U posljednjih nekoliko godina pod utjecajem globalne ekonomske krize došlo je do značajnog pada potrošnje naftnih derivata u zemljama regije. Kako bi se što preciznije utvrdio utjecaj krize na ...potrošnju analizom je obuhvaćena šira regija koja uključuje Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Sloveniju, Crnu Goru, Kosovo, Češku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku, Albaniju, Italiju i Austriju. Pad potrošnje prvenstveno je posljedica globalne ekonomske krize, ali i smanjenja ukupnog broja stanovnika u regiji, povećanja energijske efikasnosti te supstitucije fosilnih goriva drugim oblicima energije. Pad potrošnje naftnih derivata za 15 % u razdoblju od 2007. do 2012. imao je izravan utjecaj na razinu prerade u rafinerijama regije. Nekoliko rafinerija već je zatvoreno ili su prenamijenjene u skladišne centre dok su druge obustavile ili smanjile proizvodnju na pojedinim proizvodnim postrojenjima. Kako se u skorijoj budućnosti ne prognozira značajan porast potrošnje mogu se očekivati daljnja zatvaranja rafinerijskih kapaciteta.
Globalne emisije CO2 danas dostižu brojku od oko 37 giga-tona. Većina država u svijetu smatra da bi tu brojku trebalo značajno smanjiti želi li se smanjiti negativan učinak smanjenja rastućeg ...globalnog zatopljenja. Ipak, čak i uz značajno smanjenje tih emisija, u atmosferi će ostati dovoljno CO2 da i nadalje uzrokuje prekomjerno zagrijavanje. Stručnjaci procjenjuju da u Zemljinom omotaču treba smanjiti najmanje 700 gigatona CO2 da bi se globalno zatopljenje održavalo unutar prihvatljivih graničnih vrijednosti. Danas se u svijetu primjenjuje standardna ‘’Carbon capture and sequestration’’ (CCS) tehnologija smanjivanja emisija CO2, što podrazumijeva karakteristične načine njegovog prikupljanja i pohranjivanja u iskorištenim Zemljinim formacijama nafte i plina. Dodatni, novi tehnološki kombinirani način ublažavanja emisija CO2, razvijen je kao rezultat približavanja težnji i ciljevima države (SAD) i industrije (BTE Inc.). Radi se o katalitičkoj dvo-stupanjskoj tehnologiji pretvorbe ugljičnog dioksida (CO2) i vodika (H2) u gorivo (benzinsko, dizelsko, mlazno, H2, metanol, etanol). U radu će također biti riječ i o ekonomici novog kombiniranog postupka pretvorbe CO2 u benzin.
Rafinerijski procesi moraju biti organizirani i održavani tako da jamče sigurnost radnika, susjeda i okoliša. Rafinerije su izvor mnogih nesreća i incidenata budući da su opasne tvari, proizvodi i ...proizvodni procesi smješteni vrlo blizu. Cilj studije je proučiti posljedice raznih scenarija istjecanja vodikova sulfida u plinskim rafinerijama i utvrditi granice zone opasnosti i rizike svakog scenarija. Priroda studije bila je opisno-analitična, a istraživanje je provedeno u plinskim rafinerijama. Za utvrđivanje načina širenja plina i utjecaja njegova istjecanja primijenjen je PHAST software. Razrađeno je više scenarija, a također su utvrđivani i utjecaji različitih vremenskih uvjeta na te scenarije i to na dvije razine, LC (lethal concentration = smrtonosna koncentracija) i IDLH (immediately dangerous to life or health = neposredna opasnost za život ili zdravlje). Rezultati ukazuju da je zona smrtne opasnosti LC50 pri širenju vodikova sulfida i zona opasnosti širenja otrova 224 odnosno 386 m. Također je utvrđeno da je ENI-jevo boravište za radnike smješteno u zoni utjecaja dominantne struje i to na udaljenosti od samo 200 m od rafinerije. U slučaju istjecanja mogu se očekivati znatni gubici života i štete za zdravlje. Stoga je nužno preseliti boravište radnika na drugu lokaciju i poduzeti mjere tehničke kontrole.
PDF