Sveti je Silvestar I. kao biskup proživio mnogobrojna mučenja i pogubljenja kršćana. Godine 313. krstio je rimskoga cara Konstantina I. Velikog, a car je te godine kršćanstvo proglasio slobodnom ...religijom. Spomendan svetoga Silvestra je 31. prosinca, a Hrvati taj dan nazivaju Silvestrovo i u Dalmaciji Savistrovo. U stručnoj i znanstvenoj literaturi, međutim, o tom je danu napisano svega nekoliko rečenica. Stoga se u radu navode i multidisciplinarno interpretiraju legende o svetom Silvestru i njegovu krštenju cara Konstantina I. Velikog, te više od dvadeset izvornih terenskih zapisa običaja, obreda, ophoda, vjerovanja, proricanja i koledarskih ophoda te pjesama vezanih uz Silvestrovo u kulturnoj baštini Hrvata. Ti su zapisi nastajali od 2007. do 2013. godine u Republici Hrvatskoj i Bosni Hercegovini. Od dvadesetak kazivačica i kazivača najstarija kazivačica rođena je 1921. godine, samo dvoje kazivača mlađi su od šezdeset godina, a svi ostali stariji su od osamdeset godina. To nas upozorava i obvezuje na zapisivanje i snimanje primjera kulturne baštine prije negoli to blago naših predaka zaborav zauvijek otrgne od nas i naših pokoljenja. Navedeni primjeri imaju iznimno socijalno i estetsko značenje.
Obično se govori i piše da su glagoljica i ćirilica u svojim početcima vezane uz Moravsku misiju čiji su glavni protagonisti bili Konstantin-Ćiril i njegov brat Metod. Autor ovog teksta smatra da je ...svako od tih dvaju pisama vezano uz jednu od dvije različite misije u različite prostore i u različito vrijeme. Glagoljica je nastala u početcima pokrštavanja Slavena u Hrvatskoj (Bizantskoj Dalmaciji) i krajevima oko Soluna (Makedoniji), a ćirilica je vezana uz djelovanje Svete braće Ćirila i Metoda u vrijeme Moravske misije (863. – 885.). Oba pisma djelo su iste bizantske misionarske škole, ali je glagoljica nastala ranije i to iz čisto misijskih potreba, a ćirilica je nastala u vrijeme jake državno-političke ekspanzije Bizanta među Slavenima u vrijeme "velikog bizantskog decenija" (870. – 880.). U vrijeme velikog Raskola (1054.) Rim će tražiti od glagoljaša na području svoje jurisdikcije u Hrvatskoj da prihvate rimski ili latinski obred. U Makedoniji je glagoljica izgubila svaku podršku i svuda je uzmicala pred ćirilicom te je u 12. stoljeću sasvim nestala u bizantskom obredu. Budući da su oba pisma nastala za isti (slavenski) jezik, pod jezičnim vidom nastavljene su među njima veze, što se primijeti u glagoljičkim i ćiriličkim tekstovima.
Pojasne kopče tipa Nadin Čelhar, Martina; Ugarković, Marina
Archaeologia Adriatica,
02/2022, Letnik:
15, Številka:
1
Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U nošnji brojnih prapovijesnih, a i kasnijih povijesnih zajednica pojas je bio važan funkcionalan, ali i dekorativan element, koji je nerijetko imao i naglašenu simboličku funkciju. Svojom formom, ...odabranim materijalom i načinom izrade te osmišljenim ornamentalnim sustavom mogao je prenositi različite poruke društvenog, ekonomskog i
simboličkog karaktera. Na području istočnog Jadrana i neposrednog zaleđa, a napose na liburnskom prostoru, tijekom posljednja 2. stoljeća pr. n. e. jedan specifični tip pojasnih kopči postaje istaknut i omiljen dio nošnje. Riječ je o lijevanim trapezoidnim pojasnim kopčama sa središnjim motivom koplja/strijele. Korpus nekolicine prethodno poznatih nalaza navedenog tipa uvelike se obogatio zahvaljujući sustavnim arheološkim istraživanjima nadinske nekropole gdje ih je otkriveno čak 44 primjerka. Njima se pridodaje i određen broj dosad nepubliciranih nalaza pohranjenih u zbirkama Arheološkog muzeja Zadar i Muzeju grada Šibenika. S obzirom na njihovu iznimnu zastupljenost u Nadinu, u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu, te izostanak elaboriranog figuralnog narativa po čemu se već na prvi pogled razlikuju od oblikom srodnih pojasnih kopči pronađenih na japodskom, daorskom, labeatskom i isejskom kulturnom prostoru, predlaže se izdvajanje ovih specifičnih predmeta odore u zaseban tip Nadin.
