Kljub procesu »vračanja v mestno središče«, značilnem za določene otoke v središču Johannesburga, nekateri opazovalci preučevano območje še vedno dojemajo kot propadajoče in ga povezujejo s ...kriminalom. Čeprav so parki in odprti prostori v Johannesburgu zadnja desetletja propadali, se zdaj obnavljajo. V članku avtorja preučujeta velikost odprtih prostorov in parkov, dostopnih prebivalcem mestnega središča, in kako prijazni so ti uporabnikom. Poleg tega ocenjujeta njihovo trenutno stanje ter raven in učinkovitost razpoložljivih vzdrževalnih storitev. Avtorja preučujeta tudi strategije prenove, ki jih je uvedla mestna občina Johannesburg, na njihovi podlagi pa tudi posebna določila, ki jih je za parke in odprte prostore sprejel lokalni metropolitanski svet. Ugotovitve kažejo, da je sanacija parkov in odprtih prostorov ustrezno vključena v načrte mestne prenove, vendar določene omejitve ovirajo izvedbo tovrstnih izboljšav. Edinstvena dinamika mestnega središča pomeni velik izziv pri vzdrževanju parkov in odprtih prostorov, zato jo je treba ustrezno razumeti in načrtovati ustrezne ukrepe. Pojavlja se tudi potreba po pravičnejši in učinkovitejši dodelitvi virov in po oblikovanju učinkovitejših partnerstev. Končna ugotovitev raziskave je, da bodo potrebe skupnosti zadovoljene šele, ko bodo tovrstna upravljavska vprašanja postavljena v ospredje in se bodo začela ustrezno reševati.
Propadanje mestnih predelov je eden najbolj perečih izzivov v razvoju mest, zaradi katerega se stara mestna območja spopadajo z resnimi družbenimi, gospodarskimi in prostorskimi težavami. Mestne ...uprave zato izvajajo projekte prenove, s katerimi želijo oživiti in obnoviti objekte, območjem povrniti družbenogospodarsko zmogljivost in izboljšati kakovost življenja njihovih prebivalcev. Neupoštevanje kompleksnosti prostorskih posegov v stare mestne predele pa ima lahko neželene posledice, kot je dodatno poslabšanje kakovosti življenja. Avtorja v članku na primeru iranskega mesta Mašad proučujeta kakovost življenja v soseskah, vključenih v projekte prenove, pri čemer uporabljata kombinacijo kvantitativnih in kvalitativnih metod, vključno z vprašalniki, polstrukturiranimi intervjuji, georeferenciranimi podatki in neposrednim opazovanjem. Izsledki kažejo, da ima pomanjkanje trajnostnega financiranja projekta prenove okrožja Samen neželene prostorske, družbeno-kulturne in gospodarske vplive na staro jedro mesta Mašad ter občutno zmanjšuje kakovost življenja tamkajšnjih prebivalcev na račun zadovoljevanja interesov turistov, romarjev in zlasti zasebnih investitorjev.
Filoksera ili trsov ušenac (Viteus vitofoliae Fitch) predstavlja jednog od najpoznatijih štetnika u povijesti
vinogradarstva. Potječe iz Sjeverne Amerike otkud je u drugoj polovici 19. stoljeća ...prenesena u Europu. Na
europskom tlu izazvala je propadanje vinograda i ozbiljno je ugrozila gospodarstvo, posebice proizvodnju
i tržište vina. U Hercegovini je evidentirana 1912. godine u selu Vinjani, u ljubuškom kotaru. Na korijenu
europske loze štetnik izaziva hipertrofije koje onemogućavaju kolanje sokova što dovodi do sušenja
trsova. Pojava filoksere uvjetovala je napuštanje tradicionalnog načina uzgoja vinove loze i primorala je
vinogradare da prihvate nove tehnologije u proizvodnji loznog sadnog materijala. Cijepljenje europskih
sorata na otporne američke podloge predstavlja osnovni način zaštite vinove loze od napada ovog štetnika.
Kemijske mjere suzbijanja koje se primjenjuju u matičnjacima loznih podloga imaju ograničen učinak.
