U članku se opisuje postupanje policijskih službenika u provedbi taktičke mjere izviđanja radi pripreme i planiranja intervencije. Daje se prikaz aktivnosti radi pribavljanja relevantnih podataka i ...saznanja nužnih za planiranje i provedbu intervencije, s analizom sadržaja postupanja. Skreće se pozornost na složenost procesa i utjecaj na postupak odlučivanja o izvršenju konkretne policijske intervencije.
Strategije
urbanoga razvoja gradova Europske unije EU bitno su određene karakteristikama sustava prostornog i strateškog planiranja. Provedeno je istraživanje i komparativna analiza između razvojne ...strategije Grada Zagreba sa strateškim razvojnim dokumentima gradova Antwerpena, Bratislave i Krakowa s ciljem razumijevanja odnosa prostornog i strateškog planiranja, te odnosa prema projektima integriranoga urbanog razvoja. Pritom je utvrđena značajna sličnost između sustava planiranja u
Zagrebu, Bratislavi i Krakowu, dok se sustav strateškog planiranja u Antwerpenu u značajnoj mjeri razlikuje.
Urban development strategies in the EU are fundamentally determined by the
charateristics of physical and strategic planning. This research is based on a
comparative analysis of the development strategy for the Zagreb City and the
strategic development documents for Antwerpen, Bratislava and Krakow. It
examines the relationship between the physical and strategic planning as well
as the attitude towards the integrated urban development projects. The research
results indicate that there is a striking similarity between the planning
systems in Zagreb, Bratislava and Krakow while the strategic planning system
in Antwerpen is considerably different.
Poznavanje značajki gustoće i prostornog rasporeda šumskih cesta različitih reljefnih područja olakšava daljnje procese planiranja i projektiranja budućih šumskih cesta. Istraživanjem su proučavani ...osnovi pokazatelji otvorenosti šuma primarnim šumskim prometnicama na uzorku od dvadeset gospodarskih jedinica raspodjeljenih u četiri reljefna područja, odnosno šumskih bioklimata: 1) Nizinskih šuma hrasta lužnjaka, 2) Brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka, 3) Brdskih bukovih šuma te 4) Gorskih bukovo – jelovih šuma.Postojeće i unaprijeđeno (na temelju idejnih trasa nultih linija) stanje primarne otvorenosti šuma dvadeset primjernih gospodarskih jedinica, provedeno je kroz analizu sljedećih pokazatelja: gustoću mreže šumskih cesta, geometrijsku srednju udaljenost privlačenja drva, faktor mreže šumskih prometnica te primarnu relativnu otvorenost. Za valorizaciju nehomogenosti površina istraživanih gospodarskih jedinica korišten je faktor razvedenosti šumske površine, a za razinu zahtjevnosti terena udjel površine s nagibom > 33 %.Polučeni rezultati primarne otvorenosti šuma, ukazuju na sličnosti i razlike mreže šumskih cesta pojedinih reljefnih područja šuma, odnosno najveće vrijednosti gustoće cesta pojedinog šumskog bioklimata za izvrsnu relativnu otvorenost šuma. Ostvareni rezultati potvrđuju propisane vrijednosti ciljane gustoće cesta po reljefnim područjima (Pravilnik o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.), budući da primarna otvorenost veća od ciljanih vrijednosti ne daje značajne pozitivne učinke.
Prispevek analizira dostopnost javnega potniškega prometa ( JPP) v Sloveniji glede na oddaljenost postajališč od prebivališč in pogostnost voženj. S povezovanjem podatkov iz Centralnega registra ...prebivalcev in podatkov o ponudbi JPP smo z geografskim informacijskim sistemom izračunali delež prebivalstva, ki živi v 500- in 1000-metrski oddaljenosti od postajališč z zadevnim številom dnevnih voženj. Avtorji so analizirali prostorske razlike v dostopnosti do postajališč JPP, na podlagi podatkov o gostoti prebivalstva so prepoznali glavne vrzeli v ponudbi JPP in analizirali razmeščanje novejše poselitve v navezavi na današnje omrežje JPP.
Uloga arhitekture u prostorima postkonflikta Zorić, Helena; Matijević Barčot, Sanja
Zbornik radova (Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci),
12/2022, Letnik:
XXV, Številka:
1
Paper, Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Prostori post-konflikta određeni su kompleksnim i teškim naslijeđem ratne prošlosti, nacionalnih sukoba i neriješenih političkih pitanja. To su prostori bez rata, ali i prostori bez stvarnog mira. ...Istraživanje se bavi gradom Mostarom i reperkusijama ratnih podjela na njegovu urbanu strukturu. Na primjeru Mostara, u radu se detektiraju izazovi i potencijalne strategije arhitektonske i planerske prakse unutar post-konfliktnih sredina te propituje njihova uloga u poslijeratnom oporavku.
Poročila Potočnik Slavič, Irma; Zupančič, Jernej; Kušar, Simon ...
