This volume investigates the history, contexts, agendas, and initiatives associated with the OECD's educational impact globally. The goal is to present information, case studies and empirical ...research about the development of the OECD's educational agenda as a whole.
Cilj ovoga rada jest uputiti na osnovne teorijske premise rukovođenja, razmotriti i objasniti osnovne aspekte rukovođenja u knjižnicama, funkcije rukovođenja i njihove posebnosti i međuodnose, te ...ulogu i doprinos stručnih tijela knjižnice u procesima rukovođenja. Također, cilj rada je pridonijeti boljem razumijevanju povezanosti funkcije rukovođenja s funkcijama upravljanja i izvršavanja. Oblikovanje. U uvodnom se dijelu teksta razmatraju osnovni pojmovi rukovođenja na temelju teorijskih modela koje su razvili ekonomski stručnjaci, slijede objašnjenja pojedinih funkcija rukovođenja, kao što su planiranje, odlučivanje, organiziranje, kadrovsko popunjavanje, vođenje i kontrola. U nastavku slijede objašnjenja koja se odnose na sadržaj funkcije rukovođenja knjižnicom te objašnjenja osnovnih kategorija rukovođenja. Završni dio rada bavi se analizom simbioze (ili komplementarnosti) poslovnih i rukovodećih funkcija u knjižnici kao organizaciji i ustanovi uz prikaz osnovnih poslovnih aktivnosti rukovoditelja te očekivane opće vještine rukovoditelja. Rezultati rada ogledaju se u jasnijem razlikovanju procesa funkcije rukovođenja u odnosu na funkcije upravljanja i funkcije izvršavanja te se ukazuje na važnosti usavršavanja rukovodećih praksi u hrvatskim knjižnicama kao ustanovama od posebnog društvenog interesa. Praktična primjena. Sadržaj ovog članka može pridonijeti povećanju kvalitete rada ravnatelja i drugih rukovodilaca u knjižnici povećavajući njihova znanja i kompetencije u području rukovođenja te bolje razumijevanje njihovih nadležnosti i odgovornosti. Društveni značaj ovog članka implicira unapređenje dobre prakse rukovođenja u knjižnicama kao ustanovama koje u svom radu objedinjuju važna društvena područja i imaju značajan utjecaj na kulturu, odgoj, obrazovanje, znanost, informiranje i zabavu te neizravan utjecaj na gospodarstvo, politički sustav, demokraciju itd. Originalnost i vrijednost ovog rada ogleda se u produktivnom povezivanju saznanja dviju različitih znanstvenih disciplina, odnosno organizacije i menadžmenta te knjižničarstva, kao i u pojašnjavanju procesa rukovođenja u praksi.
Mediji i prava djeteta Šljivo – Grbo, Amila
In medias res,
09/2023, Letnik:
12, Številka:
23
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Od vremena kada je svijet označen kao ‘globalno selo’, a mediji kao sukreatori društvenog razvoja, vodi se vrlo izražena javna borba za čovjeka i zaštitu njegovih prava koja su proteklih stoljeća ...osvajana. Uporedo s ekspanzijom nauke i tehnologije razvijale su se i nove mogućnosti da se normama zaštite ljudska prava ili ograniči ili ukine diskriminacija. U tom smislu mediji koji su slobodni postajali su sve snažniji i važni sukreatori humanizacije ljudskog ponašanja. Dokumenti čija je svrha i bit zaštita ljudskih prava, postupno su se ispisivali, posebno nakon tragičnih iskustava iz svjetskih ratova. Dvadeseto stoljeće iznjedrilo je potrebu za slobodom i jednakošću, ali se u tom vremenu nije ukinula diskriminacija, posebno djece, niti se u cjelosti humanizirao odnos medija prema tom pitanju. U ovom radu stoga se raspravlja o važnosti medija u afirmaciji prava djeteta i posebno o potrebi senzibiliziranja i društva i medija za zaštitu i afirmaciju ljudskih prava i u tom sklopu i prava djeteta.
Since the time when the world was labeled as a ‘global village’, and the media as co-creators of social development, there has been a very pronounced public struggle for man and the protection of his rights, which have been won over the past centuries. Along with the expansion of science and technology, new opportunities were also developed to protect human rights with norms or to limit or abolish discrimination. In this sense, the media, which are free, became more and more powerful and important co-creators of the humanization of human behavior. Documents whose purpose and essence is the protection of human rights were gradually written, especially after the tragic experiences of the world wars. The 20th century gave birth to the need for freedom and equality, but in that time, discrimination, especially of children, was not abolished, nor was the media’s attitude towards this issue completely humanized. This paper therefore discusses the importance of the media in the affirmation of children’s rights and, in particular, the need to sensitize both society and the media for the protection and affirmation of human rights, including the rights of children.
