Godine 1779. mletački Senat dekretom odobrava određivanje
granica šume u Motovunskoj dolini i postavljanje graničnih
oznaka izrađenih od kamena vezanog vapnom. Zahvaljujući
tom dokumentu znamo da ih ...je projektirao inženjer Cristoforo
Bighignato, a poznati su i troškovi izvedenih radova, koji su
iznosili 1.500 venecijanskih dukata, i broj novih oznaka, kojih
je bilo tristo. Smatralo se potrebnim odrediti područje šume ne
bi li se spriječilo neovlašteno korištenje i prelaženje međe te
učinilo vidljivom crtu koja odvaja javno zemljište u vlasništvu
države i zemljište u privatnom vlasništvu. Nadalje, dekret
Senata dokumentirano i sa sigurnošću potvrđuje istraživanja
na terenu koja je proveo Arheološki muzej Istre.
U ovom ćemo se radu osvrnuti na sinonimnost, sintaktička obilježja, semantičku zalihost, semantičku složivost i obavijest u hrvatskom jeziku, na glagolskim ekvivalentima u dvojezičnom rječniku i na ...rečenicama jednoga tipa usmene komunikacije: vijestima.
Polazeći od činjenice o poteškoćama u realizaciji verbalnoga predmetnog pristupa informacijama u knjižničnim katalozima te nedostacima sustava predmetnih odrednica koji se navode u literaturi, i ...dosadašnjih pristupa vrednovanju korisničkog označivanja kao mogućeg komplementa nadziranom rječniku, provedeno je istraživanje funkcionalnosti ovih sustava za označivanje, kojemu je cilj pružiti obuhvatniji uvid u prednosti i nedostatke obaju sustava, naglašavajući potrebu pristupa vrednovanju korisničkih oznaka s gledišta sustava kojemu pripadaju. Gledištem prisutnim u istraživanju želi se istaknuti nužnost pristupa ovim dvama sustavima za označivanje kao sustavima koji pripadaju različitim informacijskom okolinama i imaju sličnu, a ne istu namjenu, te ih je u skladu s tim potrebno i vrednovati, kako bi se bolje definirale te u knjižničnom katalogu ciljano iskoristila obilježja folksonomije koje korisnici prepoznaju kao učinkovite u organizaciji informacija. Rezultati istraživanja mogu biti indikativni u osmišljanju strategija unapređenja predmetnoga pristupa i prilagođivanja knjižničnog kataloga suvremenom korisniku, ili za daljnja istraživanja nekog od dijelova sustava predmetnih odrednica ili korisničkih oznaka.
Unatoč iznimno važnoj ulozi diskursnih oznaka u ostvarivanju kohezije i koherencije unutar diskursa i unatoč činjenici da su diskursne oznake sastavni dio diskursne, pragmatičke i strateške, odnosno ...komunikacijske kompetencije, empirijska su istraživanja ovih lingvističkih jedinica u području učenja stranoga, poglavito engleskoga jezika uvelike zapostavljena (Ellis, 1994; Müller, 2004). Nalazi malobrojnih studija iz ovog područja ukazuju na relativno nizak stupanj usvojenosti engleskih diskursnih oznaka kod učenika engleskoga kao stranoga jezika, što se uglavnom smatra posljedicom nedovoljno dobro osmišljenog usustavljenja u poučavanju diskursnim oznakama. Ova istraživanja uglavnom počivaju na podacima dobivenima iz usmenih jezičnih uzoraka, tj. iz govora, pri čemu izvor svojih teorijskih orijentacija prvenstveno pronalaze u diskursnom pristupu Deborah Schiffrin (1987). U ovome radu autorica donosi kritički prikaz najreferentnijih istraživanja usvajanja i uporabe diskursnih oznaka u govorenju na engleskom kao stranom jeziku. S obzirom na skromnu zastupljenost navedenih istraživanja u primijenjenoj lingvistici, ovaj bi prikaz mogao pridonijeti rasvjetljavanju konceptualnih i metodoloških dimenzija istraživanja diskursnih oznaka u procesu učenja engleskoga kao stranoga jezika čija dijakronijska perspektiva obuhvaća tek proteklih dvadesetak godina.
Razvoj svetačke pobožnosti i razvoj hodočašća u tijesnoj su vezi. Potrebu za obilježavanjem hodočašća možemo pratiti od 11. stoljeća. Do tada su uspomene s hodočašća bile od lomljivih materijala – ...keramičkih ili staklenih ampula, komada tkanine, zemlje, palmina lišća ili sl. Od 11. do 15. stoljeća možemo pratiti razvoj hodočasničkih oznaka načinjenih od legura olova i kositra. U početku su te oznake predstavljale svojevrsni osobni statusni simbol. Od 14. stoljeća započinje njihova masovna proizvodnja koja u 15. stoljeću poprima uloge amuleta ili ukrasa. Hodočasnički privjesci predmeti su izrađeni od kositra, a nošeni su kao privjesci na traci ili ušiveni na odjeću. Po svom obliku i načinu izrade ne pripadaju u kategoriju medaljica, nego su puno bliži hodočasničkim oznakama. U radu je predstavljeno osam hodočasničkih privjesaka pronađenih na prostoru Hrvatske.
Slavonski kulen je jedan od najpoznatijih hrvatskih tradicijskih proizvoda s poznatim podrijetlom, koji je zbog načina proizvodnje i pripreme proglašen proizvodom iznimne važnosti za područje ...Slavonije, Baranje i Srijema. Iako ima sve preduvjete za zaštitu, Slavonski kulen još uvijek nije službeno registriran zemljopisnom oznakom podrijetla prema važećoj zakonskoj regulativi. Cilj ovog rada je bio ispitati koliko su proizvođači Slavonskog kulena upoznati sa zemljopisnim oznakama (ZO), te utvrditi njihova očekivanja o utjecaju ZO - a na povećanje konkurentnosti Slavonskog kulena. Telefonsko ispitivanje je provedeno s 30 proizvođača Slavonskog kulena. Rezultati istraživanja su pokazali da je značajan udio proizvođača (43%) u potpunosti upoznat sa zemljopisnim oznakama, te da ima izrazito pozitivna očekivanja o utjecaju ZO - a na povećanje konkurentnosti Slavonskog kulena. Svi ispitanici
(100%) očekuju da će zaštita zemljopisnim oznakama povećati povjerenje potrošača u zdravstvenu sigurnost njihovog proizvoda, dok neznatno manji udio ispitanika očekuje da će zaštita ZO - a spriječiti zlouporabu imena (87%), povećati poznatost (83%) i smanjiti ilegalno tržište Slavonskog kulena (80%). Pozitivnija očekivanja glede utjecaja ZO - a na povećanje konkurentnosti Slavonskog kulena imaju proizvođači većeg opsega proizvodnje i iskustva u proizvodnji te proizvođači s višim znanjem o zemljopisnim oznakama (P<0,05). Rezultati ovog istraživanja daju informacijsku podlogu za bolje upravljanje zemljopisnim oznakama. Rezultati najviše mogu koristiti državnoj i lokalnoj upravi za poticanje zaštite proizvoda ZO i proizvođačima koji namjeravaju koristiti ZO.
