicenovske logike njihova normativnost. Zatim se tvrdi da je inherentna normativnost logike u islamskoj teološkoj/filozofskoj tradiciji neutemeljena. Umjesto toga, kao održivu alternativu rad predlaže ponovno uspostavljanje logike kao anti-ekscepcionalističke unutar islamske teološke/filozofske tradicije.
Kada je početkom 2016. godine stav Francuske akademije o pravopisu pogrešno protumačen, izazvalo je to javnu debatu o pravopisu i jeziku. Ovaj rad objašnjava deskriptivne stavove Akademije vezane uz ...pravopis te podrobnije opisuje ostale Akademijine uloge, od kojih su značajne izrada vlastita normativnoga rječnika te uključivanje Akademije u izgradnju francuskoga tehničkoga vokabulara. Rad suprotstavlja različite Akademijine uloge te opisuje različite stavove koje Akademija stoga može prihvatiti.
Epistemička je racionalnost racionalnost vjerovanja, dok je instrumentalna racionalnost racionalnost djelovanja. Ako vjerovanje može biti instrumentalno (i)racionalno, čini se da je moguć i sukob ...između epistemičke i instrumentalne racionalnosti. Teza o nesumjerljivosti tvrdi da je takav sukob nerješiv zato što se epistemička i instrumentalna racionalnost ne mogu smisleno usporediti. Međutim, kad bi uspjela redukcija jedne od ovih vrsta racionalnosti na onu drugu, taj sukob bi se (u načelu) mogao riješiti. Iako redukcija epistemičke racionalnosti na instrumentalnu može izgledati obećavajuće, kategorička normativnost epistemičke racionalnosti i dalje ostaje značajan problem.
Doktrina etičkog relativizma, ponajviše aktualizirana zaslugama kulturnih antropologa, oslanja se na tvrdnju o postojanju različitih moralnih sustava s obzirom na lokalnu i temporalnu dimenziju. S ...činjenice se interkulturalnih radikalnih razlikovanja zaključuje na radikalni relativizam u sferi etičkog promišljanja. Filozofi morala naturalističke struje, posebno evolucijski etičari, nastoje ukazivanjem na zajedničke elemente ljudske prirode, univerzalno prisutne u populaciji Homo sapiensa, eliminirati spomenuti epitet radikalnosti iz spora između relativizma i nerelativizma. Iako u određenom smislu oprečnih nastojanja, filozofi oba opredjeljenja u svojim zaključcima podliježu pogreškama logičkog tipa. Unatoč navedenome, njihovim se doprinosima konkretnoj problematici ne može odreći važnost. U donošenju ispravnog etičkog suda 'treba' razine, u proces odlučivanja valja uključiti što više relevantnih informacija 'jest' razine. U svijetu pluralizma vrijednosti, u situacijama suočavanja s neadekvatnim sadržajima moralnih sustava, informacije će obje razine razmatranja biti od velikog značaja.
Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, švicarski je teolog Hans Küng izašao s tezom da ako se želi stvoriti jedan globalni i dugoročni mir, moraju se uzeti u obzir velike svjetske religije. ...Svoja nastojanja Küng je u tom pogledu usmjerio na traženje zajedničkih etičkih osnova svim religijama. To nastojanje on je nazvao ´Projekt svjetski etos´. Njegove su glavne teze sljedeće: a. Nema napretka ljudskog roda bez svjetskog etosa; b. Nema svjetskog mira bez religioznog mira; c. Nema religioznog mira bez religioznog dijaloga. Osim početnog odobravanja, Projekt svjetski etos je doživio i masivne kritike, kako u njemačkom tako i u engleskom govornom području. U tom smjeru ide i ovo razmatranje. Budući da je sam članak podijeljen u dva dijela, autorov je cilj u prvom dijelu – koji uostalom vrijedi i kao uvodni – istaknuti prva dva problemska aspekta samog Projekta te time već na početku pokazati da sklopovi i nisu tako jednostavni kako to sam autor Projekta želi. Ove prve dvije kritične točke Projekta su njegov odnos prema moralnom relativizmu, prilikom čega upravo temeljene slabosti samog projekta postaju vidljive, te s tim u vezi Küngov problematični put poopćavanja u području morala.
