U ovome se radu metodološkim aparatom teorije konceptualne metafore i metonimije te kognitivne gramatike analiziraju kognitivni temelji distribucije i alternacije prijedloga u i na u prijedložnim ...skupinama u hrvatskome jeziku u kojima prijedložne dopune označavaju prijevozno sredstvo, naseljena mjesta, ustanove i institucije, različite odabrane lokacije i događaje. Rad polazi od pretpostavke da svako specifičnije značenje tih prijedloga predstavlja elaboraciju njihovih shematičnih značenja intralokalnosti i supralokalnosti.
Prispevek obravnava možne statuse obglagolskega prostega morfema, ki v skladenjski vlogi predloga uvaja vezavnost. Ta vezavnost omogoča najmanj vzpostavitev vezavne družljivosti, večinsko pa izraža ...tudi pomensko prehodnost vsakokratne zveze glagola s predložnim prostim morfemom v povedku. S prehodnostjo in vezavnostjo pa so vzpostavljeni osnovni pogoji in posledično merila, ki zvezam glagola z vezavnim prostim morfemom omogočajo leksikalizacijo v prostomorfemski oz. predložni glagolski leksem.
Raba veznikov in predlogov pri tvorbi kratic Mojca Kompara
Jezikoslovni zapiski : zbornik Inštituta za slovenski jezik Frana Ramovša,
07/2018, Letnik:
21, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
V prispevku je predstavljena raba veznikov in predlogov v razvezavi in kratici. Za pregled zastopanosti veznikov in predlogov v kraticah je uporabljen nabor krajšavnorazvezavnih parov, pridobljenih ...s pomočjo algoritma za samodejno prepoznavanje krajšav. Pregledane so slovenske kratice in ugotovljeno je, da je primerov, ki imajo veznik in/ali predlog v kratici, sorazmerno malo, so pa taki primeri le prisotni in zanimivi za pregled in diskusijo. V prispevku so predstavljeni vzroki za rabo oz. opuščanje veznika in/ali predloga ter stališče o sprejemljivosti posameznega zapisa.
Predmet obravnave je iz nižjegimnazijskega klasičnega programa leta 1958 rojeni štiriletni osnovnošolski latinski program (ŠOLP) za učence med 11. in 15. letom, ki predstavlja s ...kulturno-civilizacijskimi vsebinami smotrno obogateno jezikovno jedro zgodnjega humanističnega programa, je zaključena celota in hkrati predpogoj za oživitev gimnazijske nadgradnje. Priložen je predlog programa, kako pomagati javnemu ŠOLP-u z dna, kamor je, do konca osemletke dovolj trdoživ in uspešen, strmoglavil – zaradi neustreznih normativov, ne pomanjkanja interesa – ob uvedbi devetletke in kjer je preživotaril njeno prvo oziroma svojo šesto dekado (2008–2018) ter se vita minima znašel na pragu sedme (2018–).
U radu se raspravlja o jezičnoj politici u Bosni i Hercegovini, koja je tada jedna od šest socijalističkih republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u razdoblju od ožujka 1967. ...godine, kada je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, do sarajevskog Simpozijuma o jezičkoj toleranciji održanog u travnju 1970. Podrobno se raščlanjuju simpozijski zaključci te polemičke rasprave prouzročene njihovim različitim tumačenjem i vrednovanjem. Uzimajući u obzir cjelinu jezičnopolitičkihprocesa u Bosni i Hercegovini, na koncu se ustvrđuje da se Simpozijum može uzeti kao međaš nove, autonomne bosansko-hercegovačke jezične politike u socijalističkom razdoblju.
In this paper we discusses language politics in Bosnia and Herzegovina, at the time one of the six federal republics of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia, during the period from March 1967, when the Declaration on the Name and Status of the Croatian Literary Language was issued, until the Sarajevo Symposium on Language Tolerance, held in April 1970. The conclusions reached at the Symposium and the polemical discussions prompted by divergent interpretations and assessments of them are analysed in detail. Taking into consideration the language politics in Bosnia and Herzegovina as a whole, it is concluded that the Symposium can be regarded as a milestone in the development of a new, autonomous, Bosnian-Herzegovinian language policy during the Socialist period.
V razpravi opisujemo poskus uvajanja postopkov avtomatizacije v proces izdelave slovarjev, ki smo ga uporabili v končni fazi izdelave leksikalne baze za slovenščino (LBS). Gre za avtomatizacijo dela ...leksikografskega procesa, pri katerem računalnik na podlagi vnaprej določenih parametrov izbere, izloči ter neposredno v program za izdelavo slovarja ali slovarske baze prenese vrsto leksikalnogramatičnih podatkov o konkretni lemi, ki jih leksikograf nato uporabi za pomensko analizo in končno izdelavo slovarskega gesla. Optimalnost avtomatsko izluščenih podatkov smo določali s sprotnim prilagajanjem parametrov glede na različne frekvenčne skupine lem po posameznih besednih vrstah in s postopnim prilagajanjem hevristik v aplikaciji GDEX za izbor dobrih korpusnih zgledov. Prispevek zaključujemo s prikazom vključitve postopka avtomatskega luščenja leksikalnih podatkov v predlagan slovar sodobnega slovenskega jezika.