Na temelju arhivskih izvora i onodobnoga tiska u radu se prikazuje djelovanje dalmatinskih biskupa u vrijeme Prvoga svjetskog rata pod vidikom njihova odnosa prema Habsburškoj Monarhiji i njezinu ...ratnom angažmanu. Prikazuje se humanitarni i karitativni doprinos Crkve u Dalmaciji društvu zahvaćenom ratnim nedaćama, kao i njezina uloga potpore Monarhiji i caru iskazana u raznim vjerskim obredima čiji je cilj – osim vjerskih nakana – bilo podizanje ratnoga morala te beskompromisno iskazivanje lojalnosti vlastima. U kontekstu političkih gibanja posljednje dvije godine rata (od Svibanjske deklaracije 1917. do kraja rata) analiziraju se stavovi svećenstva i dalmatinskih biskupa prema političkim pitanjima, gdje se uočavaju znatna razmimoilaženja. Propast Austro-Ugarske Monarhije značit će promjenu političkih stavova većine dalmatinskih biskupa.
U radu se analiziraju primjeri praznovjerja pronađeni u romanu Japundže Ivana Aralice. Riječ je o vjerovanjima koja izlaze izvan okvira kanoniziranih vjerskih učenja i u sebi često sadrže elemente ...poganskih vjerovanja. Analizom su pronađeni primjeri vjerovanja u moć zapisa, sretnih i nesretnih dana, Mjeseca i životinja čije se ponašanje tumačilo kao predznak nadolazećih događaja. U njima su amalgamirana pretkršćanska i kršćanska vjerovanja, a u slučaju zapisa i tekstovi islamske provenijencije. Uz vjerovanja se vežu predmeti, poput moći od pomoći, i obredni oblici ponašanja, kao što je način korištenja spomenutih moći, pozdrav mladom Mjesecu ili proricanje budućnosti iz ponašanja životinja. Spomenuti fenomeni čine okosnicu fabule romana, a kao jedan od najvažnijih identitetskih elemenata presudni su za oblikovanje lika Stane Antolović.
Autori prikazuju značenje maslinova ulja i pomazanja uljem u
Svetom pismu i u tradiciji Crkve od početaka do danas. U starim
je kulturama bila iznimno važna svakodnevna i religijska uporaba
maslinova ...ulja. U Starom je zavjetu religijsko i kultno značenje
ulja i pomazanja osobito izraženo, tako da se i onaj iščekivani
konačni spasitelj počeo nazivati Pomazanikom. Za kršćane je upravo
Isus iz Nazareta, Božji Sin, taj Krist-Pomazanik, a oni se sami
počinju nazivati kršćanima. Osim toga, Novi zavjet poznaje obredno
pomazanje bolesnika, a u najstarijim kršćanskim spisima nalazimo
molitve blagoslova ulja. Obrede pomazanja nalazimo od 7. st. te se
počinje razlikovati bolesničko, krizmeno i katekumensko ulje koje
na Veliki četvrtak blagoslivlja biskup. U njima se naglašava sila
Duha Svetoga i uloga Kristovog vazmenog otajstva, kao i činjenica
da su svi vjernici po sakramentima dionici Kristove svećeničke,
proročke i kraljevske časti. U današnjoj liturgiji bolesničko se ulje
uzima u obredu pomazanja bolesnika, katekumensko za pomazanje
katekumena, a krizmeno ulje danas ima najširu primjenu: kod
krštenja, potvrde, kod ređenja prezbitera i biskupa te kod posvete
crkve i oltara.