Dela (Univerza v Ljubljani. Oddelek za geografijo),
12/2021
56
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Krajevna skupnost pod drobnogledom v prostoru in času
Pregled zgodovine slovenske skupnosti v Elyju, Minnesota/Politična participacija slovenskih etničnih skupnosti v ZDA. Študija primerov v ...Clevelandu, Ohio, in Elyju, Minnesota
Priročnik za prepoznavanje in načrtovanje zelene infrastrukture
Novi pristopniki v kmetijstvo: uporaba in učinki rezultatov projekta NEWBIE
Poročilo delavnice projekta SYStem (Share Your Soils) v Estremaduri
Raziskovalno vprašanje (RV): Organizacija želi s sistemom stalnega napredka doseči vitko proizvodnjo, katere cilj je odpravljati izgube na vseh področjih dela. Ali nam lahko kaj doprinesejo tudi ...tehnološki časi? Namen: Namen raziskave je preučiti vpliv tehnoloških časov v proizvodnem procesu. Cilj pa ugotoviti in analizirati pomembnost tehnoloških časov in njihov vpliv na različne dejavnike, kot so: planiranje, ocenjevanje zaposlenih na osnovi doseganja časovnih normativov v povezavi z zadovoljstvo zaposlenih, ter določanje cene izdelkom. Raziskava naj bi nam potrdila pomembnost ustreznih tehnoloških časov. Metoda: Uporaba kvalitativne metode z opravljenimi osmimi intervjuji. Intervjuvani zaposleni opravljajo različna dela in so iz različnih oddelkov, zato so njihove delovne naloge povsem drugačne. Pregledali smo tudi strokovne in znanstvene literature, in uporabili raziskovalne metode z analitičnim razčlenjevanjem ter iz njih izluščili bistvo in ugotovitve. Rezultati: Z raziskavo, ki smo jo opravili s pomočjo kvalitativne metode smo prišli do določenih zaključkov. Zastavljena vprašanja v intervjujih smo analizirali in izdelali povezave med odgovori. S pomočjo analitičnega programskega orodja Atlas.ti 8 smo pridobili shemo povezav med odgovori različnih anketirancev. Na večino vprašanj smo dobili enake odgovore in s tem tudi potrditev tez. Izjema so bili odgovori na vprašanje o izboljšanju zadovoljstva zaposlenih, pri katerem smo dobili različna mnenja anketirancev, zato teze nismo potrdili. Dejstvo je, da so tehnološki časi pomembni za proizvodni proces. Prav tako je to razbrati iz izbrane literature. Organizacija: Ustrezni tehnološki časi in večje zadovoljstvo zaposlenih sta dva dejavnika, ki lahko vpliva na dvig produktivnosti in posledično izboljšata poslovanje organizacije. S tem imamo večje možnosti vlaganja v tehnologijo, ki je okolju prijaznejša in varnejša za delo. Družba: Z raziskavo želimo poudariti pomembnost tehnoloških časov v organizaciji. Vsekakor bo raziskava pripomogla k natančnejšemu in hitrejšemu urejanju tehnoloških časov. S to ureditvijo se lahko izboljša planiranje proizvodnih procesov, regulira cene izdelkov, poveča zadovoljstvo zaposlenih in posledično poslovanje organizacije. Boljše poslovanje pomeni boljše plačilo za opravljano delo. V kolikor več zaslužimo lahko tudi več porabimo. Ker se dviguje potrošnja se dviguje tudi ponudba in s tem pozitivno vplivamo na celotno družbo. Z dobrim poslovanjem se lahko tudi več vlaga v investicije, katere bi bile okolju prijaznejše in varnejše za delo. S sodobnimi stroji prav tako vplivamo na varstvo pri delu in zmanjšujemo možnosti nastanka poklicnih bolezni. Eventualno izboljšanje rezultatov poslovanja lahko privede do povečanja obsega del in s tem možnost novih delavnih mest in zaposlitve domačega kadra. Originalnost: Raziskava obravnava tehnološke čase. Na osnovi intervjujev pojasnjuje njihov pomen in vpliv. Omejitve/nadaljnje raziskovanje: Raziskava je omejena le na eno organizacijo. Zanimivo bi bilo raziskati vpliv tehnoloških časov še na druge dejavnike, kot so zmanjšanje zalog, ugotovitev ozkih grl v podjetju, potrebe po investicijah , število zaposlenih, dvig zadovoljstva kupcev zaradi možnih krajših dobavnih rokov.
