Od 1964. do 1970. god. autor je skupljao leptire sovica svjetlosnim mamkom u području oko Vranskog jezera u sjevernoj Dalmaciji. Uhvaćeno je 26 619 primjeraka leptira iz 13 potporodica, 88 rodova i ...142 vrste. Među njima je 6 vrsta novih za faunu Hrvatske. Razmatrana je povezanost nekih vrsta potporodice Plusiinae s ekološkim čimbenicima, a naročito vrste Autographa gamma koja je bila prisutna u više od 1/5 svih primjeraka, kao i njena štetnost i mogućnost prognoze.
Na temelju analize više popisa Našičkog vlastelinstva autor pokazuje da je do jačanja uzgoja vinove loze na vlastelinstvu došlo u drugoj polovici 18. stoljeća, kada se površine obrađenih vinograda ...višestruko povećavaju. Istodobno, iz desetinskih popisa vidljivo je da je od 1706. do 1722. kontinuirano rasla veličina desetine pa se može pretpostaviti da je rasla i proizvodnja vina. Iz podataka o vlastelinskim prihodima vidljivo je da su vinogradi na alodijalnom gospodarstvu rodili bolje nego na seoskim imanjima. Jačanje uzgoja vinove loze nastavljeno je sve do 1736. godine, nakon koje su površine pod vinovom lozom vjerojatno dosta smanjene. Uzrok tome treba tražiti u ratu između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva te epidimiji kuge u Slavoniji. Poslije završetka rata i prestanka epidemije na vlastelinstvu je vjerojatno ponovno lagano povećana površina obrađenih vinograda. Tome su pridonijele i mjere koje je poduzela obitelj Pejačević želeći ojačati gospodarstvo na posjedu.
U prilogu što slijedi iznosi se pregled aneksnih rječnika XVIII. stoljeća
koji su pridodani gramatikama bilo hrvatskih autora bilo preradbama
tuđih (François Pomey, 'Flos latinitatis'; Franz Wagner, ...'Sintaxis ornata'; Blaž
Tadijanović, 'Svaschta po mallo illiti Kratko sloxenye immenah i ricsih u illyrski i nyemacski jezik'; Matija Antun Relković, 'Nova slavonska i nimacska grammatika'; Marijan Lanosović, 'Neue Einleitung zur slavonischen Sprache'; Toma Babić, 'Prima grammaticae institutio pro tyronibus illyricis accomodata'; Lovro Šitović, 'Grammatica latino-illyrica ex Emmanuelis').
Posebno se razmatraju rječnici uklopljeni u kajkavske gramatike XVIII.
stoljeća (Josip Ernest Matijević, 'Pomum granatum'; Antun Raisp, 'Nemska
grammatika oder Anfangsgründe der deutschen Sprachkunst'; Ivan Vitković,
'Gründe der kroatischen Sprache zum nutzen der deutschen Jugend'; Ignacij
Szentmartony, 'Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Teutsche'; Franz
Kornig, 'Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche').
Pod uvjetno rečeno negramatičkom aneksnom leksičkom građom na kraju rada obrađena je ona koja se u obliku glosarija javlja u djelima koja ne pripadaju kategoriji gramatičkih priručnika (Josip Bedeković, 'Ruchna knisicza'; Ivan Krstitelj Lalangue, 'Medicina ruralis illiti Vrachtva ladanyszka').
