Brojno novovjekovno glazirano keramičko posuđe otkriveno je tijekom 1972. i 1973. godine na hidroarheološkom lokalitetu Mala Jana u blizini Glavotoka na otoku Krku, a ukupno 31 predmet inventiran je ...unutar ranonovovjekovne zbirke Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Osim toga, u izložbenom prostoru Frankopanskog kaštela u Krku izložen je još 21 predmet koji je izronjen godinu dana kasnije te predan Krčkoj nadbiskupiji. Iako su pojedini predmeti već bili objavljivani, nikada nisu obrađeni kao cjeloviti teret te se stoga u ovom radu analizira sveukupni korpus nalaza s lokaliteta Mala Jana, pri čemu se spomenuta građa može datirati na kraj 16. ili na početak 17. stoljeća. U radu se dodatno razmatraju potencijalne trgovačke rute kojima se takav materijal mogao transportirati.
The period of the conversion of the existing and abandoned residential dwellings into second homes (mostly in 1960s and 1970s) on the island of Krk, as well as along the whole stretch of the Croatian ...littoral, was followed by the period of the construction of purpose-built dwellings for vacation and recreation, i.e. of family weekend-houses (in 1970s and 1980s). This was manifested through the purchase and conversion of agricultural land into building sites which initially targeted the most desirable locations along the coast of the island, and later less desirable locations in the island hinterland. From mid 1990s onwards the island of Krk, and especially certain parts of it, experienced a more intensive construction of multi-apartment buildings for vacation and recreation which brought about radical geographical transformation. The study analyses the characteristics of the recent developmental dynamics of the second home phenomenon on the island of Krk as a representative case study of a receiving second home region within the Croatian littoral. The study is based on the analysis of the spatial distribution of dwellings for vacation and recreation and the comparison of their number with the number of dwellings for permanent occupancy. In order to achieve a more accurate picture of the intensity and directions of the second home mobility which exists among emissive and receiving second home regions, an analysis is provided of the structural characteristics of the owners of second homes on Krk. They are grouped by the place of their permanent residence, the distance between the place of permanent residence and the receiving second home region and by the size of the place of permanent residence.
Na dosad slabo poznatom i sa stajališta povijesti umjetnosti još posve neobrađenom primjeru Dobrinja na otoku Krku, raspravlja se o razvitku naselja na kvarnerskim otocima. Uz isticanje štetnosti ...dosad prevladavajućih uopćavanja, karakteristični položaj i razvitak Dobrinja tumače se u širem, komparativnom kontekstu. Analiziraju se prostiranje i obilježja pojedinih dijelova ovog naselja, a naglasak je na vremenu kasnog srednjeg i ranijeg novog vijeka. Tada je najuži dio povijesnog središta Dobrinja poprimio čvrstu, na tlorisnoj osnovi i danas, usprkos opsežnim pregradnjama i arhitektonskim preinakama, jasno uočljivu, urbanu fizionomiju.
In the past fifty years the second home phenomenon has become one of the most distinguished geographical features in the Croatian littoral. After Croatia won its independence and after the cessation ...of war operations, with the start of the period of apartmentalisation, secondary dwelling emerged as the dominant factor in landscape definition in many settlements of the Croatian littoral in the past ten to fifteen years. In the settlements which recorded most significant transformational influence of the second home phenomenon, the local housing fund has experienced the development of a typical second home landscape whose physiognomic characteristics are primarily defined by the presence of building units for vacation and recreation. The main aim of this study is to establish and analyse physiognomic implications of the second home phenomenon in Malinska on the island of Krk. Malinska has been chosen as a typical example of a receiving settlement in the Croatian littoral because it has gone through all characteristic phases of the development of the second home phenomenon – from the prevalence of luxurious villas and resorts through the domination of individual family houses for vacation and recreation (second homes in the strict sense) to numerous multi-apartment buildings which today characterise, more than any other kind of buildings, secondary dwelling. Through the popularisation and growth of secondary dwelling in the period of the Socialist Yugoslavia, and particularly in the "apartmentalisation" phase in the last fifteen years, Malinska has become a true "second home centre" of the island which manifests, more vividly than any other settlement on the island of Krk, direct (physiognomic) and indirect (economic and socio-cultural) impact of secondary recreational dwelling on physical space, and provides an illustrative example of a second home landscape in the Croatian littoral. The methodology is a combination of the analysis of relevant literature about the geographical aspect of the second home phenomenon and field research with direct survey of local population and second home owners in Malinska, mapping, photographing and deduction based on many years of direct acquaintance with the area included in the study.
