Zbog svoje prostorne zaokruženosti i odvojenosti od kopna, otoci su na neki način zasebni i autonomni svjetovi, ali su istovremeno i mjesta susreta mnogobrojnih migracijskih ruta životinja i ljudi. ...Dijalektičko shvaćanje otočnosti koje proizlazi iz sažimanja predodžbe o otoku kao izoliranom svijetu i otoku kao dinamičnom čvorištu omogućava adekvatnije razumijevanje odnosa otoka i migracija (tj. otočana i migranata) u kontekstu (post)nacionalnih teritorijalnih sustava i globaliziranog tržišta. K tome, dijalektičko rekodiranje pojma otočnosti može pomoći stanovnicima otoka na putu prema istinskoj političkoj emancipaciji, a ujedno poslužiti i kao model društvenog organiziranja u eri obilježenoj čestim i masovnim ograđivanjima (engl. enclosures) i protjerivanjima (engl. expulsions), u kojoj nas sve veći broj postaje nekom vrstom otočana i izbjeglica.
Autori u ovom radu analiziraju život otočana na trima zadarskim otocima, Ižu, Ugljanu i Dugom otoku. Život na tim otocima ima uglavnom obilježja egzistencije ljudi na periferijskim prostorima. ...Posebno se to odnosi na Iž i Dugi otok, dok je život otočana na Ugljanu dinamićniji i manje opterećen periferijskim sindromom. Teškoće otočnog življenja, problem veza s kopnom, izoliranost, starenje otočne populacije i drugi nepovoljni čimbenici utječu na
depopulaciju otoka i odlazak mladog stanovništva u izvanotočne destinacije. U mnogim otočnim sredinama odlazak ima razmjere pravog egzodusa, a posljedice tih procesa naposljetku vode k izumiranju otočnoga mikrosocijalnog sustava. Empirijsko istraživanje
na tri zadarska otoka provedeno je u listopadu 2001. godine. Istraživanjem su obuhvaćeni mladi otočani učenici osnovnih i srednjih
škola, te stariji otočani u dobi od 60 i više godina. Ukupno je na sva
tri otoka anketirano 107 učenika i 151 ispitanik starije dobi. Podaci su
obrađeni programom za osobna računala i tamo gdje je to bilo statistički opravdano, statistička značajnost razlika provjerena je
x2-testom. U analizi rezultata preglednog istraživanja nezavisne su
varijable bile: otok, dob, bračni status, samačko ili višečlano kućanstvo, obrazovanje, zanimanje i djeca na otoku ili u emigraciji.
Nalazi istraživanja mladih otočana pokazuju da oni prepoznaju glavne
prednosti otočnog života uglavnom kao ekološke, što može u narednom razdoblju biti i generator razvoja na novim temeljima. Naglasak bi pritom mogao biti na postmodernim vrijednostima, kao što je očuvana priroda, mir, tišina, kvaliteta življenja i slično. Najvećim se nedostatkom doživljava upravo odlazak mladih s otoka,
što stvara depresivno i mučno sociopsihičko ozračje. Najteži su problemi starijih otočana osamljenost, pokidanost mreža primarnih društvenih odnosa (prije svih obiteljskih) i strah od socijalne izolacije.
Stoga se nameće pitanje kako revitalizirati otočne lokalne zajednice i
zaustaviti depopulaciju otoka. Uloga države je u tom mogućem/poželjnom procesu nezaobilazna i svakako najznačajnija.
Same otočne lokalne zajednice, pa ni županije kojima pripadaju,
nemaju dovoljno resursa za obnovu i dinamiziranje otočnog života.
U ovom se radu analizira problem slobodnog vremena u otočnim lokalnim zajednicama zadarskog arhipelaga (Iž, Dugi otok, Ugljan). Predložak za analizu je provedeno empirijsko istraživanje na populaciji ...triju zadarskih otoka ujesen 2001. U istraživanju migracijskih dvojba mladih stanovnika triju zadarskih otoka služili smo se metodama ankete i intervjua (učenički eseji). Anketa se sastoji od 39 pitanja zatvorenog tipa kojima su obuhvaćeni važni segmenti otočne problematike i način na koji ju mladi otočani percipiraju. Anketno ispitivanje obuhvatilo je 107 učenika sa Ugljana, Iža i Dugog otoka, polaznika osnovnih i srednjih škola. U analizi empirijskog materijala rabljene su sljedeće nezavisne varijable: škola (osnovna – srednja), otočna pripadnost (Ugljan – Dugi otok – Iž) i spol (muški – ženski). Slobodno vrijeme predstavlja izrazit problem za čovjeka (post)moderne epohe. Kako ga ispuniti i pritom ne postati pasivnim recipijentom tuđih sadržaja, a onda i objektom manipulacije moćnih skupina, od političkih do gospodarskih? Igra, kao oblik samoostvarenja nasuprot masmedijskim porukama i sadržajima, nameće se pritom kao jedno od boljih rješenja za ispunjenje slobodnog vremena. To posebice vrijedi za mlade stanovnike. Nalazi istraživanja pokazuju da većina učenika i pored obveza (školskih, izvanškolskih, putničkih) ima dovoljno slobodnog vremena. Osnovnoškolci su manje opterećeni različitim obvezama i imaju više slobodnog vremena. Situacija se mijenja u srednjoškolaca, čija opterećenost i zauzetost različitim aktivnostima već podosta skraćuju njihovo vrijeme za igru, razonodu i odmor. Glavni su razlog nedostatka slobodnog vremena za obje ispitivane skupine školske obveze. Načini provođenja slobodnog vremena vrlo su raznoliki, a prevladavaju pasivni oblici (gledanje tv programa, slušanje glazbe). I na otocima su već prisutni moderni, pa i postmoderni, komunikacijski obrasci. Učenici vrijeme provode uz različite tehnološke naprave koje stvaraju virtualnu realnost. Nedostatak mlade populacije na otoku, uz civilizacijski trend u toj sferi, samo povećava prisutnost pasivnih oblika provođenja slobodnog vremena.
