Sitni sisavci igraju značajnu ulogu u poplavnoj šumi (Cockle & Richardson 2003), s obzirom da su primarni plijen mnogim grabežljivcima (Kelsey & West 1998, Hanski et al. 2001), preko selektivne ...herbivorije i rasprostiranja sjemena neki od njih utječu na sastav biljnih zajednica, pa čak i na plodnost tla (Sirotnak 2000), a preko ishrane i kopanja podzemnih tunela imaju ulogu u mreži ishrane (Wijnhoven et al. 2005, 2006). Sitni sisavci važni su čimbenici u obnovi šuma (Heroldová 2007, 2008, Suchomel 2008). Isto tako važan vanjski čimbenik okoliša u ekosustavu poplavne šume su periodične poplave, koje negativno djeluju na populacije sitnih sisavaca, s obzirom da rezultiraju velikom smrtnošću, a prisutnost sitnih sisavaca ograničavaju na uzdignutije terene (Pachinger & Haferkorn 1998, Andersen et al. 2000, Wijnhoven et al. 2005). U ovome radu prikazani su rezultati trogodišnjih istraživanja prostorne distribucije sitnih sisavaca u poplavnoj šumi uz rijeku Dravu. Rijeka Drava, kao ekološki koridor i kontinuirani sustav staništa, ugrožena je utjecajima čovjeka (npr. iskapanje šljunka i pijeska, gospodarenje šumama kao što su sječa i krčenje šuma), unatoč tomu što je rijeka cijelom dužinom dio Nacionalnog Parka Dunav-Drava i pripada mreži Natura 2000.
Sitni sisavci lovljeni su klopkama-živolovkama, a korištena je metoda ulov-markiranje-ponovni ulov (capture-mark-recapture – CMR) s intervalima lovljenja od pet noći. Uzorkovanje je provedeno u blizini sela Vízvár, uz Dravu u poplavnoj mekoj lišćarskoj šumi vrbe i topole (Salici-Populetum) (46°5’N, 17°13’E). Na prostoru između rijeke Drave i riječne terase, u poplavnoj šumi koju presjeca šumski put, postavljeno je šest linijskih transekata sa po10 klopki. Transekti su bili udaljeni jedan od drugog 10 m, a pružali su se s jedne strane u smijeru paralelno s Dravom, okomito na šumski put, a s druge strane puta u smijeru riječne terase (Slika 1). Monitoring je obavljan u razdoblju između dva iznimno visoka vodostaja (studeni 2000 i lipanj 2004), u usporedbi s proljetnim i jesenjim srednjim vodnim valom, karakterističnim za Dravu.
U statističku analizu uvrstili smo 4 karakteristične vrste koje su bile prisutne u sve tri godine istaživanja. Šumska rovka Sorex araneus (Linnaeus, 1758) bila je stalno prisutna i s relativno većom abundancijom bili su prisutni primjerci triju vrsta glodavaca: prugasti poljski miš Apodemus agrarius (Pallas, 1771), žutogrli šumski miš Apodemus flavicollis (Melchior, 1834) i riđa voluharica Myodes glareolus (Schreber, 1780). Istraživali smo vezanost ovih četiriju dominantnih vrsta za prostor u šumi sa dvije strane šumskog puta, povezanost vrsta u prostoru, kao i udaljenost kretanja jedinki koje pripadaju populacijama ovih vrsta.
U razdoblju od 2001. do 2003. godine zabilježili smo prisutnost 5 vrsta rovki i 5 vrsta glodavaca. Zajednica sitnih sisavaca u poplavnoj šumi, kao i vrijednosti abundancije pojedinih vrsta razlikovala se u trima godinama istraživanja (Tablica 1). Tijekom tri godine determinirano je 949 jedinki sitnih sisavaca, a broj jedinki ulovljenih u različitim godinama statistički se razlikovao. Usporedba vrijednosti ulova s visinom vodostaja, ukazuje na mogućnost da je na iznimno velik broj ulovljenih primjeraka tijekom 2002. godine utjecao ekstremno nizak vodostaj rijeke Drave u siječnju (38.06 mBf), što je bio najveći pad vodostaja u razdoblju između dviju poplava (Slika 2). Pomoću Kruskal-Wallis testa pokazane su u svakoj godini značajne razlike između vrijednosti učestalosti četiriju istraživanih vrsta. Uspoređujući podatke o ukupnom broju godišnje uhvaćenih primjeraka, ustanovili smo da je u razdoblju od tri godine broj ulovljenih primjeraka žutogrlih šumskih miševa (Apodemus flavicollis) bio približno sličan, dok se broj ulovljenih jedinki ostalih triju vrsta značajno razlikovao među godinama (Slika 3). Dvije Apodemus vrste na sličan su način koristile prostor, tijekom 2002. godine jedinke obiju vrsta izbjegavale su prostor između rijeke Drave i šumskog puta, dok su pokazivale signifikantnu pozitivnu preferenciju u korištenju prostora između puta i terase (Slika 4).
