Autor izlaže modele profesionalizacije oružanih snaga u suvremenom svijetu. Rad se temelji na trima osnovnim temama: 1. sličnostima i razlikama između obrazaca i profesionalizacije, odnosno mogućoj ...pojavi jedinstvenoga širokog Europskog modela i njegovoj mogućoj sličnosti s postojećim zapadnim modelima, 2. na koji način različiti faktori oblikuju obrasce profesionalizacije u srednjoj i istočnoj Europi i uspostavljanje njihove relativne važnosti i uloge, 3. utjecaju zapadnih politika na profesionalizaciju oružanih snaga.
Međunarodna sigurnosna okolina, u kojoj se isprepliću novi izazovi i opasnosti, zahtijeva od suvremenih država izgradnju višefunkcionalnih struktura u sustavu nacionalne sigurnosti. Oružane snage su ...među prvima morale prihvatiti postojanje novih zadaća i organizirati se za njihovu provedbu, kako bi i dalje predstavljale legitimni instrument nacionalne sigurnosti u novom sigurnosnom okruženju. Rasprave o reformama u području nacionalne obrane ne mogu se reducirati samo na odluke o ukidanju vojnog roka i/ili profesionalizaciji oružanih snaga, već postoji vrlo izražena potreba razgovora i odluka o mnogim drugim bitnim pitanjima. Reformama u obrambenim sustavima i oružanim snagama u Europi dominiraju rasprave o drukčijem načinu popune oružanih snaga, koje proizlaze iz premise o demilitarizaciji demokratskih društava. Ona više nisu suočena s izravnom vojnom prijetnjom, već s nizom drugih opasnosti, što podrazumijeva nužne strukturne i institucionalne promjene u sustavu nacionalne sigurnosti. Najsloženije promjene poduzimaju se upravo u oružanim snagama. U uvjetima smanjene vojne prijetnje ne postoji više potreba za mnogoljudnim vojskama, pa su i prve promjene bile upravo smanjivanje brojčanog sastava. S obzirom na pojavu mnogih pojednostavljivanja stvarnih problema u području obrane (primjerice, inzistiranje na ukidanju vojnog roka uzrokuje velike posljedice na mnoge dijelove obrambenog sustava, ali se o tome ne govori), potrebno je provesti sveobuhvatnu raspravu o budućem razvoju obrambenog sustava i Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Služba vanjskih poslova, djelujući kroz Ministarstvo vanjskih poslova kao središnji dio, i diplomatske misije Í konzularne urede kao inozemni dio, osnovni je nositelj diplomatskih aktivnosti. Autor ...promatra razvojne procese i perspektivu službe vanjskih poslova analizirajući njezine organizacijske, funkcionalne, personalne i upravljačke dimenzije. Pri tome, zbog prirode ove djelatnosti koja je utemeljena na komunikaciji, težište stavlja na personalnu dimenziju.
Polazeći od procesa scijentizacije kao konsekvence znanstvene i tehnološke
revolucije, koji rezultira profesionalizacijom poljoprivrednog rada na obiteljskom
posjedu i urgentno nalaže oblikovanje ...primjerenoga cjelovitog sistema
profesionalnog obrazovanja poljoprivrednika, te od činjenice da je razvoj vitalnoga
individualnog posjeda (gospodarstva) pretpostavka izlaza seljaštva i poljoprivrede u
Jugoslaviji iz krize, autor propituje efekte scijentizacije na profesionalizaciju poljoprivrednog
zanimanja, obrazovne pretpostavke budućega individualnog poljoprivrednika
i, koristeći rezultate sekundarne analize provedenih istraživanja, utvrđuje
obrazovnu situaciju seljaštva u Jugoslaviji kao realnu pretpostavku sudjelovanja u
započetoj i očekivanoj transformaciji individualne poljoprivredne proizvodnje.
Analizom aspekata scijentizacije poljoprivredne proizvodnje (ukupnost konsekvencija
očekivanih• znanstvenih i tehnoloških prodora po predmet, sredstva, način,
strukturu, organizaciju i karakter rada), autor pokazuje pravac i brzinu profesionalizacije
i dokazuje ključnu ulogu znanja kao tzv. konačnog resursa, a time i neophodnost
formiranja stručnog obrazovanja poljoprivrednika, jednoga od važnih odgovora
na buduće izazove .
Rezultati istraživanja provedenih na uzorcima poljoprivrednog pomlatka i poljoprivrednih
domaćinstava te obrade podataka popisa stanovništva, potvrđuju da je
obrazovna struktura poljoprivrednika daleko nepovoljnija od istovrsne strukture
drugih kategorija aktivnog stanovništva u Jugoslaviji, ali i da postoji afirmativan stav
prema potrebi uvođenja posebnoga stručnog obrazovanja za poljoprivrednike. Na
osnovi analize dosadašnjeg osposobljavanja poljoprivrednika i prethodnih rezultata,
autor iznosi osnovne elemente produktivnoga stručnog osposobljavanja koje bi
omogućilo fleksibilan i stvaran odgovor na izazove transformacije poljoprivrednog
rada i proizvodnje.
Mnoge europske zemlje imaju danas oružane snage koje više nisu prikladne da odgovore na sigurnosne ugroze s kojima se te zemlje mogu suočiti u budućnosti. Te zemlje nalaze se stoga pred korjenitim ...reformama koje će biti bolne i skupe. To se posebno odnosi na zemlje Srednje i Istočne Europe, gdje je problem dodatno opterećen postsocijalističkim nasljeđem, malom veličinom zemalja i teškom gospodarskom situacijom. Trebat ce uložiti velike napore da bi se utvrdio najbolji način na koji se, u danim uvjetima, mogu reorganizirati oružane snage tih zemalja. Profesionalizacija,odnosno ukidanje vojne obveze i služenja novačkog roka, ne mora biti najbolji put. Upravljanje osobljem i kadrovska politika svugdje je prioritet koji mora pratiti planiranje snaga. Podjela uloga u savezima može biti jedino dugoročno rješenje.
Cilj je ovog teksta kontekstualizirati rad Vida Vuletića Vukasovića s
dominantnim etnološkim idejama kraja 19. i početka 20. st. što stoje
u počecima profesionalizacije evropske etnologije i ...antropologije
u anglosaksonskom svijetu, discipline koja se u svom povijesnom
razvitku kretala od društvenog pamćenja do društvenog komentara.
Primarno želim osvijetliti slične napore Odbora za narodni život i
običaje, Američkog antropološkog društva, te Britanskog društva
za unapređenje znanosti, institucija koje se javljaju u počecima
znanstvenosti etnologije tj. antropologije, a rade na intenziviranju
prikupljanja etnografske i folklorističke građe, kao i njihove
podudarne koncepcijske orijentiranosti na spašavanje materijalne
i usmene kulture. U tekstu se posebno analizira Vuletićev doprinos
etno-povijesnom poznavanju i 'spašavanju' znanja (o narodnom
tekstilu) kao i njegova suradnja s Odborom za narodni život i
običaje.
