Premda se karcinom dojke češće javlja u starijoj životnoj dobi, to je i najučestaliji malignitet u žena reproduktivne dobi. Zbog sveukupnog napretka moderne medicine i rastućeg globalnog trenda ...odgađanja rađanja djece za kasniju dob suočavamo se sa sve više mladih žena s dijagnosticiranim i liječenim karcinomom dojke koje još nisu kompletirale obitelj. Stoga je područje očuvanja plodnosti postalo jako bitno u očuvanju kvalitete života mladih žena koje su preboljele karcinom dojke. Ovaj rad iznosi trenutno dostupne metode za očuvanje plodnosti u mladih žena s ranim karcinomom dojke i ističe važnost
multidisciplinarnog pristupa u očuvanju plodnosti kao bitnog čimbenika kvalitete života tih žena. Smatra se da trudnoća nakon karcinoma dojke nije povezana s povišenim rizikom od recidiva pa stoga ne treba obeshrabriti žene koje žele ostvariti trudnoću nakon provedenog onkološkog liječenja. Danas se preporuča pričekati s trudnoćom barem 2 godine nakon postavljene dijagnoze za vrijeme kada je rizik od povrata bolesti najveći. No, isto tako bi bolesnice reproduktivne dobi trebalo obavijestiti o mogućem negativnom učinku onkološke terapije na plodnost te o dostupnim metodama očuvanja plodnosti i u slučaju zainteresiranosti za očuvanje plodnosti bolesnice treba žurno uputiti reproduktivnom specijalistu. Rano upućivanje reproduktivnom specijalistu je bitan čimbenik koji povećava izglede za uspješno očuvanje plodnosti. Krioprezervacija embrija i zrelih oocita su trenutno jedine standardne metode očuvanja plodnosti koje zahtijevaju stimulaciju ovarija kojom se odgađa početak kemoterapijskog liječenja barem 2 tjedna. Smatra se da kontrolirana stimulacija ovarija ne povećava rizik od povrata karcinoma dojke. Druge metode očuvanja plodnosti (krioprezervacija tkiva jajnika, krioprezervacija nezrelih oocita,
ovarijska supresija GnRH agonistima) ne zahtijevaju primjenu ovarijske stimulacije, ali se i dalje smatraju eksperimentalnim metodama za očuvanje plodnosti.
Svrha ovoga preglednog članka je prikazati suvremene mjere za prevenciju porasta predovulacijskog progesterona (P) i njegovih nepovoljnih učinaka kod stimulacije jajnika u postupku izvantjelesne ...oplodnje. Unatrag 20-ak godina porast predovulacijskog P tema je brojnih rasprava, jer njegova uloga nije u potpunosti razjašnjena u pogledu utjecaja na ishod trudnoće nakon postupka izvantjelesne oplodnje. Neka istraživanja nisu utvrdila nikakvu povezanost između porasta predovulacijskog P u odnosu na uspješnost postupka izvantjelesne oplodnje neovisno o razini P, dok nasuprot tome, većina drugih istraživanja izvješćuje o nepovoljnim učincima povišene koncentracije P. Suvremene strategije u prevenciji porasta predovulacijskog P uključuju individualizirani pristup primjenom blažih stimulacijskih protokola te raniju primjenu humanog korionskog gonadotropina za indukciju ovulacije kod bolesnica koje dobro reagiraju na stimulaciju, odgodu prijenosa svježih zametaka s 3. na
5. dan i krioprezervaciju svih zametaka uz transfer odmrznutih embrija u prirodnom ciklusu. Neophodna su daljnja istraživanja koja će potvrditi postojeće prevencijske metode ili omogućiti primjenu novih strategija, sa svrhom onemogućavanja nepovoljnog utjecaja porasta predovulacijskog P na ishod trudnoće nakon postupka izvantjelesne oplodnje.
