The cornerstone of audit business is human resources – people, their knowledge and skills create the greatest added value in the provision of audit services. It is noticeable that recently audit ...companies have been facing serious human resource management challenges - it is becoming more difficult to motivate employees to continue their career in the audit business. The article examines what factors affect the decision of Lithuanian auditors to change their profession and leave the audit business. It was determined that the decision of auditors to leave the profession is affected by various factors, which can be grouped into 4 groups: (1) the image of the profession, (2) the environment of the profession, (3) the working environment and (4) the factors of working conditions. The following working conditions and work environment factors were determined to be of highest importance: (1) excessively long working hours, (2) excessive workload, (3) inability to balance work and free time, (4) uncompetitive salary. The research results show that the factors determining the auditors' decision to leave the profession do not differ significantly, regardless of the time when the auditors left the profession. However, it should be noted that auditors who left the profession in later years were more influenced by dissatisfaction with the factors of working conditions (workload, working hours, balancing work and free time, uncompetitive salary). This indicates that in recent years, with the growth of the Lithuanian economy and in general, more availability of different opportunities to pursue a career in various directions, the younger generation of auditors perceive and accept the complexity of audit work and the remuneration for it differently and choose other, more attractive work alternatives.
Audito verslas yra paremtas žmogiškaisiais ištekliais – žmonės ir jų žinios bei įgūdžiai kuria didžiausią pridėtinę vertę teikiant audito paslaugas. Vis tik pastebima, jog audito įmonės pastaruoju metu susiduria su rimtais žmogiškųjų išteklių valdymo iššūkiais – darbuotojus tampa vis sudėtingiau motyvuoti tęsti karjerą audito versle. Straipsnyje nagrinėjama, kokie veiksniai lemia Lietuvos auditorių apsisprendimą keisti profesiją ir palikti audito verslą. Nustatyta, jog auditorių apsisprendimą palikti profesiją lemią įvairūs veiksniai, kuriuos galima sugrupuoti į keturias veiksnių grupes: 1) profesijos įvaizdžio, 2) profesijos aplinkos, 3) darbo aplinkos ir 4) darbo sąlygų veiksniai. Lietuvos auditoriams didžiausią įtaką apsisprendimui palikti audito profesiją daro darbo sąlygų ir darbo aplinkos veiksniai: 1) pernelyg ilgos darbo valandos, 2) pernelyg didelis darbo krūvis, 3) negebėjimas suderinti darbo ir laisvalaikio, 4) nekonkurencingas atlyginimas. Tyrimo metu nustatyta, jog veiksniai, lemiantys auditorių sprendimą palikti profesiją, reikšmingai nesiskiria, nepriklausomai nuo laiko, kada auditoriai paliko profesiją. Pažymėtina, jog vėlesniais metais palikusiems profesiją auditoriams didesnę įtaką padarė nepasitenkinimas darbo sąlygų veiksniais (darbo krūvis, darbo valandos, darbo ir laisvalaikio derinimas, atlyginimas), kas indikuoja, jog pastaraisiais metais, augant Lietuvos ekonomikai bei apskritai atsirandant daugiau skirtingų galimybių siekti karjeros ar tiesiog pasirinkti labiausiai tinkamą darbą, jaunesnės kartos auditoriai skirtingai suvokia ir priima audito darbo sudėtingumą bei atlyginimą už jį ir renkasi kitas, patrauklesnes darbo alternatyvas.
Cilj istraživanja je utvrditi mišljenje studenata primarnog obrazovanja o
obilježjima profesije. Nezavisne varijable istraživanja su trenutačna godina studija, vrsta prethodno završene srednje škole ...te modul/smjer koji studenti pohađaju. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom u akademskoj godini 2019./2020., a uzorak čine studenti/ce prve i pete godine Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati pokazuju da studenti primarnog obrazovanja prepoznaju obilježja profesije te postojanje statistički značajne razlike s obzirom na godinu studija i vrstu prethodno završene srednje škole.
