Negativna obilježja izvršavanja institucionalnih mjera i sankcija
rezultirala su razvojem sankcija i mjera koje se provode u zajednici s
ciljem rasterećenja kaznenopravnog i penalnog sustava, ...maksimiziranja
principa individualizacije, bolje reintegracije počinitelja u društvo
te smanjenja recidiva i zaštite društva. Organizacijske jedinice koje
provode takve mjere i sankcije poznate su pod nazivom probacijske
službe. U radu se analiziraju dosadašnja postignuća i perspektive hrvatske
probacijske službe kroz prikaz temeljnih međunarodnih standarda
i osnovnih statističkih pokazatelja o radu probacijske službe u
Hrvatskoj, poredbeni prikaz probacijskih sustava u nekim europskim
državama, prikaz razvoja probacijske službe u Hrvatskoj, procesnu
evaluaciju Akcijskog plana razvoja probacije u Republici Hrvatskoj
od 2010. do 2014. godine te prikaz provedenog istraživanja o percepciji
uloge probacijske službe u kaznenoj politici, frekventnosti suradnje,
zadovoljstva suradnjom različitih dionika kaznenopravnog sustava i
prijedlozima za poboljšanje rada probacijske službe u Hrvatskoj. Zaključno
se konstatira važnost probacijskih službi za učinkovitost politike
suzbijanja kriminaliteta te se navode preporuke za daljnji razvoj
kvalitete probacijske službe u Hrvatskoj .
Autorica u radu nastoji dati kratki pregled razvoja probacijskog sustava u Republici Hrvatskoj te uloge probacijske službe u izvršavanju alternativnih sankcija i mjera. Cilj je ovoga rada kroz prikaz ...pravnog okvira i dosadašnje prakse izricanja i provođenja suvremenih alternativa kaznama, ukazati na njihovu korisnost i pragmatičnost kao najadekvatnijih mjera za određene kategorije kaznenih djela, odnosno određene kategorije počinitelja. Autorica elaborira o pojmovnom određenju alternativnih sankcija i probacije te iznosi njihova diferencijalna poimanja i temeljne postavke. U pogledu regulacije i uređenja alternativnih sankcija i mjera doneseni su brojni dokumenti na međunarodnoj i regionalnoj razini, a koji su poticajno djelovali na zakonodavca u pogledu reforme našeg kaznenopravnog sustava. Prizma organizacijske strukture probacijske službe u RH te probacijskih poslova po pojedinima fazama kaznenog postupka nedvojbeno ukazuje na to da se RH opredijelila za rehabilitacijski pristup u načinu izvršenja sankcija s naglaskom na humanizaciju u pristupu kažnjavanja. Autorica razmatra vrste alternativnih sankcija (u širem smislu) u Republici Hrvatskoj. Rad za opće dobro nametnuo se kao najzastupljeniji od svih probacijskih poslova i zbog toga mu je u radu posvećeno najviše pozornosti. Trend porasta izrade izvješća probacijskih ureda, po zahtjevu suca izvršenja upućuje na rastuće povjerenje sudova u probacijsku službu što je samo jedan od aspekta pokazatelja uspješnosti prakse izricanja i provođenja alternativnih sankcija i mjera. U konačnici autorica daje svoja promišljanja o probacijskom sustavu de lege lata i de lege ferenda.
Istraživanje izricanja i provođenja alternativnih sankcija i mjera utemeljeno je na podacima Državnog zavoda za statistiku, Izvješća Državnog odvjetništva RH, Izvješća Glavnog državnog odvjetnika RH te Izvješća o radu probacijske službe.
Rad na sažet način donosi pregled povijesnog razvoja instituta rada za opće dobro, prikaz zakonskih izmjena koje su se dogodile u proteklom 25-ogodišnjem razdoblju vezano uz zakonsko uređenje ...izricanja i izvršavanja rada za opće dobro te prikaz sadašnjeg zakonskog okvira kojim je uređeno to područje. Nadalje, rad donosi i prikaz sudske prakse (sentenci) svih sudskih instanci u Republici Hrvatskoj te statističke podatke vezane uz izricanje i izvršavanje rada za opće dobro u proteklih 25 godina. Uz prethodno navedeno, autori nastoje upozoriti na aktualne probleme koji se pojavljuju u praksi prilikom određivanja
rada za opće dobro, njegova provođenja i izvršavanja te na navedene probleme ponuditi odgovore i rješenja.
Prvi Zakon o probaciji donesen je potkraj 2009. godine, čime je postavljen pravni temelj za razvoj probacijske službe u Hrvatskoj, no kao prva godina rada probacijske službe uzima se 2011. godina, ...kada su probacijski službenici u probacijskim uredima započeli konkretan rad s osuđenicima. U radu se analiziraju izazovi s kojima se služba suočavala u prvih deset godina svoga postojanja i načini na koje ih je rješavala, od česte izmjene ustrojstvenog oblika do izmjena zakona i podzakonskih akata. Rad nadalje donosi i prikaz razvoja probacijske službe u Hrvatskoj, prikaz tretmanskog rada i osnovnih statističkih pokazatelja o radu, dosadašnja postignuća kroz prikaz realiziranih projekata financiranih iz europskih fondova, ali i međunarodne uspjehe te priznanja i nagrade za uspješan rad u proteklom razdoblju. Zaključno se konstatira da je probacijska služba postavila odlične temelje svojeg budućeg rasta i razvoja te se navode smjerovi daljnjeg razvoja probacijske službe u Republici Hrvatskoj.