Primjenom metoda kontrolirane reprodukcije, početkom rasplođivanja, poboljšava se plodnost visokoproizvodnih mliječih krava. Unatoč preciznoj tehnologiji i dugotrajnom iskustvu u primjeni ...indukcijsko-sinkronizacijskih protokola, malo se zna o osobinama LH pulsacijskih valova. Cilj istraživanja bio je ustanoviti svojstva predovulacijskih LH valova u krava podvrgnutih različitim protokolima s umjetnim osjemenjivanjem u točno određeno vrijeme (UO). Korišteni su arhivski podaci iz istraživanja provedenog na 60 krava holštajnsko-frizijske pasmine, u ranoj laktaciji, podijeljenih u tri skupine: skupina A podvrgnuta je modificiranom Double Ovsynchu (DO), skupina B modificiranom Presynchu (PS), dok je skupina C podvrgnuta Ovsynch (OV) protokolu. Životinjama su uzimani uzorci krvi za određivanje LH (n = 15) i progesterona (n = 60). Sve krave umjetno su osjemenjene 6 i 24 sata nakon druge injekcije GnRH. U krava skupine B postotak steonih krava 30 dana poslije umjetnog osjemenjivanja (UO) bio je viši (p < 0,10) u odnosu na krave iz drugih dviju skupina (B : A : C = 47,37 % : 29,41 % : 21,05 %). Pad postotka steonih krava 60. dan poslije UO-a bio je izrazitiji u krava skupine B (47,36 % : 31,58 %), a blaži u skupine C (21,05 % : 15,79 %), što sugerira da je prevalencija kasnih embrionalnih i fetalnih uginuća možda viša u PS i OV protokolu u odnosu na DO. Samo su krave iz skupine A (p < 0,001) imale dominantni folikul optimalne veličine, dok je u ostale dvije skupine promjer znatno premašio tu vrijednost. Kod primjene svih triju protokola snažno je izražena grupiranost koncentracije progesterona nakon aplikacije PGF2α (vrijednosti ispod 0,5 ng/mL u više od 50 % krava). Signifikantna (p < 0,01) bila je razlika razine LH nulti sat između skupine C (6,12 ± 1,16 ng/mL) i B (1,84 ± 1,16 ng/mL). Četiri sata poslije, razina skupine A značajno odstupa u odnosu na skupine B i C (p < 0,01), s tim da krave iz skupine C i dalje imaju najvišu koncentraciju LH. Ovulacija je ultrazvučno potvrđena kod svih krava, osim kod jedne iz skupine C, koja je kasnije i izlučena iz rasploda.
Cilj istraživanja bio je pregledom građe jajnika utvrditi raspon dobi i reproduktivne aktivnosti u mladih i starih ženki smeđega medvjeda (Ursus arctos) iz zatočeništva. Jajnici su dobiveni ...ovariektomijom dviju dvogodišnjih ženki i tijekom razudbe 31-godišnje te 36-godišnje ženke. Svi su jajnici pregledani makroskopski i histološki. Histološkom pretragom u mladih su životinja u kori jajnika otkriveni primordijalni, primarni, sekundarni i tercijarni folikuli. U jednom je jajniku dokazano zrelo žuto tijelo (corpus luteum), pokazatelj nedavne ovulacije što je, prema nama dostupnim podacima, prvi zabilježen histološki dokaz najranije ovulacije u smeđih medvjeda u zatočeništvu. Atrofija jajnika povezana sa starenjem i praćena razvojem multiplih cističnih supseroznih epitelnih struktura (SES) u starih medvjeda u ovom istraživanju upućuje na to da se u smeđih medvjeda pojavljuju slične degenerativne i proliferativne promjene kao i u domaćih kanida. Najstarija ženka imala je zabilježene uspješne porođaje u dobi od 26 i 28 godina. Oba porođaja pripadaju najkasnijim potvrđenim pojavama uspješne ovulacije, začeća i porođaja u smeđih medvjeda.