In this paper, the opinion of students of primary education regarding the characteristics of a profession will be determined. The aim of this research is to establish opinion of students of primary education regarding characteristics of a profession. Independent variables are current year of study, previously finished high school and module/course
students take. The research was conducted with a questionnaire in the academic year 2019/2020. The sample consisted of students of the first and fifth year at the Faculty of Teacher Education, University of Zagreb. The results show that students of primary education recognize characteristics of a profession. There is a statistically significant difference between students of different years of study and with different previous education.
Rad donosi mogućnosti utemeljenja pedagoške deontologije razmatrajući tri različita filozofska koncepta putem kojih se etičkim diskursom odgojno-obrazovnoj djelatnosti naglašava trajna potreba ...moralnog odgojnog djelovanja. Navedenim stajalištem ukazuje se na snažnu potrebu aktualiziranja, njegovanja i razvijanja moralne svijesti odgojno-obrazovnih djelatnika koja se u odgojnom procesu posreduje odgajaniku kao moralna spoznaja i iskustvo. Deontološki pristup u pedagoškoj djelatnosti uključuje posjedovanje i poštovanje profesionalne dužnosti odgojitelja u odnosima prema odgajaniku, ostalim čimbenicima odgojne djelatnosti i prema cjelokupnoj profesiji. Rad prezentira tri različita filozofska koncepta ideje dužnosti predstavljena u radovima Marka Tulija Cicerona, Immanuela Kanta i Jeremyja Benthama. Analizom autorovih promatranja i odrednica ideje dužnosti mogu se odrediti smjernice za suvremeni pristup poželjnog moralnog odgojnog djelovanja. Rad ideju dužnosti promatra kao obvezu, odgovornost i svijest odgojno-obrazovnih djelatnika koji svojim postupcima i izjavama djeluju na cjelovit razvitak osobnosti odgajanika. Stoga odgojno-obrazovni proces uz razvitak nužno mora djelovati i na zaštiti odgajanika od mogućih štetnih utjecaja koji se svakodnevno pojavljuju kao moralno upitni i odgojno neprihvatljivi.
The paper considers the possibility of establishing pedagogical deontology by considering three different philosophical concepts through which the ethical discourse of educational activity emphasizes the enduring need for moral educational action. This point of view indicates the strong need to update, nurture and develop the moral awareness of educators, which in the educational process is mediated to the student as a moral knowledge and experience. The deontological approach in the pedagogical activity includes the professional duties of the educator in relations to the student, other factors of the educational activity and towards the entire profession. The paper presents three different philosophical concepts of the idea of duty presented in the works of Marcus Tullius Cicero, Immanuel Kant and Jeremy Bentham. By analysing the author’s observations and determinants of the idea of duty, guidelines for a modern approach to desirable moral educational action can be determined. The paper views the idea of duty as an obligation, responsibility and awareness of educational workers whose actions and statements affect the overall development of the personality of students. Therefore, the educational process, in addition to development, must necessarily act on the protection of students from possible harmful influences that appear every day as morally questionable and educationally unacceptable.
