Cilj rada je ukazati na posebnu važnost poznavanja općih razvojnih obrazaca djeteta kod svakog pedagoškog djelatnika s posbenim naglaskom na glazbeno područje. U radu se želi istaknuti značaj ...temeljenih stručnih kompetencija u radu glazbenog pedagoga koje se, uz glazbeno područje, odnosi na područje obrazovne psihologije, odnosno psihologije glazbe. Osobito je istaknut značaj razvojne psihologije glazbe koja predstavlja novi odnos između razvojne
psihologije i glazbenog obrazovanja. Poznavanje temeljnih obrazaca djetetovog kognitivnog razvoja predstavlja ujedno osnovu razumijevanja kognitivnih modela djetetova glazbenog razvoja. Kroz
pregled i kritički osvrt na osnovne kognitivne teorije glazbenog razvoja, Gardnerove teorije umjetničkog razvoja(Gardner, 1973.), Teorije učenja glazbe E. Gordona (1977.), Spiralne teorije glazbenog razvoja K. Swanwick i J. Tilman (1986.), Kognitivne teorije glazbenog
razvoja M.L. Serafine (1988.) i Teorije razvojne kumulacije J. Bamberger(1991.), zaključeno je da postoje kognitivni stadiji djetetovog glazbenog razvoja, ali ne u smislu univerzalnih stadija Piagetovog tipa. Radom se otkriva velika povezanost i međusobna interakcija između psihologije i obrazovanja te nastavnikove uloge pedagoga i psihologa koja je osobito naglašena kroz principe i filozofiju suvremenog odgoja i obrazovanja. Poznavanjem općih te glazbenih obrazaca djetetovog razvoja, nastavnik će kao refleksivni praktičar moći lakše uočiti određena odstupanja u djetetovom razvojnom procesu te kroz kritičko promišljanje i procjenjivanje svoj rad prilagoditi potrebama svakog pojedinog djeteta. Time će pridonijeti unapređenju kvalitete, kako općeg, tako i suvremenog glazbenog odgojno-obrazovnog sustava.
Rad u svojemu prvom dijelu analizira pravno, demografsko i psihološko određenje mladih u Hrvatskoj, s ciljem preciznoga upoznavanja ciljne populacije te problematizira gornju granicu mladenaštva. ...Pravno gledano, dobne granice populacije mladih nisu jednoznačno određene i kronološki se povećavaju. Sažeta demografska analiza ukazuje na nepovoljno postojeće stanje i trendove u populaciji mladih definiranih s dobi od 15 do 29 godina. Razvojno-psihološke teorije i spoznaje ne prepoznaju jedinstvenu populaciju mladih te razlikuju adolescente od mladih odraslih osoba. U cilju sagledavanja i uvažavanja svih relevantnih čimbenika i zahtjeva u radu s mladima, nastoji se sažeto prikazati najvažnije osobitosti adolescencije i mlade/rane odrasle dobi temeljem spoznaja standardne razvojno-psihološke literature: biološke/tjelesne, intelektualne, moralne, emocionalne, socijalne i ličnosti u užem smislu. Uvažavajući sastavnice određenja mladih i njihove razvojne osobitosti pokušava se definirati uspješan rad s mladima, navode njegove pretpostavke te iznose neka specifična iskustva suvremenoga rada s mladima u okviru Crkve (opća vrijednosna primjerenost kršćanstva za rad s mladima, nedostatnost osobne inicijative mladih u društveno usmjerenim angažmanima, važna uloga duhovnika koji radi s mladima, važnost poznavanja službenih društvenih okvira rada s mladima). Konačno, analizira se važnost poznavanja društvenih okvira rada s mladima za bavljenje tom populacijom unutar Crkve te se sugeriraju konkretne smjernice za razvoj tih djelatnosti, ali i za poboljšanje ukupne perspektive mladih u društvu, temeljem mogućnosti kojima raspolaže Crkva.
