Istraživanja urbanih karakteristika potvrđuju urbane paradokse iako su urbana područja poznata kao prostori unutar kojih centripetalne sile privlače stanovništvo prema mjestima “boljeg života”. Cilj ...rada je opisati povezanost između urbanih paradoksa i kvalitete života u europskim gradovima. Nakon teorijskog pregleda dosadašnjih istraživanja, logističkom regresijom procijenjena je povezanost između urbanih paradoksa i percepcije kvalitete života. Rezultati upućuju da su urbani paradoksi koji se odnose na mogućnost pronalaska stambenog smještaja po prihvatljivoj cijeni i mogućnost pronalaska posla značajno povezani s kvalitetom života u europskim gradovima. Bitno je definirati nove i primijeniti postojeće instrumente regionalne politike koji mogu paradokse pravovremeno prepoznati, kao i omogućiti provođenje mjera na urbanim razinama kako bi se spriječila saturacija i negativni učinci rasta na kvalitetu života.
U radu se opisuju elementi regionalne politike Europske unije i Republike Hrvatske. Dosadašnje stanje karakterizirano je formiranjem županija koje nisu dovoljno velike da bi igrale ulogu NUTS II ...jedinica, velikim regionalnim razlikama i fragmentiranom pravnom regulacijom. Hrvatska
je osnovala tri statističke regije, posebno ministarstvo te fond za regionalni razvoj, a priprema strategiju i zakon o regionalnom razvoju.
Jedno od zajedničkih obilježja razvoja države u zemljama srednje i istočne Europe koje prolaze kroz promjenu sustava jest nesigurnost pri uspostavi srednje razine vlasti. Mnoge su zemlje ukinule ...izabrana predstavnička tijela srednje (regionalne) razine tijekom oblikovanja novog modela lokalne samouprave. Sve se to događalo tijekom renesanse regionalizma u zapadnoj Europi. Tada se vise pozornosti poklanjalo regionalnoj (subnacionalnoj) nego lokalnoj razini, a regionalne su se jedinice počele koristiti prednostima decentralizacije kao i mogućnošću pristupa europskim strukturnim fondovima.
Zakon o lokalnoj samoupravi (broj LXV) iz 1990. stvorio je potpuno novu situaciju u teritorijalnoj raspodjeli vlasti. Općine su postale ključni element sustava vlasti. Na taj je način kraju privedena stoljetna dominacija županija kao tradicionalnih, tisuću godina starih, teritorijalnih jedinica mađarske države. Sustav lokalne samouprave potpuno je reorganiziran. Slabljenje demokratski izabranih regionalnih vlasti u županijama pridonijelo je rastu utjecaja središnje vlasti. Mađarska država oblikovana je poput pješčanog sata, s presnažnim vrhom i preširokim dnom, što je dovelo do mnogih funkcionalnih i demokratskih problema. Osnutak mađarskih regija 1998. uglavnom je opravdavan politikom regionalnog razvoja Europske unije. Prema mađarskim zakonima, razvojna vijeća osnovana na državnoj, regionalnoj, županijskoj i mikro-regionalnoj razini stvorena su delegiranjem. Pojavilo se pitanje na kojoj razini treba smjestiti središte
političke intervencije i institucionalnog sustava - mikro-regionalnoj (NUTS 4), županijskoj (NUTS 3) ili pak regionalnoj (NUTS 2). Takav, previše usitnjen, institucionalni sustav pridonio je fragmentaciji razvojnih resursa, a makro regije (NUTS 2) nisu mogle postati središnji akteri regionalne politike. Vlada je 2002. najavila najhrabriji program reforme javne uprave, s planom stvaranja izravno izabranih predstavničkih tijela regionalne samouprave do 2006., ali nije pripremila nikakve zakone za takvu regionalnu reformu. Paradoksalno je to da je možda baš pristupanje Europskoj uniji navelo vladu da promijeni mišljenje o regionalizaciji. Pristupanje Uniji 2004. izazvalo je šok i razočaranje. Pozivajući se na »slab regionalni kapacitet«, Europska koisija inzistirala je na centraliziranom upravljanju strukturalnim fondovima te su tako regionalne institucije (regionalna razvojna vijeća) gotovo potpuno izgubile svoj prijašnji utjecaj na regionalnu
politiku. Vlada, ponovno izabrana 2006., još je jednom pokušala provesti reformu regionalne samouprave, iako ne na previše uvjerljiv način. Nakon izbora vlada je na brzinu podnijela prijedloge amandmana na Zakon o lokalnoj samoupravi i na Ustav. Uopće nije čudno što opozicija nije podržala taj prijedlog. Pitanje regionalne samouprave trenutno nije na dnevnom redu i neizvjesno je kad će se tamo opet naći, no vlada je odlučna u namjeri da provede regionalizaciju
državne uprave i javnih službi. Iako su konkretne ideje još nepoznate, takva regionalizacija, koja se pokušava uvesti na mala vrata, nosi sa sobom opasnost jačanja vladinog položaja u odnosu na lokalne zajednice. Čini se, međutim, da vlada ne usmjerava svoje regionalizacijske napore tamo gdje bi to bilo najpotrebnije. Drugi nacionalni razvojni plan za 2007. - 2013. u tom smislu ne obećava puno. Vlada je predložila vrlo centralizirano upravljanje, gotovo potpuno zaobišavši regionalne razvojne agencije i vijeća. Sve to vodi k zaključku da se teritorijalnom reformom ne može i ne treba baviti isključivo u sklopu procesa prilagodbe Europskoj uniji, niti je se može pretpostaviti
potrebama regionalne politike. Pitanje koje se nameće glasi: jesu li civilno društvo i gospodarstvo u Mađarskoj sada dovoljno jaki da nastave s procesom decentralizacije? Prva faza regionalizacije završila je pridruživanjem Europskoj uniji. Za nju je bilo karakteristično
semino oponašanje tuđih obrazaca. Druga bi faza mogla biti uspješna samo ako se Mađarska osloni na vlastite snage i razmotri koji je njezin interes za jačanje srednje (regionalne) razine vlasti.
Predpristupni fondovi predstavljaju jedan od najvažnijih instrumenata regionalne politike koji stoji na raspolaganju zamljama kandidatkinjama za ulazak u Europsku uniju. Republici Hrvatskoj dostupni ...su od 2001. godine kroz program pomoći CARDS, zatim kroz PHARE, ISPA i SAPARD te od 2007. godine kroz jedinstveni predpristupni fond IPA.. Cilj je rada objasniti svaki od pojedinih predpristupnih fondova, njegovu ulogu i važnost te vidjeti u kojoj je mjeri Republika Hrvatska iskoristila financijska sredstva koja su joj bila dostupna. Iskustvo u iskorištavanju predpristupnih fondova dobra je podloga i prilika da se Republika Hrvatska pripremi i za ostale instrumente regionalne politike u kojima će ravnopravno sudjelovati kada postane punopravna članica. U analizi se koriste i iskustva novih članica Europske unije koja služe za svojevrsnu usporedbu s trenutnim položajem Republike Hrvatske.
Časopis je izhajal od 1937 do 1941 v Ljubljani, uprava se je nahajala na Šelenburgovi ulici, blizu glavne pošte na današnji Slovenski cesti. Ukvarjal se je z družbenimi vprašanji časa pred drugo ...svetovno vojno in med njo.
