Cilj je istraživanja bio ispitati ulogu majčine psihološke kontrole i nezadovoljenja psiholoških potreba u školskome okruženju u razvoju problema mentalnoga zdravlja i problematične uporabe ...interneta. U istraživanju su sudjelovala 342 adolescenta iz triju zagrebačkih srednjih strukovnih škola (Mdob= 16.45, SD = 0.533), od čega 174 mladića. U istraživanju su ispitani percipirana majčina psihološka kontrola, nezadovoljenje potrebe za autonomijom i kompetentnošću u školskome okruženju, simptomi depresivnosti, anksioznosti i stresa te problematična uporaba interneta. Rezultati pokazuju da djevojke iskazuju više razine problematične uporabe interneta i problema mentalnoga zdravlja nego mladići. Analizom traga utvrđen je izravan učinak majčine psihološke kontrole na nezadovoljenje potreba te na internalizirane probleme. Rezultati pokazuju da je nezadovoljenje potreba medijator između psihološke kontrole, internaliziranih problema te problematične uporabe interneta. Također, stres je medijator između psihološke kontrole i problematične uporabe interneta, ali samo kod djevojaka. Istraživanje doprinosi razumijevanju problematične uporabe interneta među adolescentima u Hrvatskoj. Preciznije, istraživanje potvrđuje teorijske pretpostavke teorije samoodređenja da se negativni učinci psihološke kontrole povezane s uspjehom mogu odraziti na druge kontekste, poputškolskoga okruženja, i dovesti do nezadovoljenja potreba u tome okruženju. To naposljetku može dovesti do negativnih posljedica za dobrobit adolescenata u obliku problema s mentalnim zdravljem i problematične uporabe interneta. Rezultati istraživanja mogu poslužiti pri kreiranju intervencija za poboljšanje školskoga okruženja te za usvajanje strategija suočavanja s nezadovoljenjem psiholoških potreba da bi se spriječili problematična uporaba interneta i internalizirani problemi.
Cilj je istraživanja bio ispitati ulogu majčine psihološke kontrole i nezadovoljenja psiholoških potreba u školskome okruženju u razvoju problema mentalnoga zdravlja i problematične uporabe ...interneta. U istraživanju su sudjelovala 342 adolescenta iz triju zagrebačkih srednjih strukovnih škola (Mdob= 16.45, SD = 0.533), od čega 174 mladića. U istraživanju su ispitani percipirana majčina psihološka kontrola, nezadovoljenje potrebe za autonomijom i kompetentnošću u školskome okruženju, simptomi depresivnosti, anksioznosti i stresa te problematična uporaba interneta. Rezultati pokazuju da djevojke iskazuju više razine problematične uporabe interneta i problema mentalnoga zdravlja nego mladići. Analizom traga utvrđen je izravan učinak majčine psihološke kontrole na nezadovoljenje potreba te na internalizirane probleme. Rezultati pokazuju da je nezadovoljenje potreba medijator između psihološke kontrole, internaliziranih problema te problematične uporabe interneta. Također, stres je medijator između psihološke kontrole i problematične uporabe interneta, ali samo kod djevojaka. Istraživanje doprinosi razumijevanju problematične uporabe interneta među adolescentima u Hrvatskoj. Preciznije, istraživanje potvrđuje teorijske pretpostavke teorije samoodređenja da se negativni učinci psihološke kontrole povezane s uspjehom mogu odraziti na druge kontekste, poputškolskoga okruženja, i dovesti do nezadovoljenja potreba u tome okruženju. To naposljetku može dovesti do negativnih posljedica za dobrobit adolescenata u obliku problema s mentalnim zdravljem i problematične uporabe interneta. Rezultati istraživanja mogu poslužiti pri kreiranju intervencija za poboljšanje školskoga okruženja te za usvajanje strategija suočavanja s nezadovoljenjem psiholoških potreba da bi se spriječili problematična uporaba interneta i internalizirani problemi.
Korištenje interneta, koje nam olakšava komunikaciju i pruža mogućnost zabave, postalo je sastavni dio svakodnevnog života. Međutim uporaba interneta ponekad bude prekoračena i prijeđe u ...problematičnu uporabu interneta. Česti predmet istraživanja su prediktori razvoja problematične uporabe interneta. Nekoliko je istraživanja ispitivalo ulogu nepovoljnih iskustava u dječjoj dobi na kasniji razvoj problematične uporabe medija i interneta te je cilj ovoga rada prikazati dosadašnja istraživanja o povezanosti ova dva konstrukta. Pretražene su tri baze: Scopus, EBSCO, PsycInfo te je analizirano 12 istraživanja. Istraživanja prikazana u ovom radu upućuju na mogući učinak nepovoljnih životnih iskustava u dječjoj dobi na razvoj problematične uporabe interneta i medija, ali u istraživanjima su prisutna određena ograničenja koja su opisana u radu te su dani prijedlozi za unapređenje metodologije istraživanja. Analizirana istraživanja mogu poslužiti za razvoj preventivnih aktivnosti i intervencija usmjerenih na problematičnu uporabu interneta, a koje su zasnovane na znanjima o traumi.