Korištenje prostora četiriju vrsta i njihovo preklapanje određivali smo prema mreži koju smo dobili projektiranjem pojedinih klopki u prostor. Signifikantne vrijednosti prostornih asocijacija u svim slučajevima bile su pozitivne (Tablica 2), što ukazuje na veliko preklapanje, te na zajedničko korištenje prostora. Na temelju trogodišnjih uzoraka najveće razlike u udaljenosti kretanja ustanovili smo kod prugastih poljskih miševa (A. agrarius), a srednje vrijednosti udaljenosti kretanja bile su u porastu iz godine u godinu. Najujednačenije i ujedno najveće srednje distance kretanja ustanovili smo za žutogrle šumske miševe (A. flavicollis), dok su se riđe voluharice (M. glareolus) kretale na mnogo manjim udaljenostima (Slika 5). Na temelju vrijednosti dobivenih metodom ulov-markiranje-ponovni ulov, ustanovili smo da su se žutogrli šumski miševi (A. flavicollis) kretali signifikantno dalje nego li jedinke prugastih poljskih miševa (A. agrarius) i riđih voluharica (M. glareolus).
Dugogodišnja botanička istraživanja na poplavnom području uz rijeku Dravu u različitim sastojinama vrbe pokazala su da se fitocenološke karakteristike biljnih zajednica mijenjaju iz godine u godine (Juhász & Dénes 2005). Sitni sisavci brzo reagiraju na ove promjene, te se mogu koristiti u istraživanjima kao indikatori promjena u strukturi šumskih zajednicama koje su izazvane prirodnim ili antropogenim utjecajima.
U mnogim razvijenim demokratskim zemljama obnavlja se interes za državljanski odgoj (DO). U tom pogledu, škola, a posebno DO, smatra se ključnim elementom u procesu političke socijalizacije ...demokratskog građanina/građanke. U prvom dijelu ovog priloga dan je pregled tekuće politike i stanja DO u zemljama EU. U drugom dijelu riječ je o rezultatima istraživačkog projekta u Hrvatskoj, koji je usredotočen na komparativnu analizu nacionalnih kurikula u jedanaest europskih zemalja. Nadalje, raspravlja se o upitnom utjecaju DO na učenike. U trećem i zaključnom dijelu priloga, pored sažimanja prethodno utvrđenih činjenica o politici i kurikularnim aspektima DO, iznose se razmišljanja o važnosti izvakurikularnih aspekata DO, i isto tako odnosima između DO i nastave povijesti s obzirom na pojavljivanje suvremene multikulturne Europe.
Samopoštovanje, važan aspekt samopoimanja, termin je kojim se izražava globalno vrednovanje sebe. Koordinirano stimuliranje razvoja djetetova samopoštovanja djece od strane roditelja i predškolske ...ustanove, važan je preduvjet djetetova cjelokupnog psihofizičkog razvoja. Cilj ovog rada odnosi se na utvrđivanje interkorelacija unutar skupova varijabli te kroskorelacija između skupova varijabli: vrsta informacija koje roditelji dobivaju od odgojiteljica u vrtiću, pomoći vrtića u razvoju samopoštovanja djeteta, roditeljskog poticanja samopoštovanja te izvora znanja o razvoju samopoštovanja kod djeteta. Sudionice istraživanja bile su prigodni uzorak od 102 majke koje su u prosincu 2009. godine imale djecu uključenu u programe predškolskih ustanova u Hrvatskoj. Primijenili smo Upitnik o roditeljskoj percepciji poticanja samopoštovanja u dječjem vrtiću. S izuzetkom izvora znanja o djetetovom samopoštovanju, pokazalo se da postoje statistički značajne povezanosti unutar svih ostalih skupova varijabli koje se odnose na poticanje djetetova samopoštovanja. S druge strane, mali je broj statistički značajnih povezanosti između različitih skupova varijabli, pa su jedino vrste i informacija koje roditelji dobivaju od odgojiteljica o djetetu povezane statistički značajno s različitim izvorima saznanja o djetetovu samopoštovanju, ali i podacima koje im daju odgojiteljice o djetetu. Rezultati pokazuju da majke općenito pokazuju interes za razvoj samopoštovanja kod djece, i da u tome percipiraju važnost vlastite (roditeljske) uloge, važnost predškolske ustanove, ali i koordinacije zajedničkog napora roditelja i predškolske ustanove u funkciji poticanja djetetova samopoštovanja.
