Prevajanje normativnih pravnih besedil se podreja strogim pravilom, ki se nanašajo predvsem na visoko mero natančnosti teh prevodov z vidika vsebine in jezikovne točnosti, kar izhaja iz dejstva, da ...so ti prevodi pravno zavezujoči. Pravni jezik, kamor štejemo tudi jezik normativnih pravnih besedil, ima določene ključne značilnosti. Mednje štejemo nominalizacijo in prisotnost kompleksnih samostalniških struktur ter pogosto rabo trpnika. Ker se skladenjski sistemi jezikov se med seboj razlikujejo, lahko pri prevajanju določb v mednarodnih pogodbah pričakujemo razlike med skladenjskimi strukturami povedi in stavkov v izhodiščnem jeziku in skladenjskimi strukturami v njihovih prevodih. Namen tega prispevka je prikazati rezultate kvantitativne in kvalitativne analize skladenjskih prevodnih premikov na skladenjskih ravneh povedi in stavka v slovenskih prevodih določb iz mednarodnih pogodb, napisanih v angleščini kot pravni lingvi franki. Za potrebe raziskave smo izdelali manjši enosmerni vzporedni korpus, ki je vseboval enostavčne povedi kot pogosto vrsto povedi v mednarodnih pogodbah. Glavna ugotovitev glede strukturnih premikov naše raziskave je, da se glede na angleške izhodiščne povedi v slovenščini večinoma ohranja enostavčna povedna struktura. Do premikov v zloženo povedno strukturo v slovenščini pa pride, kadar je kompleksno zložena samostalniška fraza v angleščini prevedena kot podredni stavek v slovenščini. Na ravni stavka so premiki posledica spremembe zaporedja stavčnih členov ali pa posledica spremembe angleške trpne glagolske oblike v slovensko tvorno glagolsko obliko. Vendar tudi na tej ravni premiki niso pogosti. Iz teh ugotovitev sklepamo, da se prevajalci glede skladnje držijo načela visoke natančnosti prevodov normativnih besedil z vidika ohranjanja zaporedja podanih informacij ob upoštevanju zakonitosti pravne slovenščine.
U povijesti kajkavskoga književnog jezika mnogo ima tiskanih i rukopisnih tekstova koji potvrđuju njegovu polifunkcionalnost. Upotreba kajkavskoga književnog jezika sve više se utvrđivala i u djelima ...autora isusovačkoga reda u Zagrebačkoj biskupiji u kojoj su počeli djelovati u Zagrebu od 1607. do 1773. Njihovo je institucionalno sjedište bilo na Griču – Gornjem gradu gdje su osnovali isusovački samostan, kolegij – gimnaziju, potom sagradili crkvu sv. Katarine. Iako je jezik poučavanja u gimnaziji bio latinski, isusovci nisu izostavili kajkavski jezik iz svoje komunikativne društvene djelatnosti. To se najbolje razabire upravo u predočenim tekstovima pogodbi/ugovora sklopljenim između njih i izvođača građevinskih i drugih radova na crkvi sv. Katarine u Zagrebu. No, pogodbe/ugovori sklapani su i na latinskom i njemačkom jeziku. Ovdje su odabrani takvi tekstovi koji su pisani kajkavskim književnim jezikom s namjerom da se pokažu funkcionalnost, stil i leksik toga jezika iz 17. stoljeća.
There are many printed texts and manuscripts in the Kajkavian literary language's history confirming its multiple functionality. There is also growing proof of the Kajkavian literary language's use in the works of Jesuit order authors in the Zagreb bishopric where their activities began in the town of Zagreb dating from 1607 till 1773. Their institutional seat was on Grič – Gornji grad (Upper Town) where they established a Jesuit monastery, organized courses/lectures – a gymnasium, and then they built St Catherine's church. Although the language used for lecturing in the gymnasium was Latin, Jesuits did not leave out the Kajkavian language from their communication and social activities. This is best evidenced by the presented texts of contracts concluded between them and the contractors on carrying out building and other works in St Catherine's church in Zagreb. However, contracts were also concluded in Latin and German. The texts selected hereby are those written in the Kajkavian literary language, and the intention is to display the functionality, the style and the lexis of that language in the 17th century.
PDF