U tekstu se prikazuju i objašnjavaju rezultati empirijskog istraživanja provedenog u travnju 2000. na šibenskim otocima Prviću, Zlarinu i Krapnju. U istraživanju su korištene metode ankete i ...intervjua. Ispitivani su pripadnici dviju relevantnih otočnih skupina: radnici putnici i učenici putnici. Kako je uzorak obuhvatio skoro cjelokupnu otočnu populaciju navedenih migracijskih i sociodemografskih značajki, a broj ispitanika nije udovoljavao minimalnim zahtjevima valjanog uzorka, nije bilo moguće istraživački materijal obraditi pomoću standardnih statističkih metoda. Cilj istraživanja bio je spoznati cirkulacijske fenomene otočnog mikrodruštva, posebno migracijske dileme mladih otočana. U istraživanju su najčešće korištene varijable: otok/naselje, spol i škola. Cirkulacija otočnog stanovništva na relaciji otoci − kopno dominantan je oblik prostorne pokretljivosti otočana i čini bitan dio njihove egzistencije. Najčešći razlozi cirkulacije otočana su odlazak u školu, na posao, u kupovinu, k liječniku, te posjet rodbini i prijateljima. Depopulacija šibenskih otoka osobito utječe na smanjenje dviju kategorija cirkulanata, učenika putnika i radnika cirkulanata. Otoci sve više poprimaju obilježja periferijskog prostora, a otočani kao poseban problem otoka ističu odsustvo mladog stanovništva. Učenici putnici su u dilemi oko odlaska/ostanka, s podjednakim udjelom u objema ponuđenim alternativama. Cirkulacija (pogotovo mlađe) otočne populacije ima tendenciju prerastanja u migraciju, što će dodatno pogoršati sociodemografsku situaciju na otocima te, ako se trend ne promijeni, dovesti u pitanje perspektivu otočnih lokalnih zajednica.
Opis, (sa 7 slika) dalmatinskih zagoraca, primoraca i otočana.
Temelji se na izvještajima iz 1775. i '76. anonimnog, inače vrlo učenog pisca, tajnog povjerenika austrijske vlade. Njegov je izvještaj ...od velike koristi jer njim možemo korigirati mletačke izvještaje, koji mnogo puta nisu nimalo točni, jer su pojedini mletački činovnici nastojali da svaj rad uveličaju, a svoje porgreške sakriju.
U članku se nalazi i izvještaj, na talijanskom jeziku, iz 16.st. Giovanni Battista Giustiniana koji nosi naslov "Dell' indole dei Dalmatini«.
Clanak se bavi opisom i evaluacijom prednosti i nedostataka postojece zdravstvene skrbi na otoku Lastovu suprotstavljajuci objektivno stanje i naraciju kazivaca. Zdravstvena je zaštita na otoku ...Lastovu odre%ena speci&cnim obilježjima otocnosti. Izrazita ostarjelost otocana povecava njihove zahtjeve za kontinuiranom zdravstvenom skrbi. Kao posljedica depopulacije, otocanima je dostupna samo primarna zdravstvena zaštita. Geografska izoliranost i slaba prometna povezanost otoka s najbližim medicinskim centrima na kopnu i okolnim otocima otežava pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite. Prioriteti u planiranju zdravstvene skrbi na Lastovu trebali bi ukljucivati stvaranje uvjeta i uvo%enje aktivnosti usmjerenih prema poboljšanju pružanja svih oblika zdravstvene zaštite otocana kako bi se moglo tvrditi da je osigurano njihovo opce i jednako pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu. Makrosocijalna zdravstvena politika se u praksi još uvijek ogranicava samo na razinu kurative, dok prirodni resursi otoka pružaju cvrste osnove za implementaciju preventivne zdravstvene politike. Stimulativne mjere i uvjeti koje bi lijecnike razlicitih pro&la s višegodišnjim iskustvom privukli na otok još uvijek su prazna slova na papiru. Bez kvalitetne zdravstvene zaštite, kao mjere kvalitete života u zajednici, ne može se govoriti niti o održivosti otoka Lastova.