Članek govori o podpori priseljencem in njihovih potrebah pri učenju jezika za potrebe dela z vidika delovne organizacije. Ta podpora ni pomembna samo za uspešno opravljanje delovnih nalog, temveč ...tudi za uspešno socialno vključenost priseljencev v delovno in družbeno okolje. V raziskavi je bil uporabljen kombiniran kvantitativno-kvalitativni raziskovalni pristop. Avtorje je zanimalo, na kakšen način organizirati jezikovno izobraževanje na delovnem mestu za tujce ter s kakšnimi izzivi se pri tem soočajo slovenske organizacije, ki zaposlujejo tujce. Na podlagi opravljene raziskave so razvili priporočila za prakso za organizacije, ki zaposlujejo tujce.
Temelj unaprjeđenja i razvoja suvremenog poslovanja čine neprestano istraživanje i stjecanje novih spoznaja, odnosno učenje. Rad brojnih autora i praktičara potvrdio je da je učeća organizacija ...paradigma za uspješno suočavanje s promjenama i postizanje poslovne izvrsnosti. U ovom radu, koncept učeće organizacije razmatra se s obzirom na skup načela, odnosno disciplina učeće organizacije te njegovih poželjnih organizacijskih značajki. No, proces izgradnje učeće organizacije nije moguć bez razumijevanja značajka okruženja, posebno vrijednosnih sustava koji prevladavaju u nekom društvu. Cilj ovoga rada je identificirati kulturalne značajke koje mogu podržati izgradnju koncepta učeće organizacije. Podudarnost kulturalnih značajka sa značajkama koncepta učeće organizacije analizirana je s aspekta Hofstedeova modela kulturalnih dimenzija te s obzirom na vrijednosni sustav koji postoji u društvima koja su se razvijala na temeljima hinduizma i konfucijanizam. Svrha ovoga rada je identificirati istraživačke hipoteze kojima je empirijski moguće potvrditi koje kulturalne značajke mogu podržati izgradnju koncepta učeće organizacije.
U ovom radu obrađuje se korpus reprezentativne stambene arhitekture Rijeke s kraja 18. i samog početka 19. stoljeća koji je velikim dijelom danas gotovo iščeznuo. Uz nekoliko poznatih građevina, ovom ...se prigodom neke prvi put identificiraju, utvrđuju se njihovi vlasnici te vrijeme izgradnje. Nastanak palača povezuje se s proširenjem grada i rušenjem gradskih zidina unutar kojih izostaje reprezentativna izgradnja, a tek s formiranjem blokova Novog grada omogućeno je podizanje većih i kvalitetnijih kuća za stanovanje. Središnja zona postaje Korzo, duž i oko kojega palače podižu imućni trgovci, brodovlasnici i činovnici. Prostorna organizacija palača razmatra se većinom na temelju arhivske dokumentacije iz vremena kada je još bila sačuvana, ili se barem mogla iščitati, a uočava se nekoliko karakterističnih prostornih obrazaca čiji se koncepti povezuju s položajem i nastankom u gradskom bloku te tipskim modelima iz regije. Pročelja kao relevantni parametar u definiranju građevina kao palača pokazuju znatnu uniformnost, ali i razlike, osobito oblikovanjem zabatnih zaključaka koja im daju vizualni identitet i reprezentativnost, a slijedom kojih se mogu odrediti njihova tipološka obilježja.
Turistička destinacija, u sklopu brojnih definicijskih određenja, ipak dominantno predstavlja kompleksan i dinamičan sustav brojnih dionika povezanih na formalnoj i neformalnoj razini. U zadnje ...vrijeme, sve više prevladava mišljenje da za razumijevanje takvog sustava, te zahvaljujući tome, njegovo učinkovito upravljanje i organizaciju, najadekvatniji je mrežni pristup, odnosno analitika društvene mreže. U svrhu dobivanja uvida u organizacijske kapacitete društvenih mreža u funkciji unaprjeđenja upravljanja turističkim destinacijama, provedena je analiza istih na uzorku dva turistička odredišta – primorskog i kontinentalnog. U sklopu analize, osobito je bilo važno utvrditi ulogu i učinkovitost hrvatskih Destinacijskih menadžment organizacija (DMO) u upravljanju destinacijom, testiranjem topološkog potencijala njezine trenutne institucionalne pozicije u okviru formalnog i neformalnog povezivanja s ostalim dionicima destinacijske zajednice (mreže). U tu svrhu, korišten je analitički alat matematičkog grafa društvene mreže, u kojem su dionici predstavljeni čvorovima, a njihove veze rubovima istog grafa. Mjerenja su napravljena na globalnoj (grupnoj) razini, u okviru pokazatelja centralnosti, gustoće, kohezije, modularnosti i klasterizacije promatranih mreža. Glavni naglasak je bio na usporednim analizama između varijante u kojoj DMO participira u destinacijskim mrežama, što odražava postojeće stanje i varijante u kojoj je DMO simulacijski izuzet kao dionik u istim mrežama. Time je testirana rezistentnost destinacijskih mreža na dane promjene u njihovoj topološkoj strukturi. U novoj, simulacijski promijenjenoj strukturi bez DMO-a, rezultati nisu pokazali općenito značajnije poremećaje u topološkim strukturama mreža i skupnim karakteristikama (mjerama) u odnosu na prethodnu varijantu. Izuzetak se donekle dogodio u okviru formalnih mreža, i to u primorskoj destinaciji. Generalno gledajući, sam izostanak DMO-a, barem s postojećim institucionalnim određenjem i misijom, ne bi izazvao značajnije poremećaje u destinacijskim upravljačkim procesima. U određenom smislu, realno je očekivati da bi došlo do decentralizacije i stvaranja prostora za inovacije, diverzifikaciju i unaprjeđenje destinacijskog doživljaja.
