Ovaj članak predlaže čitanje Markova evanđelja kao prispodobe
i pokazuje kako se to može opravdati iz ‘nesretnog’ završetka u 16,8.
Takvo čitanje sugerira da je Marko kanio, povodeći se Isusovim
...načinom učenja – dakle žanrom koji je poznavao otprije – pisati
prispodobu, a nije smišljao novi žanr. Markov povod pisanja tad bi
se lako vidio u nedostatku svjedočanstva Crkve u protusemitskom
okruženju i (protukršćanskom) Rimu šezdesetih godina prvog
stoljeća. Kršćanska je zajednica u Rimu na kušnji da zanijemi od
straha pred Cezarom.
Svjesni činjenice da ovakav prijedlog zahtijeva obuhvatnu
argumentaciju, ovdje smo odabrali tri bitna strukturalna elementa
u Evanđelju i pokazali kako oni pridonose gledanju Markova teksta
kao prispodobe. Marko 4 tako postaje Markov poziv i upozorenje
slušateljima da se paze prispodoba i dobro slušaju i razumiju što
im se poručuje. Prolog sugerira da početak Radosne vijesti neće
imati dobar završetak ako Markovi slušatelji ne budu čuli što im
poručuje Isus, a onda i Marko, te ako se ne obrate, a kratak završni
izvještaj o Uskrsu treba razumjeti kao punch line, završni udarac
dobre prispodobe: Markovi su slušatelji s razlogom ljuti na nemoguć
završetak “evanđelja”, no trebali bi pogledati sebe i prepoznati da
bez njihova hrabrog svjedočanstva Evanđelje Isusa Krista ne može
imati sretan završetak.
Siromaštvo je danas globalan problem. Usprkos poboljšanju na pojedinim područjima životnoga standarda (dostupnost osnovne zdravstvene zaštite i temeljnog obrazovanja, smanjenje nepismenosti i dječje ...smrtnosti, duži životni vijek itd.), broj siromašnih u svijetu ni danas se ne smanjuje. Nije stoga iznenađujuće da je Svjetski samit o socijalnom razvoju u Kopenhagenu iz 1995. godine u prvi plan stavio tri ključna socijalna problema: siromaštvo, nezaposlenost i socijalnu isključenost. Na svjetskoj razini 2010. godina bila je proglašena godinom borbe protiv siromaštva... No, je li siromaštvo samo politički, ali ne i etički problem? Kako se prema siromaštvu odnose deontološka i konsekvencijalistička (utilitaristička) etika?
U uvodnom dijelu iznose se različiti vidovi pod kojima se može govoriti o temi „Isus i nasilje": o Isusu kao protivniku nasilja,
žrtvi nasilja, njegovoj ulozi u nasilnoj političkoj situaciji svoga ...vremena, o eventualnom nasilju u njegovim djelima i riječima. Izabran je ovaj zadnji aspekt zbog napetosti koju stvara u razumijevanju evanđelja i mogućnosti da se u Isusovim riječima i djelima nađe opravdanje ili čak inspiraciju za nasilno djelovanje. U članku se najprije analiziraju dva Isusova čina koja se obično povezuju s nasiljem: izgon trgovaca iz hrama i proklinjanje smokve. Analiza je pokazala da ova dva čina ne pokazuju Isusovu nasilnu narav nego predstavljaju proročke simboličke geste kojima Isus poziva na vjeru i obraćenje. Bič koji se spominje u Ivanovoj verziji izgona trgovaca iz hrama Isus najvjerojatnije koristi ne za ljude nego za stoku. Što se tiče Isusovih riječi koje se obično smatraju nasilnima, u članku se analizira govor o dva mača (Lk 22,35-38) i brojne izreke o sudu, osobito one koje se nalaze u zaključcima Matejevih prispodoba. Isusov poziv učenicima uoči svoje muke da nabave mačeve nije poziv na nasilje nego ga valja shvatiti metaforički kao upozorenje na vrijeme progonstva koje za učenike slijedi nakon lsusove smrti. Što se pak tiče jakih izraza, prijetnji sudom i vječnom kaznom, koje je lsus izrekao na račun onih koji su odbijali njegovu poruku, koliko god one djelovale nasilno u Isusovim ustima, one nemaju za cilj zastrašivanje nego buđenje savjesti i poziv na promjenu. Nasilan govor u zaključcima Isusovih prispodoba, što se tiče Božje naravi, nema dogmatski već pedagoški karakter, tj. nema za cilj prikazati Boga kao nasilnog nego što uvjerljivije upozoriti na mogućnost vječne propasti i pozvati na odgovorno kršćansko življenje.
Literalna analiza i egzegeza Isusove prispodobe o svadbenoj gozbi, u kojoj se nastoji rasvijetliti na koga se prispodoba odnosi, što znači svadbeno ruho i u čemu je za nas poruka Božja.
Autor donosi literalnu analizu i egzegezu prispodobe o milosrdnom Gospodaru i okrutnom dužniku s ciljem da pobliže odredi narav suodnosa između te dvije stvarnosti.
Povodom obilježavanja godine Biblije u Crkvi, autor razmišlja o niskom stupnju poznavanja Biblije ne samo među običnim vjernicima već i među klerom. Podsjeća na stogodišnji kontinuiran napor Crkve u ...motiviranju katoličkih bibličara da ozbiljno pristupe proučavanju Svetoga pisma, navodeći poimence najvažnije dokumente. Ukazuje zatim na očit nesklad između bogatih plodova katoličke biblijske znanosti nakon Sabora i ignoriranja tih plodova u širim slojevima vjernika i klera. Unatoč jasnim stavovima i biblijske struke i crkvenog učiteljstva, u Crkvi se katkad Svetomu pismu pristupa površno i gotovo fundamentalistički.
Autor nastoji na nekoliko izabranih primjera pokazati kako se Biblija kao Božja riječ u ljudskoj riječi ponajviše služi slikovitim govorom zaogrnutim u ruho različitih književnih vrsta ondašnjega vremena. Svrha je članka potaknuti širu katoličku publiku na ozbiljnije bavljenje Svetim pismom kroz uvažavanje rezultata biblijske znanosti.
Literalna analiza i egzegeza prispodobe o radnicima u vinogradu u kojoj se opisuje očitovanje milosrdne Božje dobrote u novoj ekonomiji eshatološkoga Božjeg kraljevstva.