Based on the contemporaneous and recent (domestic and foreign) literature and spatial plans, this paper examines the relationship between touristic and spatial planning in Croatia and Yugoslavia in ...the 1960s. The relationship is determined using the analytical-interpretative method of the then socio-political system, tourism and spatial policy, social planning, administrative bodies, institutions specialised for planning, tourist traffic, produced spatial plans, the intensity of building accommodation capacity, etc. In the first period after the end of the war, tourism developed in an uncontrolled manner because it was not the subject of coordinated socio-economic and spatial plans. Due to a growing interest for the inflow of foreign currencies from foreign tourists, tourism gradually gained significance and was regularly given priority in development plans. The new approach to spatial planning was most visible in the developed methodology of spatial plan production and the hotel architecture and constructed hotel complexes. Since the Croatian coast had the longest Adriatic shoreline in the then Yugoslavia, the longest tradition of tourism, and was the flagship among the republics in tourism development projections and the spatial planning of tourism (because of the developed methodology of plan production), the largest number of touristic spatial plans during the socialist period were made for the Croatian Adriatic coast (on multiple levels), and the greatest investments were made in building hotel capacity there. Despite the initial idea of developing tourism and equal accommodation options for all, the new tourism planning model transformed away from this basic idea and gave priority to exponential economic growth. This new approach to tourism was most visible through the establishment of a new network of organisations and institutions for planning tourism and tourism planning in a broader spatial context rather than only on the level of individual investments. All factors regarding the implementation of social plans could not have been taken into account because all the administrative and reorganisation factors as well as the dramatic events of the socio-political and economic system as a whole that took place in the 1990s could not have been predicted. The proper methodological steps for continued and coordinated planning in the 1960s introduced significant changes into the system of touristic and spatial planning. After the implementation of the plans began, the complexities of planning (numerous unpredictable factors) that influenced their realisation became apparent. The practice of planning was further complicated because plans often acted in an abstract and contradictory manner in a political system that had a limited capacity for realising quality—and in some cases utopian—plans.
Izazovi suvremenoga turističkog razvoja sve više upućuju na potrebu za novim pristupima koji se temelje na kreativnom korištenju nematerijalnih vrijednosti i baštine te skladnijem odnosu između ...lokalne zajednice i turista. Koncept preoblikovanja mjesta (engl. placemaking) jedan je od takvih pristupa koji prodire u srž onoga što gradi mjesta i lokalne zajednice. U ovom radu obrađuje se evolucija pojma, pristupi te definicije s obzirom na ključne elemente (priroda koncepta, lokalna zajednica, prostor, ostale teme). Među alatima preoblikovanja mjesta kroz niz primjera, posebice iz područja turizma te razvoja zajednice, prepoznaju se materijalni (dizajn prostora), nematerijalni (mentalne slike) i mješoviti. Kvalitetan placemaking rezultira razvojem osjećaja mjesta, povećava socijalnu koheziju te stimulira dugoročnu regeneraciju javnih prostora. Navedeno doprinosi i turističkoj atraktivnosti prostora te kvaliteti suživota lokalne zajednice i turista. S obzirom na sve navedeno, koncept preoblikovanja mjesta može poslužiti kao korisna analitička kategorija za istraživanje prostornih transformacija, ali i kao razvojni alat u strateškom planiranju turizma.
Effort to incorporate sustainability aspects into the spatial planning agenda requires new relationships between conventional and new players in today's post-socialist world. Some stakeholders ...engaged in development, management and governance are sometimes tailoring the destiny of regional and urban systems in Croatia without sustainability concerns. Their activities show the lack of awareness and negative attitude towards sustainable planning practices where the major goal is to improve the quality of life of current and future generations. Without sound ideas about carrying capacities and sustainability, some of these actors have ignored the planning knowledge and expertise (CAVRIĆ, NEDOVIĆ – BUDIĆ, 2007). Planners advise upon them with their professional skill and knowledge but the driving force is still political power. These proponents have managed to safeguard their own spatial and land interests on the expense of the public and ordinary citizens, by maintaining the system of "copy-paste" planning blue prints, suitable for supporting emerging urban sprawl and uncontrolled construction activities. Unfortunately, due to the long-term social ignorance and strong alliance of developer's lobbies, architects and constructors, various international planning ideas with "sustainability in mind" have not affected Croatian planning theory and practice, yet. Some of them are petrified, misinterpreted or simply abolished owing to obstinate legislation, the non-existence of formal planning education, and the privileged position of only one brand of chartered planners (e.g. architects) . Alternative development solutions, such as public participation, behavioral, organizational and technological advances, diversity of implementing instruments in the planner's "toolkit", and the planner's numerous tasks in guiding sustainable change, are still to be recognized in this EU accession country.Notwithstanding, this paper aims to summaries sustainability and its derivates as the new paradigms, in which the guiding leitmotif of the new global agenda for planning is spelled out by the United Nations Centre for Human Settlements (2001b) as follows: "The new planning is less coded and technical, more innovative and entrepreneurial. It is more participatory and concerned with projects rather than whole spatial systems. Planning expertise is increasingly sought not only by the state, but also by the corporate sector and civil society. What is controversial is not planning per se, but its goal: whether it should be directed chiefly at efficiency, reinforcing the current distribution of wealth and power, or whether it should play a distributive role to help create minimum standards of urban liveability" (Hague, 2001).
PDF
