Zatvorska se kazna smatra najtežim oblikom socijalnog isključivanja, pri čemu određeni broj zatvorenika ima iskustvo isključenosti i prije dolaska na izvršavanje kazne, a i samo izvršavanje kazne ...može pridonijeti društvenom odbacivanju nakon otpusta iz zatvora. Prevencija socijalnog isključivanja zatvorenika jedna je od važnih zadaća većine europskih probacijskih službi. U Republici Hrvatskoj probacijska je služba započela s radom 2011. godine, dakle prije deset godina, dok se s uvođenjem i izvršavanjem probacijskih poslova povezanih s kaznom zatvora započelo 2013. godine. Cilj je rada istaknuti ulogu probacijskih službi u prevenciji trajnog socijalnog isključivanja i kriminalnog povrata zatvorenika, a time i važnost osnivanja hrvatske probacijske službe i obavljanja poslova povezanih s izvršavanjem zatvorske kazne. U radu su prikazani načini izvršavanja tih poslova u Republici Hrvatskoj, neki izazovi povezani s njihovim uvođenjem i izvršavanjem, uz smjernice za daljnje unapređenje obavljanja tih poslova. Radom se ujedno želi pridonijeti boljoj informiranosti drugih službi, stručnjaka i javnosti o obavljanju tih poslova u svrhu njihova što intenzivnijeg i učinkovitijeg uključivanja u prevenciju socijalnog isključivanja zatvorenika. Rad je nastao na bazi izravna iskustva autorica na osmišljavanju, uvođenju, koordinaciji izvršavanja i razvoju tih probacijskih poslova na području Republike Hrvatske.
Autorica u radu nastoji dati kratki pregled razvoja probacijskog sustava u Republici Hrvatskoj te uloge probacijske službe u izvršavanju alternativnih sankcija i mjera. Cilj je ovoga rada kroz prikaz ...pravnog okvira i dosadašnje prakse izricanja i provođenja suvremenih alternativa kaznama, ukazati na njihovu korisnost i pragmatičnost kao najadekvatnijih mjera za određene kategorije kaznenih djela, odnosno određene kategorije počinitelja. Autorica elaborira o pojmovnom određenju alternativnih sankcija i probacije te iznosi njihova diferencijalna poimanja i temeljne postavke. U pogledu regulacije i uređenja alternativnih sankcija i mjera doneseni su brojni dokumenti na međunarodnoj i regionalnoj razini, a koji su poticajno djelovali na zakonodavca u pogledu reforme našeg kaznenopravnog sustava. Prizma organizacijske strukture probacijske službe u RH te probacijskih poslova po pojedinima fazama kaznenog postupka nedvojbeno ukazuje na to da se RH opredijelila za rehabilitacijski pristup u načinu izvršenja sankcija s naglaskom na humanizaciju u pristupu kažnjavanja. Autorica razmatra vrste alternativnih sankcija (u širem smislu) u Republici Hrvatskoj. Rad za opće dobro nametnuo se kao najzastupljeniji od svih probacijskih poslova i zbog toga mu je u radu posvećeno najviše pozornosti. Trend porasta izrade izvješća probacijskih ureda, po zahtjevu suca izvršenja upućuje na rastuće povjerenje sudova u probacijsku službu što je samo jedan od aspekta pokazatelja uspješnosti prakse izricanja i provođenja alternativnih sankcija i mjera. U konačnici autorica daje svoja promišljanja o probacijskom sustavu de lege lata i de lege ferenda.
Istraživanje izricanja i provođenja alternativnih sankcija i mjera utemeljeno je na podacima Državnog zavoda za statistiku, Izvješća Državnog odvjetništva RH, Izvješća Glavnog državnog odvjetnika RH te Izvješća o radu probacijske službe.
Izricanjem i izvršavanjem zatvorskih kazni nastoji se postići opća i specijalna prevencija. Međutim, s obzirom na uvijek prisutnu mogućnost ponavljanja kaznenog djela, povratak zatvorenika u ...zajednicu dovodi do zabrinutosti javnosti, ali jednako tako predstavlja izazov za praktičare i zakonodavce. Kriminalni je povrat svakako odgovornost pojedinca, no postavlja se i pitanje, koliko društvo može doprinijeti prevenciji tog fenomena. Ovim se radom analizira potreba rada na smanjivanju kriminalnog povrata sa stajališta jačanja odgovornosti u pojedincu i njegovoj motivaciji za promjenom načina života, ali i s aspekta odgovornosti društva i ključnih dionika za aktivnosti i sadržaje kojima je potrebno odgovoriti na kriminogene potrebe zatvorenika i otpuštenih zatvorenika.