Problematic use of the Internet (PUI) generally refers to use of different types of Internet content which is not under control and leads to difficulties in everyday functioning. It involves ...generalised PUI but also specific forms such as problematic use of videogames, social media, and pornography. The main aim of this paper is to offer a basic review of current trends in defining, measurement and research of PUI. The review of available papers points at methodological problems related to determining the prevalence of PUI, and insufficient direct investigation of postulates of existing models regarding the onset and maintenance of PUI. Moreover, this paper offers a critical review of existing instruments for measuring PUI and its specific forms, and recommends the most appropriate instruments. A short review of PUI research methodology and important findings is given. Finally, guidelines for future research in this area are provided, which enable us to investigate these phenomena of contemporary society in a comprehensive and sound way.
Internet use is an integral part of our everyday activities; however, Internet use may become problematic and harmful in a minority of cases. The majority of reported prevalence rates of problematic ...Internet use refer to adolescent samples, whereas epidemiological studies on representative adult populations are lacking. This study aimed to reveal the prevalence and characteristics of problematic Internet use in Slovenia.
Problematic Internet Use Questionnaire (PIUQ) was included in European Health Interview Study (EHIS) on representative Slovenian sample. The frequency of Internet use and problematic Internet use were both assessed.
59.9% of Slovenian adult population uses the Internet daily, and 3.1% are at risk of becoming problematic Internet users, 11% in the age group from 20 to 24 years. Those being at risk for becoming problematic Internet users are younger (mean age 31.3 vs. 48.3 for non-problematic users), more likely to be males (3.6% of males, whereas 2.6% of females are affected), students (12.0%), unemployed (6.3%) or unable to work (8.7%), single (6.5%), with high education (4.5%). Regression analysis revealed that the strongest predictor of being at risk for problematic Internet use is age (ß=-0.338, p<0.001); followed by high educational level (ß=0.145; p<0.001) and student status (ß=0.136; p<0.001).
3.1% of Slovenian adult population are at risk of becoming problematic Internet users, whereas 3 out of 20 Slovenian adolescents aged from 18 to 19 years are at risk (14.6%). Prevention programs and treatment for those affected are paramount, especially for the young generation.
Smatra se da je populacija sveučilišnih studenata najotvorenija za razvijanje ovisnosti o Internetu među svim demografskim grupama korisnika Interneta. U ovom se radu daju rezultati dobiveni ...ispitivanjem grupe sastavljene od 8 studenata po pitanju ovisnosti o Internetu. Od studenata su se tražili podaci i njihove spoznaje o načinima uporabe Interneta kao i odgovori na pitanja postavljena u Generalized Problematic Internet Usage Scale 2 (GPIUS2) (generaliziranoj ljestvici problematične uporabe Interneta). Rezultati su pokazali da su se u novije vrijeme promijenili načini uporabe Interneta te da je GPIUS2 odgovarajući alat za mjerenje ovisnosti studenata o Internetu. U radu su odgovarajuće obrađeni i ostali zaključci ispitivanja.
Cilj je istraživanja bio ispitati ulogu majčine psihološke kontrole i nezadovoljenja psiholoških potreba u školskome okruženju u razvoju problema mentalnoga zdravlja i problematične uporabe ...interneta. U istraživanju su sudjelovala 342 adolescenta iz triju zagrebačkih srednjih strukovnih škola (Mdob = 16.45, SD = 0.533), od čega 174 mladića. U istraživanju su ispitani percipirana majčina psihološka kontrola, nezadovoljenje potrebe za autonomijom i kompetentnošću u školskome okruženju, simptomi depresivnosti, anksioznosti i stresa te problematična uporaba interneta. Rezultati pokazuju da djevojke iskazuju više razine problematične uporabe interneta i problema mentalnoga zdravlja nego mladići. Analizom traga utvrđen je izravan učinak majčine psihološke kontrole na nezadovoljenje potreba te na internalizirane probleme. Rezultati pokazuju da je nezadovoljenje potreba medijator između psihološke kontrole, internaliziranih problema te problematične uporabe interneta. Također, stres je medijator između psihološke kontrole i problematične uporabe interneta, ali samo kod djevojaka. Istraživanje doprinosi razumijevanju problematične uporabe interneta među adolescentima u Hrvatskoj. Preciznije, istraživanje potvrđuje teorijske pretpostavke teorije samoodređenja da se negativni učinci psihološke kontrole povezane s uspjehom mogu odraziti na druge kontekste, poput školskoga okruženja, i dovesti do nezadovoljenja potreba u tome okruženju. To naposljetku može dovesti do negativnih posljedica za dobrobit adolescenata u obliku problema s mentalnim zdravljem i problematične uporabe interneta. Rezultati istraživanja mogu poslužiti pri kreiranju intervencija za poboljšanje školskoga okruženja te za usvajanje strategija suočavanja s nezadovoljenjem psiholoških potreba da bi se spriječili problematična uporaba interneta i internalizirani problemi.
PDF
