SažetakIstraživanjem je obuhvaćen fond srneće divljači, u lovištima središnje Srbije. Cilj rada je analiziranje ukupnog matičnog fonda u 2021/2022. godini, procijena vrijedosti fonda ove vrste ...divljači, vrijednost odstrela i prihoda na 100 hektara ukupne površine lovišta u svim lovnim područjima središnje Srbije. Na osnovi analize razmotrit će se smjernice i mogućnosti za uvećanje prihoda u svim lovnim područjima Srbije. Procjena vrijednosti matičnog fonda srneće divljači utvrđena je prema Pravilniku (Službeni glasnik, br. 18/19), dok je prihod od odstrela srna izračunat je po tržišnom cjeniku koji propisuje Lovački savez Srbije za lovnu 2021/2022. godinu. Utvrđeno je da vrijednost fonda mužjaka koji iznosi 6.506.000 eura, te vrijednosti fonda ženki i podmladka oko 3.615.000 eura. Ukupan prihod odstrijeljene divljači u 2017/2018. iznosi 480.626 eura, dok je prihod na 100 hektara ukupne površine svih lovnih područja 9 eura. Najveći ukupan prihod ostvaruje Središnjo lovno područje i iznosi 191.785 eura. Prihodi po jedinici površine se razlikuju između različitih lovnih područja Srbije i dosta ovisi od intenziteta gospodarenje populacijama srneće divljači. Kako bi se ostvario veći profit od gospodarenja srnom običnom u lovištima središnje Srbije, potrebno je u potpunosti ostvariti planirani odstrel s povećanim učešćem srndaća veće trofejne mase.
Utvrđivanje brojnosti i rasprostranjenosti pojedine životinjske vrste nužno je sa stajališta više znanstvenih grana, a promatrano sa stajališta lovstva i zakonska obveza. Jarebica kamenjarka glede ...svojih specifičnih zahtijeva za staništem, naseljava čovjeku često teško pristupačne terene obrasle raznim degradacijskim oblicima listopadnih i crnogoričnih šuma. S obzirom da se radi o širem području nastanjenosti, koji ima veće ili manje pukotine u svojoj cjelovitosti, najmanja jedinica promatranja prisutnosti je lovište. Razvoj populacije i brojnost tijekom posljednjih pedesetak godina od kada postoje podaci o brojnosti, pokazuje velika kolebanja, pa je tako nakon II. svjetskog rata brojnost procjenjivana na oko 7 000 kljunova. Sredinom osamdesetih, kamenjarka postiže svoju najveću brojnost i prema službenim podacima ona iznosi čak 35 000 kljunova. Nakon Domovinskog rata ta brojnost iznosi tek oko 10 000 kljunova, da bi posljednjih desetak godina bio zabilježen pozitivan trend razvoja. Od početka prikupljanja podataka putem Središnje lovne evidencije (SLE), podaci o stanju fonda i odstrelu, odnosno izlučenju, puno su precizniji i egzaktniji, pa je tako za posljednju lovnu godinu 2009/2010. utvrđen matični fond od 11 231 kljuna i 5 341 kljunova u odstrelu. Razlozi kolebanja brojnosti su višestruki i međusobno isprepleteni. Kao najvažniji može se apostrofirati gubitak staništa zbog smanjenja stočnog fonda i uznapredovale sukcesije šumske vegetacije na području čitavoga areala. Osim toga, na području čitavog rasprostranjena povećana je brojnost pernatih i dlakavih predatora te za kamenjarku nepovoljna prisutnost divlje svinje. Zabilježeni porast brojnosti obećavajući je, ali i obvezujući za sve lovoovlaštenike i ine stručnjake uključene u gospodarenje kamenjarkom u budućnosti.