Za učinkovito izvršavanje kazne zatvora i socijalnu reintegraciju otpuštenih zatvorenika u Republici Hrvatskoj ključna su tri sustava – zatvorski, probacijski i sustav socijalne skrbi, a posljednjih godina sve se važnijim čimbenikom u ovom procesu javlja i nevladin sektor. Stoga će ovaj rad, vezan za područja djelovanja spomenutih dionika, analizirati suvremene inozemne spoznaje kao i postignuća i izazove u Republici Hrvatskoj sa stajališta smjernica za postizanje učinkovitije poslijepenalne zaštite i potrebe novih istraživanja domaće prakse. Zaključnim osvrtom sumiraju se pozitivni pomaci i inicijative u poslijepenalnoj zaštiti u našoj zemlji u skladu sa suvremenim smjernicama, uz naglasak na potrebi daljnjeg unapređivanja i istraživanja domaće prakse u pojedinim segmentima.
Hrvatska je probacijska služba započela s radom 2011. godine, a probacijske poslove tijekom izvršavanja kazne zatvora i uvjetnog otpusta obavlja od 2013. godine. Od tada broj ovih predmeta ...kontinuirano raste te se sada polovica svih predmeta koje godišnje zaprima probacijska služba odnosi na izvršavanje ovih probacijskih poslova. Veći broj predmeta i veća uključenost probacijske službe tijekom izvršavanja kazne zatvora i uvjetnog otpusta ukazuje i na potrebu kvalitetne suradnje probacijskog i zatvorskog sustava. Na europskom se području učinkovita suradnja zatvorskih i probacijskih sustava smatra nužnom za svrhovito izvršavanje kazni zatvora i obavljanje probacijskih poslova. U okviru rehabilitacijskog pristupa prepoznate su određene manjkavosti postojećih suradnji, uz istovremeno isticanje modaliteta koji se pokazuju učinkovitima ili obećavajućima. Ovaj rad donosi analizu razvoja suradnje probacijskog i zatvorskog sustava u našoj zemlji, u odnosu na postojeća europska iskustva, uz zaključne preporuke daljnjeg razvoja te suradnje u smjeru dobrih europskih praksi.
Prosječan ljudski životni vijek sve je dulji i svjetsko stanovništvo sve je starije. Hrvatska je nacija među najstarijima u Europi, pri čemu demografske projekcije sugeriraju da će se starenje ...stanovništva nastaviti. Istodobno sa starenjem opće populacije na globalnoj se razini uočava i fenomen rasta broja osoba starije životne dobi prema kojima se izvršavaju kaznenopravne sankcije. Time se otvara pitanje implikacija tog fenomena za sustave izvršavanja tih sankcija, ali i učinkovitosti kojom ti sustavi odgovaraju na taj penološki fenomen. Glavni je cilj rada razmotriti i obrazložiti značaj fenomena starenja zatvorske i probacijske populacije za sustave izvršenja kaznenopravnih sankcija. U radu se stoga analiziraju obilježja i potrebe zatvorenika i osoba uključenih u probaciju starije životne dobi, sve izraženiji fenomen starenja zatvorske i probacijske populacije te implikacije tog fenomena za sustave izvršenja kaznenopravnih sankcija, a završno se nude i neke ključne preporuke za hrvatski sustav. Radom se ujedno želi potaknuti znanstveni i stručni interes za tu problematiku u Hrvatskoj.
The average life expectancy of people is increasing; hence the world's population is also growing older. The Croatian nation is among the oldest in Europe, with demographic projections suggesting that on the average, the population will continue aging. Simultaneously, with the aging of the general population, the phenomenon of an increase in the number of elderly people serving criminal sanctions is also present at the global level. This raises the question of the implications of this phenomenon for the systems designated for the execution of sanctions, but also of the efficiency with which these systems respond to this penological phenomenon. The main goal of this paper is to consider and explain the importance of the increased average age phenomenon of the prison and probation population for the systems which execute criminal sanctions. Therefore, the paper analyzes the characteristics and needs of elderly prisoners and probationers, the growing phenomenon of the aging prison and probation population, and the implications of this for the criminal justice system, while finally offering some key recommendations for the Croatian system. The paper also aims to stimulate scientific and professional interest on this issue in Croatia.