Zapisi u radu nastali su 2008. godine u selu Ceri koje je od Unešića udaljeno pet kilometara. U radu se navode i multidisciplinarno interpretiraju suvremeni zapisi običaja, obreda i pučkih vjerovanja ...vezanih za blagdane i dane kroz godinu: Badnjak, Božić, Sveta tri kralja, Poklade ili mačkare, Cvjetnica, Uskrs, Sveti Marko, Sveti Paskal (Paškal), Sveti Ivan Krstitelj, Sveti Petar, Velika Gospa. Neki od tih običaja i obreda imaju apotropejski i panspermijski značaj. U nekima od navedenih običaja, obreda i pučkih vjerovanja opažaju se pretkršćanski elementi. Navode se i običaji vezani uz žetvu, te pučka igra Stipane, bane, otvori vrata. Negdašnje bogatstvo usmene književnosti zrcali se na primjerima: vjerske usmene lirske pjesme, basme, ojkalica, demonoloških predaja o lodi i mori; pričanja iz života i poslovica. Vrijednost ojkalice prepoznali su i Ujedinjeni narodi koji su je uvrstili u UNESCO-ov registar nematerijalne baštine godine 2010. godine. Navedeni primjeri imaju izniman etnološki, antropološki i filološki značaj te svjedoče o negdašnjem bogatstvu tradicijske baštine kojoj u Ceri prijeti nestanak.
Za suvremene Grke: “Karneval bez maski je kao kruh bez brašna”. Maske su tradicionalno bile važan dio religijskih svetkovina u antičkoj i modernoj Grčkoj, osobito onih vezanih uz tijek agrikulturne ...godine, ponajprije proljetni ekvinocij, dok moderna sezona karnevala prije perioda Korizme nije zamijenila antičke svetkovine posvećene Dionizu, koji je uz Demetru, bio ključno božanstvo poljoprivrednika. Maskiranje se prakticiralo i početkom svibnja, prije žetve te kasnije prije sjetve i sredinom zime. Prema jednom od antičkih izvora, Pauzaniji, svećenik za vrijeme godišnjih rituala posvećenih Demetri stavlja masku božice i udara zemlju štapom kako bi probudio sile podzemlja i zemlju učinio plodnom.
Značajke antičkih i suvremenih svetkovina pod maskama u članku se uspoređuju s naglaskom na dodirnim točkama. Istražuje se snaga maski općenito, kao npr. u vezi s Meduzom i drugim antičkim mitskim likovima te upućuje na važnost maskiranja i životinjskih maski u obredima prijelaza
The finds and preserved grave groups from its tumulus cemeteries, which are kept in several museums in different countries (Narodni muzej Slovenije, Ljubljana~Naturhistorisches Museum, Wien~Peabody ...Museum of Harvard University in Cambridge, USA), give a good insight into the cultural and social processes of the time. Together with notes on the circumstances of find and contents of graves, they represent a valuable source for the study of social structure and differentiation, as well as cultural identity.
Rad analizira i interpretira terenske zapise prikupljene u Vinišću 2017. godine. Zapisi obuhvaćaju opise obreda, ophoda, običaja, aktivnosti iz svakodnevnoga života, igara i praznovjerja koja su ...vladala među narodom. U skladu s važnosti pojedinih blagdana za zajednicu, detaljniji su zapisi o Badnjaku, Božiću, Silvestrovu, Uskrsu, organizaciji svadbi i praznovjerjima. Zapisi svjedoče o promjenama koje su nastupile u načinu proslavljanja pojedinih blagdana. U njima je moguće zapaziti zaborav u kojem polagano nestaju nekoć općepoznate pjesme, pozdravi, blagoslovi, ophodi, obredi, plesovi i vjerovanja.
PDF