Razvoj naseljenosti otoka uvjetovan je ponajviše udaljenošću od
kopna i načinom prometnoga povezivanja. Otok Krk je danas
sa zaleđem povezan mostom i zračnim linijama, a s ostalim
otocima trajektnim ...linijama. Cilj je rada istražiti i objasniti dinamiku
određenih demografskih komponenti na otoku. U radu se
promatra promjena naseljenosti otoka Krka od 1857. do 2011.
godine (razdoblje između prvoga i najnovijega popisa stanovništva).
Utvrđeno je da je smanjenje broja stanovnika od
početka 20. stoljeća povezano s procesima urbanizacije Rijeke,
dok je povećanje broja stanovnika otoka od sedamdesetih godina
20. stoljeća povezano s procesom suburbanizacije istoga
grada, na što je znatno utjecala izgradnja Krčkog mosta. Od
sedamdesetih godina 20. stoljeća do danas zapadna i sjeverna
strana otoka bilježe pozitivnije demografske pokazatelje od istočne
i jugoistočne strane. To se može objasniti boljim preduvjetima
za razvoj turizma na zapadnoj strani otoka te razvojem
industrije i većom blizinom Rijeke. Stoga od sredine 19. stoljeća
do danas pratimo premještanje težišta naseljenosti otoka u
smjeru sjeverozapada, a u skladu s tim je i elipsa naseljenosti za
2011. položena sjeverozapadnije nego ona za 1857. godinu.
Zbog blizine i prometne dostupnosti slovenski vlasnici stanova za odmor i rekreaciju, najzastupljeniji inozemni vikendaši u Hrvatskoj, tradicionalno su najbrojniji na prostoru Istre i Kvarnera. ...Njihovom brojnošću među kvarnerskim otocima ponajviše se ističe otok Krk. Glavni cilj ovoga rada jest usporediti prostorne i strukturne karakteristike hrvatskih i slovenskih vikendaških kretanja u receptivnome vikendaš¬kom području. Kao reprezentativni primjer receptivnoga vikendaškog područja na hrvatskim otocima s podjednakom zastupljenošću hrvatskih i slovenskih vikendaša izabrana je općina Dobrinj, jedinica lokalne samouprave na otoku Krku s najvećim brojem vlasnika stanova za odmor i rekreaciju iz Slovenije. Istraživanje metodološki počiva na obradbi relevantne literature kao i statističkoj analizi kvantitativnih poda¬taka popisne statistike i podataka Općine Dobrinj o površini stambenih jedinica za odmor i rekreaciju te mjestu stalnoga prebivališta njihovih vlasnika prema regijama NUTS-3: hrvatskim županijama te slovenskim statističkim regijama. Osim metodom deskriptivne statistike razlike između hrvatskog i slovenskog poduzorka ispitane su hi-kvadrat testom i t-testom. Istraživanjem su se kao vodeća emitivna područja u Hrvatskoj izdvojili Grad Zagreb, Primorsko-goranska županija te Zagrebačka županija, a u Sloveniji Središnja Slovenija i Savinjska regija. Zaključeno je da nema izraženije razlike u preferiranju obalnih naselja, odnosno naselja u unutrašnjosti između hrvatskih i slovenskih vikendaša, da nema značajnije razlike u površini »hrvatskih« i »slovenskih« vikendica, da hrvatski vikendaši u odnosu na slovenske žive u emitivnim naseljima bližim receptivnim naseljima u općini Dobrinj, da su naselja stalnih prebivališta hrvatskih vikendaša u prosjeku veća od naselja stalnih prebivališta slovenskih vikendaša te da je naglašenija dominacija Grada Zagreba i Zagrebačke županije, kao vodećega emitivnog područja u kontingentu hrvatskih vikendaša, nego Središnje Slovenije (s Ljubljanom) kod slovenskih.