Primopredaja bolesnika smatra se jednim od najdelikatnijih postupaka u medicini i najvažnijim sprječivim uzrokom medicinske pogreške. Ovaj se proces zbiva na svim razinama zdravstvene zaštite: ...primarnoj,
sekundarnoj i tercijarnoj, od kojih svaka ima svoje specifičnosti. Unaprjeđenje kvalitete primopredaje na svakoj razini izrazito je važno. Prikladan i precizan prijenos informacija između medicinskog osoblja nuždan je za sigurnost bolesnika i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu. U ovom su članku opisane preporuke za uspješnu i kvalitetnu primopredaju bolesnika te su istaknute pogreške pri komunikaciji i postupku prijelaza u skrb drugom liječniku. Poseban je osvrt dan na primopredaju reumatološkog bolesnika i na prijelaz iz pedijatrijske skrbi u adultnu reumatološku skrb. Osobito je naglašena potreba poučavanja pri komunikaciji i prenošenju podataka tijekom prijelaza bolesnika od jednog liječnika drugomu, iz ustanove u ustanovu. Poučavanje komunikacijskih vještina danas se provodi na medicinskim fakultetima na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uveli smo longitudinalni 6-godišnji predmet Temelji liječničkog umijeća u kojem studente poučavamo komunikaciji. Ipak, ističemo nedovoljan broj nastavnih sadržaja specijalističkog usavršavanja koji obuhvaćaju izobrazbu o primopredaji bolesnika i vještinama otpusta bolesnika.
SAŽETAK
CiljeviCilj ovog istraživanja bio je prikazati utjecaj pandemije na promjene u smjernicama za klinički rad te na broj pacijenata Klinike za stomatologiju Kliničkoga bolničkog centra (KBC) ...Zagreb u razdoblju normalnog rada prije pandemije te kroz sljedeće godine.
MetodeIz baze podataka Bolničkoga informacijskog sustava KBC-a Zagreb retrospektivno su prikupljeni podatci o ukupnom broju slučajeva na Klinici za stomatologiju u pojedinom razdoblju te o ukupnom broju slučajeva na pojedinim zavodima, u razdoblju od 1. siječnja do 11. studenog u kalendarskim godinama 2018., 2019., 2020. i 2021.
RezultatiKroz pandemijsko razdoblje najznatniji pad broja pacijenata u većini organizacijskih jedinica evidentan je 2020. godine u odnosu na 2018. godinu. Zabilježeno smanjenje broja pacijenata u 2020. u odnosu na 2018. iznosio od 30,27%, dok je 2021. u odnosu na 2018. broj pacijenata bio manji za 9,73%. Klinički zavod za oralnu kirurgiju i Klinički zavod za ortodonciju imali su gotovo nepromijenjen broj pacijenata u 2020. godini u odnosu na 2018. godinu, a u 2021. godini je u odnosu na 2018. godinu zabilježeno povećanje broja pacijenata. Stomatološka ambulanta Rebro i Jednodnevna kirurgija Klinike za stomatologiju također su zabilježile porast broja pacijenata. Te su jedinice Klinike za stomatologiju u vrijeme epidemioloških preporuka o uvođenju hladnog pogona odrađivale i ostale, manje hitne dijagnoze koje bi odgađanjem dovele do loših posljedica. Za vrijeme kolektivnoga godišnjeg odmora svih ostalih organizacijskih jedinica Klinike za stomatologiju ove jedinice preuzimaju na sebe pružanje svih potrebnih usluga Klinike za stomatologiju.
ZaključakPandemija COVID-19 dovela je do smanjenja broja pacijenata na razini Klinike za stomatologiju. Nemogućnost pravovremenog liječenja zuba dovela je do povećane potrebe za ekstrakcijama te do povećanja broja pacijenata na Zavodu za oralnu kirurgiju. U 2021. godini bilježi se veći ili manji porast broja pacijenata na pojedinim zavodima, koji međutim, u promatranom razdoblju još nije dostigao brojeve iz 2018. godine. U idućim mjesecima očekuje se daljnje povećanje broja pacijenata i elektivnih stomatoloških zahvata.
PDF
