U radu se istražuje hrvatsko gospodarstvo u svijetlu globalne recesije. Svjetska je ekonomska recesija potaknula rasprave o svrsishodnosti dosadašnjega modela razvitka. O tim raspravama i o stavovima ...autora vezanim uz tu problematiku bavi se ovaj rad. Autori se usredotočuju na neke od bitnih aspekata te problematike. Ova je recesija izazvala strukturne promjene svjetskoga gospodarstva pri čemu je uočljiv proces tržišnoga repozicioniranja.
To se repozicioniranje odnosi ponajprije na pomake u realnome sektoru ekonomije, ali posljedično inducira i pomake u svjetskom financijskom sustavu. Procjene za razvijene ekonomije ukazuju na srednjoročni oporavak u punome smislu, dok se nešto brži oporavak očekuje za nove ekonomije u razvoju. Posljedice globalne recesije u Hrvatskoj vide se prije svega u smanjenju izvozne konkurentnosti, u pogoršanju komparativnih prednosti, u financijskoj restrikciji i u smanjenju investicijske aktivnosti. U uvjetima smanjenja osobne potrošnje i potrebe da se zaustavi povećanje državne potrošnje, kao
pokretači gospodarskoga rasta prepoznaju se povećanje investicija i izvoza. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da je potrebno defi nirati model razvitka hrvatskoga gospodarstva koji će se zasnivati na izvoznoj orijentaciji gospodarstva, a osobito na izvoznoj orijentaciji prerađivačke industrije.
Svakih nekoliko godina turizam i hotelska industrija kao njegov najizraženiji proizvodni i uslužni segment, osjetljivi kakvi jesu, suočavaju se sa potresima na tržištu potražnje na globalnom nivou. ...Krizno vrijeme traži i adekvatno upravljanje krizom u kojoj se maksimalno mobiliziraju svi dostupni resursi. Čovjek kao najvažniji resurs dodatno mobilizira svoj um, iznalazi i ona rješenja koja inače, u stabilnim vremenima nebi tražio, te iz svega na kraju izlazi još jači i novim saznanjima bogatiji. To je bio slučaj nakon 11. rujna 2001., to bi trebao biti slučaj i sa aktualnom globalnom recesijom.
POSLOVNI CIKLUSI Benić, Đuro
Ekonomska misao i praksa,
06/2002, Letnik:
11, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U radu se istražuje i analizira problematika poslovnih ciklusa a posebice
njihova obilježja, pravci i vremensko usklađivanje cikličkog ponašanja nekih makroekonomskih varijabli, te izvori ...neravnomjemosti gospodarskog rasta. Među brojnim teorijama poslovnih ciklusa šire se analiziraju monetarne teorije, teorija inovacija, političke teorije, teorija kumulativnog djelovanja multiplikatora i akceleratora, teorija ravnotežnih poslovnih ciklusa i teorija realnog poslovnog ciklusa. Na kraju se razmatraju razlozi međusobne ovisnosti poslovnih ciklusa, odnosno ekonomskih fluktuacija između većine a posebno razvijenih zemalja svijeta.
Recesija koja je zahvatila Sjedinjene Američke Države u razdoblju od prosinca 2007. do lipnja 2009. godine, odrazila se na poslovanje narodnih knjižnica i za vrijeme trajanja recesije, ali i u ...razdoblju nakon njezinoga službenog prestanka. U Hrvatskoj, recesija je započela u ljeto 2009. te je još uvijek na snazi. Rad će nastojati prikazati utjecaje recesije na američko narodno knjižničarstvo u cjelini te ih usporediti s mikro primjerom utjecaja recesije na jednu hrvatsku narodnu knjižnicu (Gradsku knjižnicu Zadar). Pri tome će se koristiti rezultati godišnjih istraživanja Library Journala za godine 2009. i 2010. te godišnji izvještaji ALA-e za godine 2009. i 2010., potom javno dostupna godišnja izvješća Gradske knjižnice Zadar u razdoblju od 2008. do 2010. te pripadajući financijski i statistički izvještaji Knjižnice. Osnovni parametri kroz koje će se promatrati utjecaj recesije jesu: financiranje narodnih knjižnica, nabava knjižnične građe i posudba (cirkulacija) građe. Rezultati usporedbe pokazuju slične obrasce utjecaja recesije i u SAD-u i u Hrvatskoj koji osobito negativno odražavaju izgradnju i adaptaciju knjižničnih zgrada, plaće djelatnika i nabavu knjižnične građe. Nasuprot tome, posudba knjiga ukazuje na znatni porast u recesiji. Premda smanjeno financiranje pretpostavlja moguću stagnaciju narodnog knjižničarstva, povećana posudba knjiga uz socijalne programe koje provode narodni knjižničari može ukazivati i na nove mogućnosti razvoja narodnog knjižničarstva.