Otočje Whitsundays je arhipelag sastavljen od 74 otoka te obližnjeg obalnog pojasa na sjeveroistoku australske države Queensland. Područje je nastanjeno (barem)
9 000 godina, a isprva (prvih 98,5% ...tog vremena) nastanjivali su ga autohtoni Australci. Početkom 1900-ih stigli su europski doseljenici i ubrzo razvlastili i raselili lokalno stanovništvo te turizam uspostavili kao vodeću granu gospodarstva u tom području. To se dogodilo istodobno s dolaskom antropocena te je pridonijelo njegovu jačanju. Sve navedeno znači da se pri opisu ljudskog nastanjivanja na ovom području kao i osjećaja za povijest i za temporalnost moraju uzeti u obzir dva odvojena vremenska opsega: jedan izrazito dugog trajanja i drugi – najkraći mogući trenutak sadašnjosti. U ovom se članku istražuju sličnosti i razlike između ovih dviju posve različitih vremenskih skala i s njima povezanih populacija. Nadalje, ispituje se kako se u suvremenom razdoblju očituje uloga ljudi u oblikovanju okoliša (koji je podložan brzim promjenama). Stoga je temporalnost od ključnog značaja, a u članku se istražuju različita shvaćanja vremena i cikličnosti, primjerice u odnosu na klimatske obrasce i reakcije ljudi na njih. Istraživanje koje je u podlozi rada ima i temporalnu dimenziju, jer se odvijalo u razdoblju od trideset godina, tijekom kojih su se u istraživanome području i njegovim klimatskim obrascima dogodile mnoge promjene. Brzina razvoja i propadanja zamjetna u nekim dijelovima nasuprot relativnoj stagnaciji u drugima ključni su elementi koji se ističu u raspravi.
Krležin roman Povratak Filipa Latinovića predstavlja učinkovit spoj ideološkoga i strukturalnoga modernizma gdje se kroz karak- ter i promišljanja istoimenoga protagonista oslikava kaos među- ratnoga ...razdoblja 20. stoljeća. Latinovicz kao umjetnik predstav- lja savršenu prizmu u kojoj se prelamaju egzistencijalne tjeskobe, i njegove vlastite, i one ljudi koji ga okružuju. Ova prizma ra- zotkriva otuđenje i fragmentaciju između ljudi i njihove okoline, gdje su posebno zanimljivi kontrasti između ruralne i urbane sre- dine, između društvenih klasa, propadanje nekoć neprikosnovenih poimanja društvenih vrijednosti kao i urušavanje struktura moći crkve i aristokracije. Na ruševinama ovakva društva cvjetaju samo nemiri jer potraga za srećom postaje sve neuhvatljivija, a i samo njezino postojanje dolazi u pitanje. Poremećaji moralnih vrijed- nosti i komunikacije među ljudima izražavaju se i u formalnim eksperimentima, poput klasičnih tehnika kao što su struja svijesti, akronološki zaplet, intertekstualnost itd. Međutim, Krleža uvodi i određena osvježenja u višestrukoj ulozi pripovjedača koja se pro- teže od čisto opisne, intimne, polemičke do sarkastične i sl. Krležin modernizam u ovome romanu svojevrstan je kaleidoskop osobnih i društvenih previranja egzistencijalnoga rata moderna čovjeka koji još uvijek traje.
Kemijska modifikacija kao postupak bez biocida učinkovita je metoda za poboljšanje fizičkih i bioloških svojstava drva. Topolovina je drvo vrste koja brzo raste, ali ima slabu dimenzijsku stabilnost ...i prirodnu trajnost te slaba mehanička svojstva. Za poboljšanje svojstava topolovine, prije svega dimenzijske stabilnosti i otpornosti na propadanje, upotrijebljena je dimetilol dihidroksietilenurea male molekularne mase (mDMDHEU). Rezultati su pokazali visoku učinkovitost kemijske modifikacije u smislu sprječavanja bubrenja topolovine (ASE), ali s malom varijacijom među dvjema primijenjenim koncentracijama mDMDHEU-a. Tangencijalno bubrenje uzoraka topolovine tijekom uranjanja u vodu uvelike je smanjeno mDMDHEU modifikacijom. Nemodificirani uzorci topolovine bili su vrlo truli u usporedbi s modificiranima. Modificirani su uzorci, pak, pokazali manju čvrstoću na savijanje u usporedbi s tlačnom čvrstoćom. Vrh vrpce na 1720 cm-1 otkrio je kemijsku reakciju između kemijskog reagensa i spojeva u staničnoj stijenci drva. Na kontrolnim je uzorcima nastala znatno veća toplinska degradacija nego na uzorcima modificiranima mDMDHEU-om.