Remiantis eksperimentine medžiaga, kuri buvo surinkta tiriant keturiolikos kaimo ir miesto mokyklų 467 IX, X ir XI klasių moksleivius naudojant anketinę apklausą, pamokų stebėjimą, pokalbius su ...moksleiviais ir mokytojais bei kitus būdus, paaiškėja nepakankamas aukštesniųjų klasių mokinių apsisprendimas renkantis busimą profesiją. 68,52% mokinių nurodo, kad pasirenkamą profesiją pažįsta mažai. Nepaisant to, dauguma aukštesniųjų klasių mokinių (91,22%) ruošiasi stoti į aukštąsias ir specialiąsias vidurines mokymo įstaigas. Dauguma tos nedidelės dalies mokinių, kurie ruošiasi iškart po mokyklos baigimo eiti dirbti į gamybą (8,78%), motyvuoja savo pasirinkimą anaiptol ne pasirinktos profesijos svarbos visuomenei supratimu. Jie siekia ne gilesnio gyvenimo suvokimo, bet sukaupti stojimui į aukštąją mokyklą reikalingą gamybinį stažą. Daugumos norinčių studijuoti toliau motyvai yra visuomeninio pobūdžio. Eksperimentinė medžiaga rodo, kad kol kas šis klausimas nėra išspręstas ir gamybinėse klasėse. Tik nedidelė dalis besimokančių šiose klasėse ruošiasi dirbti pagal mokykloje įgytą specialybę arba stoti į atitinkamą aukštąją mokyklą. Remiantis tuo straipsnyje yra siūlomi būdai gerinti profesinę orientaciją, kuri turi atitikti liaudies ūkio poreikius ir tuo pačiu atsižvelgti į individualius mokinių polinkius bei kitas jų asmenines savybes. Sistemingai ir planinei profesinei orientacijai būtina tam tikra jos koordinacija iš mokyklų, tarybinių rajonų ir partinių organizacijų pusės. Reikalingi valdantieji ir nukreipiantys centrai, kurie atliktų ne tik praktinį, bet ir mokslinį tiriamąjį darbą.
Suvremeni društveni kontekst u kojem poslovi odgojitelja postaju zahtjevniji, a oni istodobno profesionalno i statusno marginalizirani u našem društvu, zadovoljstvo poslom i profesionalno djelovanje ...odgojitelja nameće se kao važno istraživačko područje. S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj (i u svijetu) nedostaju istraživanja o zadovoljstvu poslom odgojitelja, a vođeni saznanjem da je značajno povezano s kvalitetom odgojno-obrazovnoga rada, time i unaprjeđivanjem razvoja djece rane i predškolske dobi i njihovih postignuća, ovim radom želi se promovirati profesija odgojitelja. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 536 odgojitelja. Da bi se ispitalo profesionalno djelovanje i zadovoljstvo poslom, u istraživanju su primijenjene sljedeće skale: Upitnik radnih orijentacija, Skala zadovoljstva životom, Zadovoljstvo poslom, Skala smislenosti posla te Skala profesionalne identifikacije. Za potrebe ovoga istraživanja izračunana je jednostavna deskriptivna statistika na skalama, matrica korelacije u koju su uključene i relevantne sociodemografske varijable te je provedena analiza varijance. Rezultati istraživanja pokazuju da odgojitelji primarno svoj posao smatraju pozivom te da svojim radom i profesionalnim djelovanjem daju svoj doprinos društvu, a iz istih je rezultata vidljivo da odgojitelji koji rade uglavnom zbog osobnoga dohotka osjećaju posao kao nužnost, postižu u prosjeku niže rezultate na skali zadovoljstva poslom i životom, vlastiti posao smatraju manje smislenim i ne identificiraju se značajno s njim.
The contemporary social context in which the job of an early childhood and care (ECEC) teacher has become increasingly demanding, and at the same time their profession and social status have been marginalized in our society, their job satisfaction and performance emerge as an important area of research. Given that in the Republic of Croatia (as well as worldwide) research on ECEC teachers’ job satisfaction is scarce, and is guided by the assumption that it is significantly related to the quality of their educational work, and thus to the improvement of the development of early childhood and preschool-aged children and their achievements, this paper aims to promote the profession of ECEC teachers. A total of 536 ECEC teachers were included in the research. In order to examine the teachers’ job performance and satisfaction, the following scales were used in the research: Job Orientation Questionnaire, Life Satisfaction Scale, Job Satisfaction Scale, Job Meaningfulness Scale and Professional Identification Scale. For the purposes of this research, simple descriptive statistics were calculated on the scales, the correlation matrix was performed, including relevant sociodemographic variables, and an analysis of variance was performed. The research results showed that ECEC teachers primarily consider their job a vocation and they believe that they contribute to society through their work and professional activities. The same results also indicate that ECEC teachers who work mainly for money perceive work as a necessity, achieve lower results on average on the job and life satisfaction scale, consider their work less meaningful and do not identify with it to a significant extent.
