Biotehnološkim ovladavanjem prirode, suvremeni je čovjek despotski preuzeo dominirajuću ulogu nad stvorenim ambijentom, ne poštujući njegove intrinzične zakonitosti izvorne stvorenosti, ograničenosti ...prirodnih izvora i ne/mogućnosti njihova obnavljanja.
Poticaj bioetičkom diskursu dolazi s činjenicama globalnoga pogoršavanja uvjeta života na Zemlji, dosadašnjim postignućima znanosti i mogućnostima tehnike, osobito u bio-tehnologijama i gen-tehnologijama te porašću svijesti o njihovim mogućim i/racionalnim posljedicama.
Biotehnologija, bioindustrija i bioekonomija industrijskoga društva razvijaju svjetsku trgovinu prirodnim resursima na osnovi instrumentalnoga vrjednovanja prirode pragmatičnim interesima koji se ne obaziru na etičke imperative. Kao posljedica čovjekove agresije na biosferu nastaje ekološka degradacija.
Problemi ugrožavanja okoliša i života prerasli su od lokalnih u globalne probleme; od znanstvenih i tehničkih u etičke probleme; od segmentarnih ekoloških i bioetičkih u kompleksan bioetički problem očuvanja te kontrole života i smrti na planetu.
Budući da suvremena znanost, vođena pluralističkim etičkim paradigmama, ne može dati univerzalno zadovoljavajući odgovor na taj izazov, potrebni su interdisciplinarni i multidisciplinarni pristupi koji polaze od bioetičkih načela. U buđenju etičke ekološke svijesti, ističe se ekološka nadležnost okolišne bioetike, koja je značajno obogaćena intervencijama kršćanskoga crkvenog Učiteljstva, koje je kreiralo novi pojam teologije stvaranja, ekoteologije.
Sintezom ekološke bioetike i ekoteologije ističu se bio-etički i eko-teološki poticaji za ekološkom zaštitom i odgovornošću načelom opreza, paradigmom održivoga razvoja i bioetičkom ekumenom.
Ograničenje odgovornosti brodovlasnika se ne određuje po broju ukrcanih kontejnera već po broju koleta ili jedinica sadržanih u kontejneru. Ako odredbe u teretnici nalažu drugačije, smatraju se bez ...učinka temeljem čl. III. st. 8. Haških pravila.
Autor objašnjava smisao načela forum non conveniens u pravu zemalja common law pravnog sustava. Analizira noviju sudsku praksu u svezi s primjenom toga načela u sporovima o utvrđivanju granice ...odgovornosti brodovlasnika. Autor podržava stajalište izraženo u najnovijim sudskim odlukama da sud koji primjenjuje granice odgovornosti brodovlasnika utvrđene Konvencijom o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine iz 1976. nije zbog toga nužno prikladniji da odlučuje od suda koji primjenjuje (niže) granice odgovornosti utvrđene Konvencijom o odgovornosti vlasnika pomorskih brodova iz 1957. godine.
This Paper aims to explore the current system of the internationalliability funds in the maritime field. Through the systematiceconomical, legal and political analysis of the current and ...envisagedinternational, regional and national liability funds connected to thepollution of the seas, an overview of the function, efficiency andcritical considerations of the chosen liability funds will be presented.A comparison between the international system of the compensationfor the oil pollution damage (and the pending hazardous and noxioussubstances compensation model), and that of the United States isnecessary, in order to determine a difference in approaches these twosystems use to tackle the burning issues of oil (and hazardous andnoxious substances) spills. A special consideration will be devoted tothe questions of limited or unlimited liability, scope and strength of theProtection & Indemnity insurance and reinsurance market, problemsof the channeling of the liability, moral hazard of the financial caps,and the general lack of the liability funds in the maritime field. Finally,an attempt will be made to consolidate the difference in opinionsregarding the previously mentioned issues, and to predict the possibleroutes of changes awaiting the fund compensation systems.
Cilj rada je istražiti trenutačno stanje, kompleksnost i međusobno djelovanjenacionalnih, regionalnih i međunarodnim pomorskih fondova za odgovornost.Raspravlja se o njihovoj ekonomskoj pozadini i novčanoj vrijednosti, političkomznačaju i važnosti, te pravnoj formi i problemima koji ih prate. Nužna usporedba radise između CLC i HNS sustava s jedne, te OPA 90’ i CERCLA sustava SAD-a s drugestrane, kako bi se utvrdile ključne točke razmimoilaženja, njihova vrijednost i utjecajna praksu, istovremeno razmišljajući o mogućnosti približavanja udaljenih filozofijadjelovanja. Ujedno, kratko se razmatraju pitanja ograničenja odgovornosti, utjecajaP&I klubova, usmjeravanja odgovornosti (“channeling of liability”) te moralnog rizikazloupotrebe brodarstva. Poseban osvrt koncentrira se na predloženi Europski fond,Konvenciju o neškodljivom onečišćenju, Madridskom protokolu, Bazelskom protokolute Fondu za navigacijsku opremu u Malacca-Singapur prolazu. Svaki od navedenihdokumenata ili ima utemeljen fond koji djeluje više ili manje djelotvorno, s više ili manješanse za uspjeh, ili uopće ne treba fond, shvaćanje čega pomaže prilikom određivanjauvjeta koje osnivanje fonda mora zadovoljiti. Konačno, daje se nekoliko zaključnihrazmišljanja u svezi opće korisnosti navedenih fondova, s nekoliko predviđanja zabudući razvoj događaja.