Acipenser persicus (Acipenseridae) jedna je od ekonomski važnijih vrsta riba u Kaspijskom moru. Poznavanje reproduktivnih
karakteristika jesetre je važno zbog uspješnog upravljanja
njihovim ...populacijama u akvakulturi te njihove ekonomske
i kulturne važnosti u svijetu. Razumijevanje razina
steroidnih hormona i njihovih promjena u serumu tijekom
umjetne oplodnje pomaže poboljšanju kvalitete nasadnih
metoda te olakšava izvedbu programa razmnožavanja
u zatočeništvu u svrhu potpore poribljavanja. Primjenom
sintetičkog luteinizirajućeg hormona jesetre - oslobađajućeg
analognog hormona (LHRH-A2) - induciraju se promjene u
razinama spolnih steroida u serumu. Za proučavanje učinka
različitih doza hormona LHRH-A2 na izazivanje konačnog
sazrijevanja i ovulacije Perzijske jesetre, korišteno je 18
odraslih ženki i 18 odraslih mužjaka. Sve muške i ženske
spolno zrele jedinke su inducirane s LHRH-A2 u dozama od
4, 6 i 8 μg kg-1.
U ovoj studiji primjenom LHRH-A2 uspješno je inducirano
sazrijevanje gonada i ovulacije u ženki, dok je najveći postotak
ovuliranih ženki uočen u skupini tretiranoj dozom od 4
μg kg-1 LHRH-A2. Postoje značajne razlike u koncentracijama
kortizola (C), testosterona (T) i gonadotropina (GTHII) u serumu
ispitivanih doza hormona. Najveći postotak valjenja
uočen je u skupinama riba koje su primale 4 μg kg-1 LHRHA
2. U dozi od 4 μg kg-1, LHRH-A2 je učinkovit pri poticanju
sazrijevanja oocita te ovulacije Perzijske jesetre.
Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti važnost i točnost ultrazvučnog pregleda koza u procjeni uspješnosti postupka superovulacije. U tu svrhu je 28 koza davateljica bilo sustavno pregledavano ...„real-time“ ultrazvučnom metodom kako bi se izbrojali preovulacijski folikuli na početku estrusa i potvrdile ovulacije 48 sati kasnije. Provjerena je točnost ultrazvučnih nalaza i uspoređena s brojem žutih tijela utvrđenih prilikom ispiranja maternice. Ukupna relativna podcijenjenost ultrazvučnog predviđanja multiple ovulacije iznosila je 19,4%. Na svim pregledanim jajnicima, ukupni broj preovulacijskih folikula umanjen za broj neovuliranih folikula bio je manji nego broj žutih tijela. Odnos između predviđene stope ovulacije i broja žutih tijela bio je pozitivan i značajan (CL 3,98 + 0,75 folikula; r2 0,93), sa značajno višim interceptom (1,45) za desni jajnik. Također, točnost utvrđivanja ovulirajućih i neovulirajućih koza ultrazvukom iznosila je 100,0%. Međutim, određivanje točnog broja multiplih ovulacija na jajnicima bilo je na razini od 45,0%. Iz navedenog se može zaključiti kako je ultrazvučno pregledavanje koza davateljica korisna metoda za praćenje folikularne dinamike i uspjeha superovulacije. Brojenje folikula promjera >4 mm na početku estrusa i potvrda ovulacije je dobra metoda za odabir koza koje su dobro reagirale na superovulacijske postupke prije ispiranja maternice.
“Tragičan događaj spolnoga nasilja i njegove dramatične
posljedice obvezuju čitavu društvenu zajednicu, a nadasve liječnike i
liječničko osoblje, na poštivanje, suosjećanje i skrb za cjelovito dobro
...oštećene osobe. Već desetljećima posebnu medicinsko moralnu
pozornost u tretmanu žrtve izaziva pitanje prevencije trudnoće
nakon silovanja: je li takav postupak opravdan i jesu li današnja
sredstva, metode i procedure, poznate kao “hitna kontracepcija”,
kadre postići željeni cilj? Pitanja su međusobno duboko povezana,
na način da će moralni sud ovisiti o naravi, odnosno mehanizmu
djelovanja hitne kontracepcije.