Prilog razumijevanju pedagoginje Bartulović, Marija; Kušević, Barbara; Širanović, Ana
Metodički ogledi,
04/2020, Letnik:
26, Številka:
2
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Ovaj tekst, kao nastavak našega promišljanja o dispozicijama za pedagogično djelovanje, kritička je refleksija vlastite profesionalne svakodnevice u kojoj detektiramo brojne dileme vezane za svrhu ...pedagoške profesije. Točke prijepora, poput – biti neutralna ili angažirana, graditi distanciran ili prisan pedagoški odnos, prioritizirati vlastitu ili tuđu dobrobit, odbijati ili prihvaćati sukob kao potencijalni agens promjene – izmještamo iz hodnika, predavaonica i učionica u kojima bivamo te, izlazeći time iz komforne zone nepromišljanja o njima, apostrofiramo ambivalentnu pojavnost dihotomije javno–privatno u skrivenome kurikulumu tih prostora. Promatrajući dispozicije kao za autonomno pedagogično pedagoško djelovanje prediktivna uvjerenja i osobine razvijajućega karaktera, u radu zagovaramo napuštanje shvaćanja pedagoginja kao neutralnih profesionalki apstrahiranih od osobnih uvjerenja, kvaliteta i ograničenja te u fokus stavljamo etičnost, refleksivnost i autentičnost kao temeljne dispozicije za pedagogično djelovanje usmjereno k podupiranju mogućega i transformativnoga u pedagoškome odnosu. Rad zaključujemo promišljanjem odgovornosti studijā pedagogije i samih pedagoginja za kultiviranje opisanih dispozicija.
This text, as a continuation of our reflections on dispositions for pedagogical practice, is a critical reflection on our everyday working life, in which we detect numerous dilemmas related to the goal of the pedagogical profession. We move points of contention – such as being neutral or engaged, building a distanced or close pedagogical relationship, prioritising one’s own benefit or that of others, rejecting or accepting conflict as a potential agent of change – out of the halls and classrooms in which we spend time and, breaching the comfort zone of not thinking about them, accent the apparently ambivalent dichotomy of public and private in the hidden curriculum of these spaces. By conceptualizing dispositions as evolving predictive beliefs and personal traits, the paper advocates abandoning the view of pedagogues as neutral professionals devoid of personal beliefs, qualities, and limitations, instead focusing on ethics, reflexivity, and authenticness as the basic dispositions for pedagogical practice directed towards supporting the possible and transformative in the pedagogical relationship. The paper concludes with a consideration of the responsibility of pedagogy programmes and pedagogues themselves in cultivating the aforementioned dispositions.
Apostrofiranje važnosti suradnje s lokalnom zajednicom recentan je i u domaćemu znanstvenom prostoru relativno neistražen oblik pozicioniranja odnosa obitelji i škole u širemu egzosustavu i ...makrosustavu unutar kojih se taj odnos razvija. Cilj je ovoga rada analizirati kontradiktorna očekivanja kojima su pedagozi u procesu suradnje obitelji, škole i lokalne zajednice izloženi. Konkretnije, nakon analize nesklada između teorijskih i zakonskih artikulacija suradnje s lokalnom zajednicom i praktičnih ograničenja koja se u implementaciji tih artikulacija javljaju, u radu se razmatra odgovornost pedagoga za prepoznavanje specifičnih potreba obitelji u suradnji s lokalnom zajednicom spram sanacijsko-deficitnoga percipiranja obitelji koje je pritom lako demonstrirati, kao i imperativnost teorijskih zahtjeva za tijesnim povezivanjem obitelji, škole i lokalne zajednice spram menadžersko-koordinacijske uloge koju pedagozi pritom, uslijed kontekstualnih ograničenja, mogu preuzeti na sebe. Zaključni dio rada nudi smjernice za daljnje istraživanje ove teme.