Socijalna reintegracija zatvorenika zahtjevan je i složen proces, pri čemu na uspjeh tog procesa utječe niz čimbenika. Uloga obitelji u procesu reintegracije punoljetnih zatvorenika i nadalje je ...nedovoljno istražena i zamjećuje se nedovoljan interes za tu problematiku, iako dosadašnja istraživanja upozoravaju na potencijalno ključnu ulogu obitelji u tom procesu. Svrha je rada potaknuti hrvatski znanstveni i stručni interes za tu temu te ujedno ponuditi temelj za buduće kritičko promišljanje hrvatske penološke prakse vezano uz ulogu obitelji u socijalnoj reintegraciji zatvorenika. U tu svrhu analizirani su dokumenti Vijeća Europe, dostupna znanstvena i stručna literatura, vrijedeća hrvatska zakonska regulativa, dokumenti Ministarstva
pravosuđa te sa svrhom rada povezani mrežni izvori. Rad donosi pregled relevantnih teorijskih pristupa, uz sustavan prikaz rezultata istraživanja i prijedloge daljnjih istraživanja. Uz analizu te problematike u hrvatskom kontekstu, zaključno se nude suvremene smjernice i modaliteti za unapređenje rada sa zatvorenicima i njihovim obiteljima.
Social reintegration of prisoners is a demanding and complex process and its success depends on a number of factors. The role of family in the process of reintegration of adult prisoners has not been studied sufficiently so far and there seems to be a general lack of interest in the topic, although previous research has pointed to a potentially crucial role of the family in the process. The purpose of this paper is to generate interest for this topic among Croatian researchers and professionals, but also to provide a basis for future critical reflection on the Croatian penological practice regarding the role of family in social reintegration of prisoners. For this purpose, documents of the Council of Europe, available scientific and professional literature, current Croatian legislation, documents of the Ministry of Justice and network resources related to the topic were analyzed. The paper provides an overview of relevant theoretical approaches with a systematic presentation of research results and proposals for further research. In addition to the analysis of the topic in the Croatian context, the conclusion provides contemporary guidelines and ways to improve work with prisoners and their families.
Rad uvodno donosi prikaz probacijskih poslova u Hrvatskoj, od kojih velik broj podrazumijeva i tretmanski rad s počiniteljima kaznenih djela. U okviru rehabilitacijskog pristupa hrvatska probacijska ...služba slijedi načela Modela rizik-potreba-responzivnost (RPR model), a u određenoj mjeri i načela Modela kvalitetnih života (MKŽ-a). U ovom se radu RPR model analizira sa stajališta postojećih prednosti i kritika, pri čemu se posebno razmatra načelo responzivnosti, koje se u stranoj literaturi ističe naročito izazovnim. Nakon kratkog prikaza MKŽ-a, slijedi usporedba ova dva modela, čija načela aktualno dovode do velikih rasprava zbog potencijalnih razlika u pristupima počinitelju kaznenog djela. Modeli i pripadajuća načela se potom analiziraju sa stajališta izazova njihove primjene u obavljanju probacijskih poslova. Provedene analize mogu pridonijeti učinkovitosti rada hrvatske probacijske službe, a mogu biti od koristi i znanstvenicima, pri validaciji probacijskog aktuarskog instrumenta i istraživanju domaće probacijske prakse.
U okviru obitelji ostvaruju se funkcije i zadaće ključne za članove obitelji, ali i društvo u cjelini. U obiteljima žive i djeca, kao najranjivija skupina posebno zaštićena međunarodnim i nacionalnim ...propisima. Izricanje kazne zatvora članu obitelji stavlja obitelj u novu situaciju potencijalnih izazova, specifičnih za svaku obitelj. Zatvaranje u određenoj mjeri ima učinke i na zatvorenika i na njegovu obitelj, pri čemu ti učinci mogu biti manje ili više izraženi, pozitivni i negativni. U inozemnoj se literaturi sve češće naglašavaju upravo učinci zatvaranja, koji ne pogađaju samo zatvorenika, i njihova nedovoljna osviještenost i istraženost.