U traženju najprikladnijeg odgovora autor prije svega iznosi
načelne argumente i razloge zbog kojih uporaba kontracepcije prije
i poslije spolnoga nasilja nije u suprotnosti sa stalnim naučavanjem
Katoličke crkve o kontracepciji. Prezentira potom, vrlo kratko i u
bitnim crtama, temeljne informacije o hitnoj kontracepciji kao što
su definicija i indikacije za njezinu uporabu, metode i mehanizam
njezina djelovanja te različita mišljenja i stavovi s obzirom na
mehanizam njezina djelovanja. Budući da su svoje mišljenje o
opravdanosti i mogućnosti prevencije trudnoće nakon silovanja
iznijele i neke crkvene institucije, analiziraju se glavni naglasci,
opća usmjerenja, ali i dvojbene tvrdnje i procjene nazočne u njihovim
dokumentima. Konačno, analiza različitih praktičnih prijevoda - od
kojih su neki moralno vrlo upitni - jasnih smjernica sadržanih u tim
dokumentima, ukazuje na činjenicu da još uvijek ne postoji posvema
zadovoljavajuće i moralno prihvatljivo praktično rješenje teorijski
opravdanog načela o uporabi kontracepcije nakon spolnog nasilja.
Nesigurnost vezana uz stvarno djelovanje “hitne kontracepcije”
i realna situacija žrtve nakon spolnog nasilja dva su snažna
čimbenika, koja potiču i zahtijevaju daljnja istraživanja kako se
ne bi došlo u sukob s temeljnim postavkama jedne dosljedne etike
života, posebno načelom o svetosti i nepovredivosti ljudskoga života,
bez obzira na okolnosti njegova začeća.
Umjetno osjemenjivanje provedeno je na 17 deva kojima je dan ljudski korionski gonadotropin (hCG) u svrhu poticanja ovulacije. Prethodno je ultrazvučnom metodom ustanovljen folikul na jajnicima ...pretraženih deva. Deve su osjemenjene ili razrijeđenom i rashlađenom ili svježom, nerazrijeđenom spermom. Nijedna deva nije bila oplođena nakon osjemenjivanja razrijeđenom i rashlađenom spermom, a nakon osjemenjivanja nerazrijeđenom spermom stopa oplođenosti bila je niska. Radi utvrđivanja mogućih uzroka niske stope koncepcije, utvrđivana je razina progesterona u plazmi (P4). Razina P4 ispod 1 ng/ml u razdoblju 5 do 8 dana smatrala se pokazateljem izostanka ovulacije. Jednokratni porast od 1 ng/ml tijekom 5-8 dana nakon kojeg je slijedio pad 12. dana, smatrao se pokazateljem ovulacije s neuspjelom oplodnjom. P4 razine veće od 1 ng/ml tijekom razdoblja 5 do 8 dana, uključujući 12. dan nakon kojeg slijedi opadanje smatrale su se uspješnom ovulacijom i oplodnjom ali neuspjelim preživljavanjem embrija. Postojano visoke razine P4 smatrale su se pokazateljem gravidnosti. Prema navedenim kriterijima, pet od 33 osjemenjivanja rezultirala su gravidnošću. U 17 od 33 osjemenjivanja izostala je ovulacija. U 8 od 33 osjemenjivanja nije došlo do oplodnje, a u tri od 33 osjemenjnivanja embrij nije preživio. Učestala pojavnost izostanka ovulacije mogla bi se povezati s prevelikim folikulima ili folikulima u kojih su degenerativni procesi započeli prije davanja hCG. Visoka učestalost neuspjele oplodnje, mogla bi se povezati s viskoznošću sperme, zbog koje su spermiji u genitalnom traktu deve zaštićeniji i lakše preživljavaju. Osjemenjivanje s razrijeđenom i rashlađenom spermom može poremetiti navedene zaštitne mehanizme i dovesti do slabije oplođenosti. Može se zaključiti da je učestalo izostajanje ovulacije i nemogućnost polaganja sperme u njezinom prirodno viskoznom obliku glavni problem za razvoj umjetnog osjemenjivanja deva. Daljnji napredak se može očekivati ako se standardizira prikladno vrijeme osjemenjivanja (periovulatorno vrijeme), te utvrdi veličina folikula koja najbolje odgovara na aplikaciju hCG.
PDF