Ova teorija pokušava rasvijetliti kako razumijevamo i rabimo pojam istine. Teorija se nadovezuje na neka gledišta Putnama i Goodmana, no razvija ta gledišta tvrdeći kako se istina sastoji u tome da ...se iskaz podudara (“fits”) s jednim od sljedećih parametara ili s više njih: kriterij interne konsistentnosti; osjetilni podaci; podaci iz pamćenja; ne-verbalizirana vjerovanja; drugi dijelovi diskursa. Opća kognitivna struktura, koja, prema Rayu Jackendoffu, služi kao točka konvergencije za značenje preneseno jezikom, pozadinsko znanje, opažanje, zaključivanje, itd., identificira se kao medij podudaranja koje rezultira kognitivnim učinkom: »to je istina«. Teorija također tvrdi kako je istina pojam-obitelj, obuhvaćajući različite vrste istine. Ukazuje se na to da istina ima normativnu dimenziju, koja se obrazlaže kao mogućnost izazova tvrdnjama koje pretendiraju na istinitost, što pak pretpostavlja regulativni ideal univerzalne ljudske racionalnosti.
Čovjekovo ponašanje važno je Bogu koji nas je stvorio i povezao sa sobom svojom ljubavlju. Ono je važno i bićima koja nas okružuju jer je vlast nad Zemljom i dalje u rukama ljudi. Ono je važno i za ...ljudsku zajednicu jer su naši životi međusobno zavisni i usko povezani. I na kraju, čovjekovo je ponašanje važno njemu samome, svakome od nas pojedinačno, jer je svako djelo, odluka i riječ sjeme koje donosi plod u karakteru i izaziva posljedice.
Nekoliko znanstvenih grana – psihologija, sociologija i antropologija – pomažu nam da shvatimo i objasnimo čovjekov način življenja. Kršćanska etika, međutim, nadilazi okvire opisa ponašanja. Oslanjajući se na otkrivene podatke o naravi, stanju i usudu ljudskih bića, ona nudi smjernice za svakidašnji život. Ove smjernice određuju što je dobro i što je u skladu s optimalnim i idealnim oblikom ljudskosti (Iv 10,10).
Postoje različite definicije neologizma -od onih koje tu jezičnu pojavu shvaćaju vrlo usko do onih koji u tu kategoriju ubrajaju svaku novu riječ, svako novo značenje pa čak i svaki novi morfem. ...Prema takvoj široj definiciji neologizma svaka je strana riječ koja se pojavi u nekome jeziku neologizam; neologizmi su, dakle, posljedica otvorenosti nekoga jezika i njegove spremnosti da prihvati nove riječi koje se "uvoze" zajedno s novim pojmovima. S druge strane, jezični purizam koji se često javlja upravo kao reakcija na (pre)velik priljev tuđica također generira neologizme; ti su neologizmi, međutim, građeni od domaćih sastavnica, ali su isto tako novina u jeziku. U prilogu će biti riječi o tome kako otvorenost prema stranim utjecajima jednako kao i strogo jezično čistunstvo pogoduju obogaćivanju jezika novim riječima, te na koji se način to odražava na sadržaj općih rječnika i rječnika neologizama.
Autor razmatra koncept rule of law na osnovi funkcionalno logičnog, a ne povijesnog promatranja. To znači da polazi od hipoteze da postoji funkcionalna logika upravljanja socijalnim ponašanjem i ...socijalnim razvojima s pomoću pravnih normi koja, uz neke uvjete, stvara određene institucije. U tom je smislu, priznavanje članova nekog društva kao slobodnih i jednakih temeljna pretpostavka. To, naime, znači da su državna tijela ovlaštena za suvereno djelovanje, ali istovremeno i razvlaštena. Kako bi ovo bilo moguće, sadržajne kvalitete zakona moraju se vrednovati kriterijima racionalnosti i normativnosti. U drugom dijelu teksta izvode se institucionalni uvjeti rule of law. To su: dioba vlasti, pravno vezivanje svih državnih vlasti i neovisnost pravosuđa. U ove funkcionalne elemente treba uključiti i jamstva temeljnih prava. Autor drži da će našu buduću situaciju obilježiti socijalna pluralizacija, potreba za sigurnošću i globalizacija pri istodobnoj individualizaciji. Ovi će procesi zasigurno djelovati i na institucije pravne države.