Svrha je rada pregledom literature istražiti može li, i na koje načine, izvršavanje kazne zatvora prema članu obitelji predstavljati stresni odnosno krizni događaj za obitelj te postoji li potreba pravodobne i adekvatne intervencije društva. U tom se smjeru istražuju mogući negativni učinci zatvaranja člana obitelji na obitelj, izazovi i koristi očuvanja obiteljskih veza tijekom izvršavanja kazne zatvora, kao i izazovi obiteljske prilagodbe povezani s povratkom zatvorenika u obitelj. U okviru zaključnih razmatranja, temeljem rezultata pregleda literature, komentira se značaj i potreba intervencije društva, odnosno
specifičnih oblika rada s obitelji zatvorenika, uz preporuke za hrvatski kontekst.
A family implies a number of different functions and tasks, crucial both for family members and the society as a whole. Its members include children as the most vulnerable group that enjoys special safeguards enshrined in international and national regulations. Imposition of a prison sentence on a family member puts family in a new situation of potential challenges specific to each family. To a certain extent, imprisonment affects both the prisoner and his family members. These effects may be pronounced to a different degree and can be positive or negative. Increasingly, international literature speaks of the effects of imprisonment that affect other people apart from the prisoner and the lack of awareness and studies about this topic. The purpose of this paper is to examine the existing literature in order to analyse whether and in which ways the execution of a prison sentence of a family member presents a stressful event or plight for families and whether there is a need for a timely and adequate intervention by the society. In that sense, the paper explores potential negative effects of imprisonment of a family member on family and family roles, challenges and benefits of preserving family ties during the execution of a prison sentence, as well as challenges of family adjustments associated with the return of prisoners to their families. Based on the conducted analyzes, the concluding remarks emphasize the importance and need for specific forms of work with prisoners’ families, with recommendations applicable for Croatia.
When offenders serve a suspended sentence with protective supervision, their probation officers play a dual professional role with the sole purpose of deterring the offenders from further criminal ...behaviour and thereby reducing the likelihood of recidivism. Probation officers supervise offenders and monitor their compliance with different requirements, while at the same time establishing a high-quality professional relationship and conducting psychosocial procedures to assist offenders in re-socialisation and reintegration within the community. The aims of this research were to explore the perspectives of offenders and probation officers on the role of motivation when serving a suspended sentence with protective supervision, and to gain insights into possible changes in motivation during the serving of such a sentence. Focus groups were conducted with convenience samples of offenders (N=12) and probation officers (N=8). The results revealed that offenders, especially at the beginning of their sentence, showed predominantly extrinsic motivation when fulfilling the formal obligations of the sentence, without recognising their purpose. While serving the sentence, offenders’ motivation changed in intensity and partly in type, primarily because of increasing insight into the usefulness of the sentence, which was promoted by the quality of the relationship with the probation officer and some significant life events. In order to encourage offenders to comply with their sentence and refrain from future criminal behaviour, probation officers used problem-solving skills, combined with skills focused on empowering social capital and personal responsibility for decision-making and personal behaviour.
Od 2012. godine socijalni rad u Austriji uveo je novu tehniku rada na području probacijskih servisa. Tada je Savezno ministarstvo pravosuđa odobrilo sredstva da se tehnika konferencija (eng. ...conferencing) počne primjenjivati u probacijskim servisima Beča, Gornje Austrije, Štajerske i Koruške. Austrijski socijalni radnici razvili su ovu novu tehniku na temeljima tehnike Family Group Conferencing razvijenu u Australiji, ali su tehniku prilagodili potrebama restorativne pravde. Osnovna ideja ove tehnike koja je izvorno razvijena za obitelji, primijenjena u restorativnoj pravdi je u tome da socijalne mreže nisu samo nešto što ima potencijala za razrješavanje problema, nego, što je još mnogo važnije, imaju pristupe potrebama sudionika i mogućnosti da pomognu onima kojima je ta pomoć potrebna. Ono što je najvažnija novina ovog tipa konferencija jest činjenica da se elementi socijalne kontrole raspodijele po svim sudionicima u procesu, a ne ostaju samo u području jednoga, obično najjačeg.
PDF