Svrha je ovog istraživanja predložiti teorijsku i programsku podlogu novoj ekonomskoj politici radi prevladavanja recesije i oporavka proizvodnje u hrvatskom gospodarstvu. Također, cilj je pokazati ...da rezultati ove studije daju ekonomskoj politici mogućnost usmjeravanja konzistentnom i izravnom odgovoru na važna pitanja u razrješavanju nepovoljnog aktualnog stanja u hrvatskoj ekonomiji, ali i pitanja, koja su dugoročne naravi. Do istaknutih ciljeva dolazi se znanstvenom metodom analize prispodobljenoj aktivnosti ekonomske politike i zasada suvremene teorije od kojih ona polazi, osobito njezinog fi skalnog i monetarnog sadržaja te njihovog suvremenog pragmatizma. Rezultati istraživanja pokazali su da su uzroci recesije ekonomske krize u Hrvatskoj samo dijelom vanjskog podrijetla, ali su prevalentni oni domaće provenijencije. Među potonjim temeljni je uzrok primjena tzv.“stabilizacijskog programa” od 1993.g, a osobito politika nerealnog i stabilnog tečaja domaće valute. Glavni je zaključak istraživanja da je neophodno napustiti ekonomsku politiku neoliberalizma, a u tom okviru njezin monetaristički sadržaj (politiku sidra). Bez napuštanja te politike nije moguće zaustaviti recesiju i proizvodnju usmjeriti prema oporavku.
Velika recesija 2008. godine snažno je pogodila poduzetnički sektor diljem svijeta. Razumijevanje načina kako poduzeća reagiraju u vrijeme globalne krize ključno je za formuliranje adekvatnih ...politika i mjera za ublažavanje krize. Koristeći uzorak od 7.563 hrvatskih poduzeća u prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu koje su preživjele šestogodišnje razdoblje ekonomske recesije (2008.-2013.) te ukupnu imovinu kao mjeru za veličinu i rast poduzeća, ovaj rad nastoji ispitati može li se zakon proporcionalnog efekta potvrditi u vremenima ekonomske recesije. Rezultati dvostupanjskog dinamičkog panela ukazuju na odbacivanje zakona u obje djelatnosti jer je rast imovine pozitivno povezan s veličinom poduzeća. Međutim, dinamika kretanja ukupne imovine razlikuje se ovisno o veličini i industriji kojoj poduzeća pripadaju, što ukazuje na potencijalno različite strateške odluke o korištenju imovine i/ili ulaganjima.
Istraživanje se bavi praksama upravljanja kriznim situacijama u restoranskim djelatnostima. Istraživanje je provedeno u općini Piran, najrazvijenijoj općini u Sloveniji u odjelu turizma. Istražuju se ...razlike u odgovoru restoranskih djelatnosti na ekonomsku krizu. Fokus je na upotrebi različitih praksi operativnog upravljanja kriznim situacijama. Rezultati pokazuju da u cijelosti nema statistički važnih razlika u operativnom upravljanju kriznim situacijama u kontekstu različitih F&B objekata, oblika organizacije posla i vlasničke strukture F&B objekata. U zaključku se predlažu buduća istraživanja, ali i korisne informacije za upravitelje ugostiteljskih objekata.