Otok Krk, pa tako i župa Dubašnica nisu tijekom Prvoga svjetskog rata bili izravno uključeni u ratna zbivanja. Međutim, iako na periferiji rata, ratna su se događanja reflektirala i na ovaj prostor. ...Uza sve ratne nedaće tih je godina podbacila ljetina, zavladala je nezapamćena glad, harale su bolesti i epidemije koje su odnijele mnoge živote. Bilo je i u ratu poginulih Dubašljana. Sve se to odrazilo i na smrtnost. Tih ratnih godina bilježi se i najveći broj umrlih na početku 20. stoljeća. U ovom radu predočeni su nalazi uzroka smrti u župi Dubašnica na otoku Krku tijekom ratnih godina Prvoga svjetskog rata (1914. – 1918.).
U radu je prikazano što se i kako o Prvome svjetskom ratu pisalo u Krčkom zborniku kao časopisu Povijesnog društva otoka Krka. Krčki zbornik od prvoga objavljenog sveska 1970. godine pa do danas ...predstavlja njegovu okosnicu i prepoznatljivost djelovanja Povijesnog društva otoka Krka. Na temelju toga korpusa (sv. 1-69/1970-2013) prikazano je stanje istraženosti tema iz razdoblja Prvoga svjetskog rata vezanih uz otok Krk i Krčane te ukazano na neke buduće zadatke i projekte.
U ovom kraćem izlaganju želi se usmjeriti pozornost na promjene nastale na Krku tijekom i poslije Prvoga svjetskog rata. Na samom početku rata provedena je opća mobilizacija. Stotine mladića i mlađih ...muževa upućeno je na Istočnu bojišnicu u Galiciju i Bukovinu, a u sljedećim godinama, kad se otvorilo novo bojište oko rijeke Soče, mnogi su odlazili tamo. U posljednjoj ratnoj godini, kad su utihnule borbe na Istočnoj bojišnici, novo je odredište postao Solun, gdje su se mnogi našli u dobrovoljačkim redovima. U ratnim je operacijama na bojišnicama sudjelovalo barem tisuću Krčana, više od stotinu vojnika je poginulo, a barem dvostruko ih je ostalo s trajnim invaliditetom. Završetak rata označio je raspad Austro-Ugarske, prekrajanje granica. Iako je na Krku odmah osnovan Narodni odbor Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS), talijanske su vlasti, na temelju tajnog Londonskog ugovora, okupirale otok, zauzele općinske i mjesne urede, provodile svakojaka nasilja. Talijanska okupacija potrajala je od 1918. do 1921. godine. Vrhunac okupacijske strahovlade na Krku predstavljalo je divljanje D’Annunzijevih ardita posljednjih mjeseci talijanske uprave. Krčki biskup Antun Mahnić je interniran, a s njime i više utjecajnijih svećenika. Rapalskim ugovorom prestala je okupacija Krka, a susjedni otoci Cres i Lošinj, s okolnim manjim otocima, istrgnuti su iz matične zemlje i pripojeni Kraljevini Italiji. Krčani su se našli u zajedništvu Države Slovenaca Hrvata i Srba te nastavili život u novim prilikama.
U radu se predstavlja interaktivna turistička karta otoka Krka koja je prikazuje važnije turističke atrakcije, smještajne kapacitete, ugostiteljske objekte, turističku infrastrukturu i turističke ...posrednike (turističke agencije i turističke zajednice). Karta je izrađena pomoću softvera ArcGIS Pro i dostupna je putem web-aplikacije ArcGIS Experience na stranici: https://experience.arcgis.com/experience/4020472ca5394d44a0ecc2f83c70c8d6. Podaci su prikupljeni osobno od strane autorice, selektirani, uneseni u bazu i kartografski vizualizirani, a odnose se na stanje u ožujku 2021. godine. Web-aplikacija trenutno predstavlja jedinstvenu prostornu bazu turističkih informacija za otok Krk koja je dostupna svim zainteresiranim korisnicima. U radu je opisan proces prikupljanja podataka, njihovog unosa u GIS, vizualizacije i objave te se analizira prostorni razmještaj i struktura prikazanih elemenata turističke ponude.
PDF