Pojmovi "osobnost" i "solidarnost", koje promiče i za koje odgaja školski vjeronauk, u suvremenom pedagoškom diskursu koji ne slijedi kršćanstvo kao svoju normativnu pretpostavku zamijenjeni su ...pojmovima "identitet" i "socijabilitet" odnosno "reciprocitet". Kršćanski odgoj u svojoj je biti povezan s kršćanskom tradicijom i otvoren prema drugima, a to su i preduvjeti izgradnje kršćanske osobnosti. Za uvođenje u kršćansku tradiciju važno je pripovijedanje, a za pripovijedanje su važni pripovijedač, osobni susret i identifikacija. U praksi to zahtijeva osobni odnos vjeroučitelja prema onome što poučava, promicanje školskog vjeronauka u religioznoj i konfesionalnoj suodgovornosti te omogućavanje dijaloga s drugima. U tu svrhu autor iznosi primjer kooperativnog vjeronauka, a sve što je izrekao u članku na kraju sažima u devet teza u kojima još jednom naglašava nužnost konfesionalne povezanosti i dijaloške otvorenosti suvremenog školskog vjeronauka.
Na temelju odabira konativnih karakteristika
potencijalno bitnih za uspjeh u većem broju kinezioloških
aktivnosti, utvrðen je odnos (relacije) izmeðu odabranih
teorijskih koncepta koji opisuju ...karakteristike ličnosti
kuglača, te varijabli koje su pokazatelji rezultatskog
uspjeha kuglača u natjecanju, tj. dovedene su u vezu
konativne karakteristike potencijalno bitne za uspjeh u
kuglanju, s natjecateljskim učinkom kuglača. Pretpostavljena
je značajna povezanost konativnih
karakteristika i uspjeha u kuglanju. Populacija iz koje je
uzorak izabran je cjelokupni širi krug kandidata za mladu
reprezentaciju Hrvatske (N=24; 11 kuglačica i 13 kuglača,
u dobi od 15 do 23). Oni su bili ispitani s instrumentima za
mjerenje konstrukata mentalne čvrstoće, perfekcionizma,
lokusa kontrole, motivacije za postignućem, agresivnosti,
ciljne orijentacije te natjecateljske anksioznosti. Rezultati
su pokazali da postoji odreðen broj značajnih korelacija
konativnih obilježja i sportskog uspjeha, na temelju kojih
se može sugerirati postupke za diferencirani psihološki
pristup pojedincima, tijekom trenažnog rada. Manji broj
značajnih povezanosti može se tumaèiti ujednačenošću
konativnih karakteristika vrhunskih kuglača. Hipoteza je
samo djelomično potvrðena.
Iako smo u svakodnevnom životu okruženi podražajima koji se stalno mijenjaju i na koje uspješno reagiramo, fenomeni poput sljepoće za promjene pokazuju da je naša sposobnost efikasnog opažanja ...promjena zapravo poprilično ograničena. Uspješno opažanje promjena u velikoj mjeri ovisi o usmjerenosti opažača na podražaje koji se mijenjaju odnosno procesima pažnje koji su pod utjecajem konteksta u kojem se neki podražaj nalazi. U ovom istraživanju ispitali smo utjecaj semantičke povezanosti podražaja koji se mijenja i okoline koja ga okružuje na uspješnost opažanja promjena. Dobiveni rezultati pokazuju da kontekst prikazivanja podražaja utječe na učinkovitost i brzinu opažanja promjena. Naime, opažanje promjena je efikasnije u situacijama u kojima podražaj koji se mijenja nije semantički povezan s onima koji ga okružuju, na primjer ako je okružen podražajima koji pripadaju nekoj drugoj semantičkoj kategoriji. Nasuprot tome, promjene podražaja okruženog objektima iz iste kategorije teže se uočavaju, najvjerojatnije stoga što ti podražaji manje privlače pažnju opažača.