U radu se obrađuje posebna vrsta odgovornosti Republike Hrvatske za nezakonit ili nepravilan rad sudaca. Osim općih i posebnih pretpostavki odgovornosti za štetu, kod ove posebne vrste odgovornosti ...mora se raditi i o nezakonitom ili nepravilnom radu suca, a odgovornost Republike Hrvatske je primarna i isključiva. Stoga je osnovni problem utvrđenje nezakonitog ili nepravilnog rada suca u svakom konkretnom slučaju, a dosadašnja sudska praksa prihvaćala je subjektivni kriterij odgovornosti, odnosno krivnja je bila jedna od pretpostavki odgovornosti za štetu. Iako postoje stajališta da se kod ove posebne vrste odgovornosti odgovara po objektivnom kriteriju, zauzimanje pravnog stajališta te primjena procesnog ili materijalnog prava u konkretnom postupku nikako se ne može podvesti pod nezakonit i nepravilni rad.
Svrha predmetnog istraživanja jest razvijanje mjerne ljestvice za procjenu razine implementacije koncepcije društvene odgovornosti u donošenju marketinških odluka u skladu s paradigmom marketinga ...kvalitete života. Oblikovana je nova ljestvica "Društveno odgovornih marketinških odluka" i analizirana je njezina sadržajna valjanost, pouzdanost i dimenzionalnost. Ljestvica je testirana na uzorku najuspješnijih hrvatskih poduzeća. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da ona posjeduje zadovoljavajuće psihometrijske osobine, ali da ju je moguće usavršiti generiranjem novih tvrdnji i testiranjem na većem broju uzoraka.
U radu se obrađuje pitanje odgovornosti Republike Hrvatske za štetu prouzročenu terorističkim aktom i daje pregled međunarodnih dokumenata i rješenja u poredbenom pravu i pravu Europske unije, koja ...pitanje naknade štete žrtvama nasilja ne izdvajaju kao poseban slučaj odgovornosti države za štetu. Daje se pregled osnovnih pitanja obuhvaćenih sustavima državnih naknada žrtvama nasilja u članicama Europske unije i naglašavaju problemi koji iz njihovih različitosti proizlaze. Upozorava se na nedostatke trenutno važećeg uređenja u Republici Hrvatskoj i na potrebu usklađenja s pravom Europske unije.
U zadnja dva desetljeća glavnu opasnost po međunarodni mir i sigurnost predstavljaju tzv. „asimetrične“ prijetnje kao što su globalni terorizam i organizirani kriminal, proliferacija oružja za ...masovno uništenje, nekontrolirane migracije i nestabilnosti koje pretežito izazivaju „neuspjele“ i „odmetnute“ države. Ti tipovi prijetnji generirali su novu paradigmu sigurnosti unutar koje se velika važnost pridaje humanitarnim, socijalnim, ekonomskim i ekološkim dimenzijama sigurnosti, s naglaskom na potrebu zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda. Ideja ljudske sigurnosti smjestila je pojedinca, a ne državu, u središte sigurnosne politike, što je rezultiralo značajnim obratom u razmišljanju o odnosu između suverenosti države i ljudskih prava. Značenje državne suverenosti je promijenjeno i više se ne promatra samo sa stanovišta prava države već i njezinih dužnosti, kako prema međunarodnoj zajednici tako i prema njezinim građanima. Poštivanje suverenosti države danas sve više ovisi o njezinoj spremnosti da poštuje temeljna prava i slobode svojih građana. Ove promjene u značenju suverenosti odvijale su se paralelno s promjenama u politici i institucionalnom kontekstu humanitarnog intervencionizma, što se očitovalo i u sve većoj spremnosti međunarodne zajednice da poduzme sve potrebne radnje, uključujući i primjenu sile, protiv država koje generiraju nasilje, izazivaju humanitarne krize i ugrožavaju regionalnu i globalnu sigurnost.
Krajem 20. stoljeća, kombinacija humanitarnih i strateških imperativa vodila je razvijanju integriranog pristupa operacijama izgradnje i očuvanja mira i povezivanju instrumenata sigurnosnih, humanitarnih i razvojnih politika unutar modela „humanitarnih vojnih intervencija“. Nakon analize ciljeva, zadaća i prakse humanitarnih intervencija, autori zaključuju da, unatoč brojnim opravdanim prigovorima, humanitarne intervencije predstavljaju trenutno najbolje sredstvo zaustavljanja sukoba i okončanja zločina nad civilima koje stoji na raspolaganju međunarodnoj zajednici. Imperativ zaštite ljudskih prava opravdava upotrebu sile i kršenje načela državne suverenosti, iako samo pod jasno definiranim uvjetima i u situacijama gdje se odvijaju zločini koji krše temeljne principe čovječnosti i zajedničke moralnosti.