Partijska su tijela tražila utvrđivanje okolnosti donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, sankcioniranje odgovornih te javno distanciranje od njezina sadržaja.
U cilju ...provedbe partijskih zaključaka u većini su institucija
održani posebni sastanci. Društvo književnika Hrvatske u dva je
navrata raspravljalo o Deklaraciji. Najprije je 29. i 30. ožujka
aktiv komunista Društva osudio njezin sadržaj te je naposljetku
4. travnja osnovna organizacija Saveza komunista Društva izrekla stegovne mjere. Vođene su rasprave i na Filozofskom fakultetu,
i to najprije u osnovnoj organizaciji Saveza komunista, a potom i
na Savjetu Fakulteta. U Matici hrvatskoj, osim jednoga sastanka
zatvorena za javnost, s kojega se izišlo s priopćenjem da će Upravni
i Nadzorni odbor Matice hrvatske podnijeti kolektivnu ostavku,
nije bilo većih rasprava. Tiskovine su iz Zadra kratko izvijestile da
je osnovna organizacija Saveza komunista Filozofskoga fakulteta
kaznila dvojicu potpisnika. Osim očitovanja o načinu usvajanja
Deklaracije nije bilo većih rasprava u institucijama potpisnicama
JAZU-a, Staroslavenskom institutu i Društvu književnih prevodilaca, s tim da su njihovi članovi partijci stegovno odgovarali u
drugim institucijama, većinom u Društvu književnika Hrvatske i
Filozofskom fakultetu. Partijska su tijela negativno reagirala i na
pojavu Predloga za razmišljanje skupine srbijanskih književnika,
članova Udruženja književnika Srbije. Nakon negativnih partijskih reakcija održana je sjednica aktiva komunista i izvanredna
skupština Udruženja. Inicijatorima su izrečene kazne. Članak s održanih sjednica donosi sadržaj usvojenih zaključaka i najzanimljivije dijelove izlaganja pojedinaca. Poseban je naglasak stavljen na izlaganja glavnih sudionika u donošenju Deklaracije i Predloga.
Nakon što je Telegram 17. ožujka 1967. objavio Deklaraciju o
nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, došlo je do oštre reakcije
komunističkih partijskih struktura. Najprije se 21. ožujka
1967. ...o Deklaraciji očitovao Izvršni komitet CK SK Hrvatske, a
potom i niže partijske strukture. S obzirom na aktualnost teme,
koju su partijski organi okarakterizirali kao atak na bratstvo i jedinstvo,
o Deklaraciji su opširno pisale ondašnje tiskovine. Iako je
težište rasprava bilo u Hrvatskoj, srbijanski su komunisti aktivno
sudjelovali u aktualnim jezičnim raspravama. Njihove je reakcije
obilježila i pojava Predloga za razmišljanje na skupštini Udruženja
književnika Srbije 19. ožujka 1967. Reakcije na Deklaracju
i Predlog nisu izostale ni u drugim jugoslavenskim republikama,
ponajviše u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. U Hrvatskoj se u
proteklom razdoblju dosta pisalo o Deklaraciji. Navedena su pisanja
uglavnom dolazila iz pera samih sudionika donošenja Deklaracije
koji su se više usredotočavali na okolnosti njezina donošenja
te djelomično na hajku protiv potpisnika koja je potom nastupila.
Međutim, izostao je cjelovit i kronološki prikaz reakcije partijskih
struktura na cjelokupnom jugoslavenskom prostoru. Također, u
hrvatskoj je javnosti bilo malo govora o Predlogu za razmišljanje
koji se pojavio kao reakcija na Deklaraciju. U radu se donosi kronološki
prikaz reakcija partijskih struktura na cjelokupnom jugoslavenskom
prostoru promatrano iz perspektive izvješćivanja nekih
srbijanskih tiskovina. Prikazano je koji su se politički forumi
očitovali o tadašnjim aktualnim jezičnim pitanjima te kakve su
stavove prema Deklaracije i Predlogu za razmišljanje te njihovim
sastavljačima zauzeli.
Prisotni na večeru spominov so se strinjali, da bodo pogrešali Toporišičevo značilno pokončno in neomajno držo v vseh pogledih. Posebej cenijo to, da je njihov Pepi, kakor so ga klicali, z njimi znal ...pokramljati kot s sebi enakimi; v ljubem pogovornem jeziku – moščanščini.
PDF