U istraživanju fenotipske povezanosti između svojstava vanjštine i dugovječnosti korišteni su podaci Hrvatskog stočarskog centra o 4710 krava simentalske pasmine. Krave su izlučene u razdoblju između ...1998. i 2007. godine te su imale podatke o ocjenama vanjštine. Dugovječnost je promatrana kroz dužinu proizvodnog vijeka koja je definirana kao broj dana od prvog telenja do datuma izlučenja. Grla su u proizvodnji bila prosječno 44,7 mjeseci odnosno 3,2 laktacije, dok je životni vijek iznosio u prosjeku 70,4 mjeseci. Između svojstava okvira i dugovječnosti simentalskih krava koeficijenti korelacije su se kretali u rasponu od 0,03 do 0,18, gdje je najniža statistički značajna (P<0,05) korelacija utvrđena između položaja zdjelice i dugovječnosti. Najviše je sa dugovječnošću bila povezana širina zdjelice (r=0,18, P<0,01). Vrlo niski koeficijenti korelacije utvrđeni su između svojstava vimena i dugovječnosti, a kretali su se u rasponu od 0,02 do 0,06. Pri tom su statistički visoko značajne (P<0,01) korelacije utvrđene između dugovječnosti i središnjeg suspenzornog ligamenta (0,05), dubine vimena (0,06) i debljine sisa (0,06). U odnosu na svojstva okvira i svojstva vimena, svojstva nogu bila su u slabijoj povezanosti sa dugovječnošću. Najjača i statistički visoko značajna (P<0,01) pozitivna korelacija s dugovječnošću utvrđena je za kut skočnog zgloba (0,05) te visinu papaka (0,08), dok su negativne i nesignifikantne korelacije utvrđene između dugovječnosti i izraženosti skočnog zgloba (-0,02) te putica (-0,01).
Veći uvid u kvalitetu života oboljelih može pomoći istraživačima i kliničarima da koriste
kvalitetu života kao mjeru ishoda liječenja.
Karcinom dojke je stresan događaj koji uzrokuje iznimno teške ...fizičke, emocionalne i
socijalne izazove. Osim zabrinutosti oko toga hoće li rak dojke uzrokovati metastaze i utjecaja
nuspojava liječenja na svakodnevni život, bolesnice s rakom dojke imaju veću vjerojatnost da
će doživjeti depresiju od pacijenata s drugim vrstama raka. Osim toga, operacija,
kemoterapija, terapija zračenjem i drugi oblici liječenja mogu uzrokovati promjene u fizičkom
izgledu pacijenta, što dovodi do tjeskobe, boli, depresije i niskog samopoštovanja.
Samopoštovanje je određeno pozitivnim ili negativnim osjećajima kao i zadovoljstvom i
povjerenjem u sebe. Također se odnosi na uvjerenje da je netko sposoban nositi se s
izazovima u životu i vrijedan je sreće. Jedna je studija pokazala da je samopoštovanje ključni
čimbenik u rastu i povratku normalnom životu kod pacijenata s rakom dojke. Utvrđeno je da
je nisko samopouzdanje snažno povezano s depresijom i drugim psihičkim tegobama.
Dijagnoza i liječenje raka dojke obuhvaćaju kritično razdoblje u životu žene tijekom kojeg
ona pati od zabrinutosti oko širenja raka na druge dijelove tijela, neizvjesnosti u pogledu
budućnosti, tjeskobe i depresije, ljutnje, frustracije, boli, promjene sebe -image, strah od
gubitka ženstvenosti i promijenjeno samopouzdanje. Napredak u dijagnostici i liječenju
karcinoma dojke, patološke razlike između ove bolesti i drugih kroničnih bolesti, promjene u
samopouzdanju, razvoj negativnih emocija, doživljaj svakodnevnih problema na poslu i u
međuljudskim odnosima te razvoj anksioznosti može dovesti do promjena u kvaliteti života
pacijentica s karcinomom dojke.
Cilj ovog rada je objasniti povezanost kvalitete života i samopoštovanja u oboljelih od
karcinoma dojke.
PDF
