U radu je prikazan značaj radioekologije kao čimbenika sigurnosti na Mediteranu, s naročitim osvrtom na Jadran. Dan je pregled i opis tekućih radioekoloških istraživanja jadranskog područja koja se ...provode u Republici Hrvatskoj kao dio proširenog programa monitoringa radioaktivnosti okoliša u Hrvatskoj.
Vađenje zlata u razdoblju duljem od stoljeća iz bazena Witwatersranda u Južnoafričkoj Republici, najvećega poznatog nalazišta na Zemlji, nenamjerno je u gusto naseljen okoliš unijelo velike količine ...radioaktivnog i kemotoksičnog uranija (U). S više od šest milijardi tona otpada witwatersrandska zlatna polja sadržavaju više uranijeve rudničke jalovine od svih drugih proizvođača uranija na svijetu zajedno, izlažući milijune uglavnom siromašnoga stanovništva onečišćenu zraku, vodi, tlu i hrani. No do danas nije bilo sustavnih napora da se pouzdano kvantificira opseg problema i procijene s njime povezani zdravstveni rizici za cijelu regiju. Prihvaćajući činjenicu da svaka usklađena strategija usmjerena na uranijeve posljedice zahtijeva znanstvenu podlogu, u radu se ukratko opisuju razvoj istraživanja onečišćenja uranijem u Južnoafričkoj Republici, obrađene teme te neke od propuštenih. Na temelju toga preporučuju se radioekološki pristup sustavnoj obradi problema te pronalaženje pouzdanoga znanstvenog razumijevanja podrijetla uranija, njegova kretanja okolišem i utvrđivanje s njim povezanih zdravstvenih rizika.
Dan je pregled i opis radioekoloških istraživanja jadranskog područja koja provodi Jedinica za zaštitu od zračenja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. Mjerenja radioaktivnosti na ...Jadranu započela su godine 1963. kao dio proširenog programa monitoringa radioaktivnosti okoliša u Hrvatskoj. Glavni izvori radioaktivne kontaminacije Jadranskog mora jesu fallout (radioaktivni ispadak) prouzročen atmosferskim probama nuklearnog oružja te čornobiljska nesreća. Godine 2005. koncentracije aktivnosti fisijskih radionuklida u uzorcima iz okoliša skupljenim na Jadranu bile su detektabilne na vrlo malim razinama. Podaci za 90Sr dobiveni dugoročnim monitoringom poslužili su za procjenu gornje granice boravka morske vode u Jadranskom moru, koja je procijenjena na (3,4±0,4) godine. Detaljna saznanja o cirkulaciji morske vode, uključujući i srednje vrijeme boravka morske vode izuzetno su potrebna pri planiranju cjelokupnog upravljanja komunalnim i drugim otpadom na jadranskoj obali. Prikazana su planirana buduća radioekološka istraživanja.
This paper gives a review of marine radioecology research in the Adriatic area carried out by the Radiation Protection Unit of the Institute for Medical Research and Occupational Health. Measurements ...of radioactivity in the Adriatic started in 1963 as a part of an extended monitoring programme of radioactivity in Croatian environment. The main sources of radioactive contamination of the Adriatic Sea are the fallout from past nuclear weapon testing conducted in the atmosphere and the Chernobyl accident. In 2005, the activity concentrations of fission radionuclides were detectable at very low levels in all environmental samples collected on the Adriatic. The 90Sr data obtained from long-term monitoring were used to estimate the upper limit of the Adriatic seawater turnover time, which turned out to be (3.4±0.4) years. Detailed knowledge about seawater circulation, including the turnover time is essential for planning an overall communal and other wastewater management on the Adriatic coast. The paper concludes with the prospects for future marine radioecological investigations.
Dan je pregled i opis radioekoloških istraživanja jadranskog područja koja provodi Jedinica za zaštitu od zračenja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. Mjerenja radioaktivnosti na Jadranu započela su godine 1963. kao dio proširenog programa monitoringa radioaktivnosti okoliša u Hrvatskoj. Glavni izvori radioaktivne kontaminacije Jadranskog mora jesu fallout (radioaktivni ispadak) prouzročen atmosferskim probama nuklearnog oružja te čornobiljska nesreća. Godine 2005. koncentracije aktivnosti fisijskih radionuklida u uzorcima iz okoliša skupljenim na Jadranu bile su detektabilne na vrlo malim razinama. Podaci za 90Sr dobiveni dugoročnim monitoringom poslužili su za procjenu gornje granice boravka morske vode u Jadranskom moru, koja je procijenjena na (3,4±0,4) godine. Detaljna saznanja o cirkulaciji morske vode, uključujući i srednje vrijeme boravka morske vode izuzetno su potrebna pri planiranju cjelokupnog upravljanja komunalnim i drugim otpadom na jadranskoj obali. Prikazana su planirana buduća radioekološka istraživanja.