U određivanju uzroka nastanka gingivne recesije postoji niz mogućih čimbenika koji se često isprepliću. Kao mogući uzroci gingivne recesije ističu se: prerani kontakt, indirektna trauma, malpozicija ...zuba, neispravno četkanje itd. Na uzorku od 149 bolesnika pokušali smo proučiti povezanost izolirane gingivne recesije na zubima interkaninoga sektora s nekim od potencijalnih etioloških čimbenika. U mjerenju je upotrijebljen standardni parodontološki instrumentarij, a mjerene su gingivne recesije veće od 3 milimetra. Prerani kontakti određivani su kliničkom raščlambom funkcije prema Sychugovoj. Nepravilnosti zubnih nizova (varijacije broja, oblika i položaja zuba) istraživane su pregledom, a test navlačenja izvođen je tehnikom opisanom po Kopczyku i Saxeu. Unatoč velikom broju ispitanika, nismo uspjeli statistički dokazati povezanost pojave gingivne recesije i istraživanih etioloških čimbenika. Najveća čestoća gingivne recesije opazena je na medijalnome donjem incizivu ( 4 i 5 milimetara). Iako povezanost između istraživane pojave i mogućih etioloških čimbenika nije statistički potvrđena, smatramo da su potrebna daljna istraživanja etiologije promijenjene gingivne recesije, budući da je to stanje sve veći problem u modernoj stomatologiji.
Kretanja na tržištu rada kao rezultat globalne recesije karakterizirana su smanjenjem aktivnosti radne snage, smanjenjem broja zaposlenih te porastom broja nezaposlenih osoba. Očekuje se da će kao ...posljedica recesije u Europskoj Uniji nestati više milijuna radnih mjesta. Cilj je rada prikazati utjecaj ekonomske recesije na tržište rada u Hrvatskoj uz poseban osvrt na tržišta rada u sustavu zdravstva. U prvom kvartalu 2009. godine broj zaposlenih osoba u zemljama Europske Unije smanjen je za –1,2% u odnosu na isti kvartal 2008. godine, a u Hrvatskoj za –0,4%. Usporedbom kretanja kvartalnih stopa zaposlenosti u Hrvatskoj i Europskoj Uniji u razdoblju od Q2/2008. do Q1/2009. nije nađena statistički značajna razlika (p=0,169, df=6, t=1,564, Studentov t-test). U prvom kvartalu 2009. godine prosječna stopa anketne nezaposlenosti u zemljama Europske Unije iznosila je 8,1%±0,3 te je povećana za 9,4% u odnosu na posljednji kvartal 2008 godine, dok je u Hrvatskoj iznosila je 8,4%±0,1 te je povećana za 3,3% u odnosu na posljednji kvartal 2008 godine. Usporedbom mjesečnih kretanja stopa anketne nezaposlenosti u zemljama Europske unije i Hrvatske u posljednjem kvartalu 2008. i prvom kvartalu 2009. godine nađena je statistički značajna razlika (p=0,001, df=10, t=4,425, Studentov t-test). U sustavu zdravstva u Hrvatskoj u prvom kvartalu 2009. godine broj zaposlenih porastao je za 0,7% u odnosu na isti kvartal 2008. godine, dok je broj nezaposlenih u sustavu zdravstva u prvom kvartalu 2009. godine smanjen za –1,0% u odnosu na isti kvartal 2008. godine. Kretanja na tržištu rada u Hrvatskoj prate globalna kretanja na tržištu rada u doba ekonomske recesije iako je porast nezaposlenosti u Hrvatskoj sporiji nego u zemljama Europske Unije. Zahvaljujući specifičnostima zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, kao što su način organizacije sustava zdravstva, sustav financiranja, uređenje tržišta rada te ponuda i potražnja zaposlenika u sustavu zdravstva, tržište rada sustava zdravstva u Hrvatskoj u manjoj je mjeri pogođeno utjecajem recesije od tržišta rada u cjelini.
