Autor na osnovu arhivalija državne i crkvene provinijencije, rekonstruiše uzroke dolaska i forme rada rimokatoličkih redovnica u Crnoj Gori nakon završetka Drugog svjetskog rata. Postojalo
je više ...razloga za masovni dolazak časnih sestara u Crnu Goru. Prvenstveno je taj iznuđeni »transfer« bio uslovljen marksističkom ideologijom koju su jugoslovenske vlasti nerijetko sprovodile na rigidan način. Takav odnos prema rimokatoličkim redovnicama bio je posebno izražen u zapadnim jugoslovenskim republikama (Hrvatska, Slovenija). Izložene šikaniranju i otpuštanju iz zdravstvenih ustanova, veliki broj ovih redovnica skrasio se u Crnoj Gori kojoj
je nedostajalo obrazovanog medicinskog kadra. Svaki pokušaj protjerivanja rimokatoličkih redovnica iz Crne Gore, sprečavala je crnogorska politička elita koja je veoma cijenila njihove sposobnosti i revnost ispoljene u zdravstvenim ustanovama. Taj respekt zaslužile su i zbog požrtvovanosti i topline koje su ukazivale svakom bolesniku. Time su postale i najbolje apologete Rimokatoličke crkve u Crnoj Gori.
Prikazani su rezultati ankete među 254 učenika završnih
razreda srednjih škola u Zadru. Nađeno je da 18-godišnjaci
većinom nisu dobro upoznati sa životom posvećenih osoba, te da
velikoj većini ...crkvena zvanja nisu zanimljiva. U slučaju da njihov
prijatelj(ica) neočekivano odluči izabrati redovništvo kao životni
poziv, ispitanici su podijeljeni s obzirom na prihvaćanje takve
odluke. Slično je nađeno i u analizi specifičnih anticipiranih reakcija
na ovu odluku prijatelja(ice). Vrlo malo njih se obraćalo za pomoć
posvećenim osobama. Većinom se izražava spremnost obraćanja
redovnicama, ali prvenstveno u slučaju “vrlo teškog problema”, te je
više od trećine onih koji se za pomoć ne bi obratili nikada. Iskustva
maturanata koji su kontaktirali s posvećenim osobama općenito
su bila pozitivna dok su ona negativna vrlo rijetka. Većina njih je
susrete s redovnicama doživjela kao korisne i ugodne. Redovnice
su, izgleda, najviše doprinijele njihovim vjerskim spoznajama, kao i
rastu u ukupnom vjerničkom životu i boljem odnosu prema bliskim
osobama. Također, ispitanici u najvećem broju pozitivno vide časne
sestre: većinom smatraju da one svoje zvanje žive s radošću, te ih
najčešće vide kao vjeroučiteljice, promicateljice mira i ljubavi i kao
osobe koje pomažu drugima. Maturanti imaju podijeljena mišljenja
o tome jesu li časne sestre dovoljno uključene u izvansamostanske društvene aktivnosti, no drže da bi te aktivnosti trebale biti u prvom
redu izvođenje vjeronaučne nastave i briga o siromašnima.
Upoznavanje šireg kruga mladih s crkvenim zvanjima mogla bi
biti jedna od zadaća službenika Crkve. Nalaz da mladi u istraživanju
imaju pretežito pozitivnu sliku i iskustva s redovničkim osobama,
ukazuje na njihovu otvorenost za još veće primanje nadahnuća i
smjernica za život, što potječu od vjerskih službenika.
U svjetlu pastoralnih zahtjeva današnjice župa traži dinamičnu unutarnju organizaciju. Po svojoj naravi, ona je zajednica manjih zajednica jer u njoj postoje druge zajednice, počevši od obiteljske pa ...do raznih vjerničkih krugova, udruga, pokreta i redovničkih zajednica. Da bi ostao vjeran saborskoj ekleziologiji o župi kao "mjestu" zajedništva i sudjelovanja u kojem svi vjernici imaju isto dostojanstvo (LG 32), suvremeni je pastoral nezamisliv bez suradničkih odnosa.
U ovom se članku želi pokazati kako suvremena župa ne može odgovarati potrebama današnjeg čovjeka ako ona nije zajednica manjih zajednica, ako u njoj nije zaživjela svijest o suodgovornosti i vrednovanju različitih karizmi koje omogućuju unutarcrkveni dijalog. Suradnički odnosi u župnoj zajednici jedini su put ostvarenja zajedništva vjernika.
Autorica se usredotočuje poglavito na suradničke odnose župnika i redovnica koje djeluju u određenoj župi. Nakon kratkog presjeka pokoncilske ekleziologije o župi kao zajednici zajednica, u drugom se dijelu govori o posvećenu životu i njegovu poslanju u Crkvi, o karizmi posvećena života, o pastoralnom djelovanju redovnica u Crkvi u Hrvata i na kraju nekoliko riječi o djelovanju redovnica u pastoralu suvremene župe. U završnom dijelu članka prikazano je osobno iskustvo suradnje redovnice, vjeroučiteljice, sa župnicima u čijim je župama djelovala.
Godine 1535., u Bresci, u Sjevernoj Italiji, Anđela Merici utemeljila je svoj Institut za dobro cijele Crkve. U početku je njezinim duhovnim kćerima bila povjerena zadaća katehizacije, a nakon 1612. ...godine, u Francuskoj su preuzele školski rad. Uršulinski je red prešao cijelu Europu prije negoli je stupio u Varaždin, 1703. godine. Odmah po dolasku redovnice su otvorile dva razreda. Godine 1777., carica Marija Terezija uzdiže pučku školu na stupanj više djevojačke, i otada glazba zauzima značajno mjesto među ostalim predmetima. Kasnije je otvoren dječji vrtić, gimnazija, učiteljska škola. Tijekom 242 godine, do nacionalizacije škola od strane komunista, 1945. godine, u osnovnoj školi, a posebno u višoj djevojačkoj, glazba je pratila život učenica za vrijeme cijele školske godine. Pjevalo se i sviralo u raznim prigodama, na raznim glazbalima: glasovir, citre, violine, orgulje. Kraljevi: Josip II. te Franjo I. s kraljicom Marijom Lujzom, a kasnije s kraljicom Karolinom Augustom, slušali su glazbu i prisustvovali priredbama učenica i bili time oduševljeni. Uz veliki broj redovnica i barokni su glazbenici bili nastavnici u uršulinskim školama te su skladali svoja djela za potrebe škole i crkve. I danas se izvode neka njihova djela za vrijeme “”Varaždinskih baroknih večeri”. Škola je također dala i nekoliko poznatih glazbenica.
Na temelju kanona 681 i 682 Zakonika kanonskog prava, autor razlaže potrebne sastavnice pismenog ugovora o zapošljavanju redovnica u crkvenim ustanovama. Na temelju izložene materije, predlaže „Nacrt ...pismenoga ugovora“ koji može poslužiti kao uzorak i putokaz pri sastavljanju takvog ugovora.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Šolske sestre med izseljenci v Aleksandriji v Egiptu- All metadata published by Europeana are available free of restriction under ...the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- S. Margareta Puhar (1818-1901), prva predstojnica nove kongregacije v Mariboru- All metadata published by Europeana are available ...free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Ovo razlaganje ima namjeru razložiti aktualno sudjelovanje redovnika i redovnica u misijskom poslanju Crkve u nas, a želi također naznačiti perspektive tog sudjelovanja.