straipsnis ir santrauka lietuvių kalba; santrauka anglų kalba Straipsnyje analizuojama psichologijos institucionalizacijos – jos diegimo ir virtimo tiek visateisiu mokslu, tiek reglamentuojama ...profesija – raida Lietuvos Respublikos pastarųjų 100 metų istorijos kontekste. Psichologijos institucionalizacijos procesas analizuojamas pagal 10 profesijai (ir mokslui) svarbiausių kriterijų: 1) socialinis užsakymas (profesijos poreikis); 2) profesijos reglamentavimas; 3) profesinės veiklos teisinis pagrindas ir psichologo teisės bei pareigos; 4) visuomenės pasitikėjimas ir autoritetas; 5) profesinės kompetencijos kontrolė; 6) tyrimai ir vieta mokslo bei praktikos klasifikacijose; 7) profesijos mokymas; 8) profesinė ir mokslinė komunikacija; 9) vertybės ir etika; 10) profesinis susireguliavimas (asociacijos). Bendra išvada tokia: nors psichologijos, kaip ir daugelio kitų mokslų, raidos pradžia Lietuvoje vėlavo, pastarųjų trijų dešimtmečių psichologijos institucionalizacijos procesas buvo toks spartus, kad atsilikimo nebeliko faktiškai pagal visus profesijos kriterijus. Psichologija tapo indigenizuota profesija – susieta su šalies kultūra profesionalų moksline ir praktine veikla. Šio mokslo raida glaudžiai susijusi su Lietuvos modernios tautinės valstybės raida. Lietuvos pastarojo šimtmečio raidos etapai – tai ir psichologijos institucionalizacijos etapai. Straipsnio pabaigoje aptariami svarbesni Lietuvos psichologijos bruožai.
Biti plesni pedagog Luketić, Daliborka; Kustura, Nataša
Metodički ogledi,
01/2022, Letnik:
28, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Na tragu pitanja o tome što znači biti plesni pedagog, cilj ovoga rada bio je ispitati neke odrednice profesije plesnog pedagoga te prikazati način na koji plesni pedagozi progovaraju o onom ...‘pedagoškom’ u svojoj profesiji. Primjenom kvalitativnog istraživanja te metodom dubinskog intervjua s plesnim pedagozima koji djeluju u različitim područjima odgojno-obrazovnog i umjetničkog rada, nastojalo se je opisati i analizirati područje njihova rada, odgojnog djelovanja te odgojne vrijednosti koje oni u svome radu afirmiraju. Temeljem kvalitativne analize podataka i primjenom interpretativne fenomenološke analize u bogatom empirijskom narativu identificirano je pet tema: (1) poimanje plesa kao dimenzije umjetničkog i odgojnog djelovanja, (2) odrednice pedagoškog rada, (3) značenje pedagoške uloge, (4) transformacija umjetničke prakse u pedagošku praksu i (5) posebnost odgojno-obrazovne metode. Rezultati istraživanja govore o tome kako plesni pedagozi doživljavaju i tumače svoj pedagoški rad – prije svega kao odgojni rad u
kojemu se događa spoj umjetnosti i pedagogije pri čemu je naglašeno njihovo pedagoško umijeće kao neraskidivi dio profesionalnog habitusa plesnog pedagoga.
Following the question of what it means to be a dance pedagogue, the aim
of this paper was to examine some determinants of the profession of dance pedagogue and to establish the meaning and understanding of the way dance pedagogues speak about the ‘pedagogical’ in their profession. By applying qualitative research and the method of in-depth interviews with dance pedagogues who work in different fields of education and art,
we tried to describe and analyse the area of their work, their educational activities, and values they promote in their work. As a result of the qualitative analysis and the interpretative phenomenological analysis of the rich narratives, we have identified five topics: (1) the notion of dance as a dimension of artistic and educational activity; (2) the determinants of pedagogical work; (3) the meaning of pedagogical role; (4) the transformation of artistic practice
into pedagogical practice; (5) the distinguishing characteristic of the
educational method. The results point to the conclusion that dance pedagogues see their work as a primarily educational work that combines art and pedagogy. The pedagogical knowledge of the dance pedagogues is an inseparable part of their professional habitus.
PDF
