Za floru otoka Vrgade te tri otočića (Artina, Obrovanj i Rakita) i dvije hridi na osnovi vlastitih istraživanja (2003.–2004.) i literaturnih podataka utvrđeno je 475 taksona vaskularnih biljaka (441 ...vrsta i 34 podvrste) u okviru 300 rodova i 73 porodice.
U kulturi je zabilježeno 108 taksona koji nisu uključeni u analize. Izvršena je taksonomska analiza te analiza životnih oblika i flornih elemenata.
U radu su analizirane fitocenološke značajke vegetacije na području otočne skupine Vrgada (otoci zadarskog arhipelaga). S obzirom da otok Vrgada u svom najvišem dijelu vrh Strabinovac doseže visinu ...od 112 m, na njoj možemo razlikovati samo mediteransko-litoralni vegetacijski pojas. Taj je pojas zastupljen u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, a najznačajnija zajednica je Myrto-Quercetum ilicis, a na zaštićenim položajima Vrgade, te na južnoj i jugozapadnoj ekspoziciji otoka i na otočićima zastupljena je stenome diteranska asocijacija Pistacio-Juniperetum phoeniceae. Ukupno je naprav ljena 31 fitocenološka snimka. Snimke su rađene i analizirane po metodi Braun-Blanquet-a. Na svim snimkama provedene su dvije metode numeričke analize - klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Rezultati su pri kazani u tablicama 1–5 klasičnim prikazom fitocenoloških snimaka, a numeri čkom analizom dobiven je grafički prikaz (sl. 3 i 4). Sintaksonomskom analizom utvrđene su šumske zajednice gariga –Erico-Cistetum creticiH-ić 1958 i makije: Myrto-Quercetum ilicis (H-ić 1963) Trinajstić (1976) 1985, Fraxino orno–Quercetum ilicisH-ić (1956) 1958,Pistacio-Juniperetum phoe niceaeTrinajstić 1987 i Querco ilici-Pinetum halepensisLoisel 1971.
Osim ovih zajednica koje se jasno uočavaju na terenu, dio otoka Vrgade i otočića Arntina obraštaju sastojine alepskog bora koji se spontano širi, a na otočiću Murvenjaku sastojine mirte i tršlje –Myrto-Pistacietum lentisciMoli nier (1936, 1954) Rivas Martinez 1975.