U istraživanju je analiziran utjecaj impregnacije borovine i bukovine biljnim ekstraktima na otpornost na propadanje. Cvjetovi biljaka Rhododendron luteum i Rhododendron ponticum ekstrahirani su ...metodom dekocije te su pripremljene vodene otopine različitih koncentracija (2 %, 4 % i 7 %). Osim toga, otopini su dodani fiksatori željezov sulfat, bakrov sulfat i aluminijev sulfat radi poboljšanja svojstava ekstrakata. Zatim su uzorci uzoraka izloženih djelovanju T. versicolor (gljivi bijele truleži) bio neznatan. Ekstrakti bez fiksatora imali su mali učinak na gubitak mase uzoraka. Međutim, znatno je smanjen gubitak mase uzoraka borovine i bukovine impregniranih ekstraktima s dodatkom fiksatora (osobito željezova sulfata), a postignuta je gotovo potpuna otpornost na gljive truležnice. Koncentracija otopine nije imala znatniji utjecaj na gubitak mase uzoraka zaštićenih ekstraktima s dodatkom fiksatora. Nakon impregnacije smanjila se L* vrijednost svih uzoraka (posebno onih zaštićenih ekstraktima s dodatkom željezova sulfata) i uzorci su potamnjeli. Povećale su se vrijednosti a* i b* uzoraka impregniranih ekstraktima bez dodatka fiksatora i ekstraktima s dodatkom aluminijeva sulfata i ti su uzorci poprimili crvenožutu boju. Vrijednost a* uzoraka drva premazanih ekstraktima s dodatkom bakrova sulfata smanjila se, a vrijednost b* se povećala. Udio žutozelene komponente na tim se uzorcima povećao. Vrijednosti a* i b* uzoraka premazanih ekstraktima s dodatkom željezova sulfata smanjile su se i povećao se udio zelenoplave komponente. Povećanje koncentracije otopine kojom su uzorci impregnirani pozitivno je utjecalo na promjenu boje. Ukupna promjena boje (ΔE*) bila je veća na uzorcima drva (osobito borovim) impregniranim ekstraktima R. ponticum s dodatkom željezova sulfata.
Dugotrajna izloženost stranom jeziku mijenja način uporabe i obrade prvoga jezika (L1), a
taj se fenomen naziva jezičnim propadanjem (Yilmaz i Schmid, 2018). Cilj ovoga istraživanja
jest istražiti ...razmjere jezičnoga propadanja među Rusima koji žive u Mađarskoj te ispitati
kako tom procesu pridonose izvanjezične varijable poput duljine boravka u Mađarskoj, dobi,
učestalosti uporabe prvoga jezika te stavova prema jeziku. Osim upitnika, u istraživanju su
za utvrđivanje leksičkoga dosjećanja korišteni i zadatci semantičke i čitalačke fluentnosti, a
za mjerenje leksičke raznolikosti i govorne fluentnosti korišten je zadatak pripovijedanja.
Rezultati su pokazali da je kontrolna skupina (monolingvalni Rusi koji žive u Rusiji) bila bolja
od eksperimentalne skupine na varijablama leksičkoga dosjećanja i leksičke raznolikosti, dok
se govorna fluentnost u eksperimentalnoj skupini čini očuvanom. Nijedna od izvanjezičnih
varijabli ne objašnjava razmjere propadanja, no učestalost uporabe jezika povezana je sa
zadatkom čitalačke fluentnosti, koja zahtijeva inhibiciju.
Cilj rada bio je utvrditi učinak dviju gljiva bijele truleži – Pleurotus cornucopiae (Pc) i P. eryngii (Pe) – na uzorcima bukova drva nakon 60 dana inkubacije u usporedbi s učinkom standardne gljive ...Trametes versicolor (Tv). Razumijevanje degradacije drva zbog bijele truleži iznimno je važno za razvoj učinkovitih rješenja zaštite. U pokusu su prije i nakon inkubacije drva provedena mjerenja gubitka mase, kemijskih i mehaničkih svojstava te je obavljeno ispitivanje svjetlosnim mikroskopom. Utvrđeno je da je gubitak mase uzoraka iznosio 9 – 22 %, ovisno o vrsti gljive. Čvrstoća drva na savijanje nije toliko osjetljiva na utjecaj gljiva kao što se navodi u klasičnoj literaturi. Analiza slika dobivenih svjetlosnim mikroskopom pokazala je da su procesi propadanja drva pri zarazi objema gljivama slični. Stanjivanje stijenki drvnih stanica i hife kolonizacije obiju gljiva također su bile jednake. Rezultati su pokazali znatnu degradaciju drva napadnutoga gljivama roda Pleurotus, s tim da je gljiva Pc destruktivnija od gljive Pe.
Iako se danas diljem svijeta primjenjuju brojni sustavi za gospodarenje mostovima, čini se da ipak nema dovoljno sustava u kojima bi se koristilo znanje o svojstvima materijala i opterećenju iz ...okoliša. U ovom se radu, kao doprinos sadašnjoj praksi, analizira primjena modela prodora klorida, što podržava Međunarodni savez za betonske konstrukcije, a koristi se za preliminarno ocjenjivanje u okviru gospodarenja mostovima. Prije svega, analizira se primjena modela u realnim situacijama za ocjenu postojećih betonskih mostova za koje ne postoje podaci o materijalima i svojstvima okoliša.
PDF
