Članak govori o problemu seksualnoga zlostavljanja djece i maloljetnika (pedofilija, efebofilija i incest) u zapadnome društvu te ispituje koje pastoralne odgovore Crkve može ponuditi na ovu izazovnu ...i tešku problematiku. Autor je usmjeren prvenstveno na odrasle žrtve seksualnoga nasilja kao najbrojniju a donekle zanemarenu skupinu, dakle one osobe koje »sada i ovdje« trpe posljedice zlostavljanja koje se terapijski gledano dogodilo »tada i ondje«. Članak navodi i oblike prevencije i otkrivanja zlostavljanja djece, to jest onoga što se aktualno čini u prevenciji i zaštiti djece danas. Prikazana je i povijest važnijih teorija i čimbenika u otkrivanju i tumačenju seksualnoga zlostavljanja, kao i širi prikaz fenomena zlostavljanja djeteta i posljedica takvoga zlostavljanja na djetetov kasniji razvoj. Na kraju članka prikazane su dvije konkretne inicijative usmjerene na formaciju pastoralnih djelatnika glede prevencije, prijavljivanja i rada sa zlostavljanim djetetom (Centar za zaštitu djece — PUG, Rim) kao i psihološko–duhovnoga programa usmjerenog prvenstveno na pomoć odraslim žrtvama seksualnoga nasilja (Grief to Grace).
Otkrivanje seksualnih zlostavljanja malodobnih osoba od strane katoličkih klerika potaklo je zajednički napor Crkve i društvenih institucija u suočavanju s ovim poremećajem. U tu svrhu prilog iznosi ...fenomenologiju poremećaja i niz podataka glede stvarnog broja žrtava, stavljajući ih u opći kontekst ovog poremećaja u društvu. Etiološko pitanje nije jednoznačno odgovoreno, ali se čini da valja uzeti u obzir više čimbenika u interakciji. Prilog se zatim okreće specifičnoj situaciji počinitelja koji je i sam bio žrtva zlostavljanja, te kroz čin evocira nerazriješenu traumu identificirajući se sa žrtvom. Raspoloživa istraživanja omogućuju ocrtavanje profila osobnosti koja bi mogla razviti ovo devijantno seksualno ponašanje u za to povoljnim društvenim okolnostima.
Služeći se pravnim izvorima i literaturom, autor za objekt rada postavlja komentar kan. 1395 Zakonika kanonskoga prava iz 1983. godine u kojemu zakonodavac određuje kažnjiva djela klerika protiv ...šeste Božje zapovijedi i propisuje kazne za ta djela. Kan. 1395 sadrži tri vrste takvih kažnjivih djela: 1) priležništvo (kan. 1395, § 1); 2) sablažnjivo stanje (kan. 1395, § 1); 3) druga kažnjiva djela s posebnim otežavajućim okolnostima: a) kažnjivo djelo počinjeno upotrebom prisile i prijetnje; b) kažnjivo djelo počinjeno javno; c) kažnjivo djelo počinjeno s osobom mlađom od 16 godina (kan. 1395, § 2). Nakon proglašenja važećega Zakonika došlo je do određenih izmjena s obzirom na određivanje kažnjiva djela počinjenoga s osobom mlađom od 16 godina (dob je podignuta na 18 godina). Autor se stoga posebno osvrće na kažnjivo djelo počinjeno s osobom mlađom od 18 godina, iznosi procesne novosti koje je donio Ivan Pavao II. dana 30. IV. 2001. godine apostolskim pismom u obliku motu propria Sacramentorum sanctitatis tutela (Normae de gravioribus delictis Congregationi pro Doctrina Fidei reservatis). Zakonodavac za kažnjivo djelo priležništva i sablažnjiva stanja klerika određuje višestruke kazne, prije svega obveznu obustavu ferendae sententiae, kojoj se mogu postupno nadodati i druge kazne, ako počinitelj ustraje u kažnjivu djelu nakon kanonske opomene, sve do otpusta iz kleričkoga staleža. Za kažnjiva djela s posebnim otežavajućim okolnostima zakonodavac predviđa kazne, ferendae sententiae, neodređene, ali obvezne, no ne isključuje se otpust iz kleričkoga staleža, ako to zahtijeva pojedini slučaj. Zakonodavac strogošću i posebnom pozornošću kažnjava grijehe protiv šeste Božje zapovijedi svjestan da se ljudska slabost napose može očitovati na području čovjekove spolnosti i da vjernici žele u klericima, koji su vezani zakonom ili zavjetom celibata, vidjeti lice Crkve. Stoga klerici, više nego laici, imaju tešku obvezu svjedočiti i izbjegavati ponašanja koja su protivna zdravim odnosima i koja bi zadobila njihovim počinjenjem posebnu težinu.
